Dionice švedske tvrtke Klarna, poznate po modelu „kupi sada, plati kasnije“, snažno su skočile prvoga dana javnog trgovanja u Sjedinjenim Državama, čime je kompanija dosegnula tržišnu vrijednost veću od 19 milijardi dolara. Za fintech diva osnovanog 2005. to je velika prekretnica. Klarna se pozicionirala kao izazivač kreditnim karticama i tradicionalnim bankama nudeći potrošačima mogućnost da kupuju na obroke bez kamata, a usluga je stekla popularnost među 93 milijuna aktivnih korisnika u 26 zemalja, izvijestio je BBC.
Tvrtka je prošle godine obradila transakcije vrijedne 105 milijardi dolara. U Švedskoj, prema vlastitim podacima, više od 80 posto odraslih koristilo je Klarna uslugu. U Veliku Britaniju ušla je 2014., a na američko tržište 2019. Ipak, poslovni model izaziva kritike zbog rizika da potrošače navodi na trošenje iznad njihovih mogućnosti.
U javnoj ponudi dionica Klarna je prikupila 1,37 milijardi dolara, prodajući dionice po 40 dolara uz sudjelovanje dugogodišnjih ulagača. Na burzi su otvorili trgovanje po 52 dolara, što je 30 posto više od IPO cijene, podižući tržišnu vrijednost na više od 19 milijardi dolara. Do kraja dana dionice su pale na 46 dolara, čime je vrijednost kompanije spustila na 17 milijardi.
Unatoč uspješnom debiju, Klarna je daleko od vrhunca iz 2021., kada je ulaganje japanske Softbank grupe procijenilo vrijednost tvrtke na više od 45 milijardi dolara. Od tada je usporavanje gospodarstva i rast kamatnih stopa snažno pogodilo fintech sektor. Većina prihoda dolazi od naknada koje plaćaju trgovci za kupnje obavljene kroz Klarna uslugu. Partner u GP Bullhound Investment Managementu Joachim Dal izjavio je za BBC da tržište pogrešno percipira Klarnu. „U našim očima to je više platna kompanija nego vjerovnik. Riječ je o olakšavanju glatkog iskustva pri plaćanju, a ne o odobravanju kredita potrošačima“, rekao je, naglasivši da je stopa kašnjenja u plaćanju vrlo niska.
Prihodi su prošle godine porasli 24 posto na 2,8 milijardi dolara, no američko širenje donijelo je i rast troškova. Klarna je u drugom tromjesečju zabilježila gubitak od 52 milijuna dolara, dok je godinu ranije gubitak bio 7 milijuna. Tvrtka je godinama pripremala izlazak na burzu, a planirano uvrštenje u travnju odgođeno je zbog nestabilnosti tržišta nakon najava američkih tarifa. S obzirom na rast glavnih burzovnih indeksa na rekordne razine, sada se otvorila povoljna prilika.
Ovaj tjedan i druge kompanije, uključujući kriptofirmu Gemini, planiraju javne ponude dionica. „Za svaku tehnološku kompaniju koja razmišlja o izlasku na burzu postoji samo jedno tržište, a to je Wall Street. Ondje imate najveću likvidnost, najviše analitičkog praćenja, najviše usporedivih kompanija i, iskreno, najviše valuacije“, zaključio je Dal za BBC.
