Zračna luka Mostar u 2025. godini bilježi snažan rast broja putnika i prihoda, ali istovremeno ulazi u ozbiljan financijski minus, što dodatno potvrđuje da poslovanje ovog javnog poduzeća i dalje uvelike ovisi o javnim subvencijama.
Ukupni prihodi u 2025. iznosili su oko 11,1 milijun KM, no rashodi su dosegnuli gotovo 13,9 milijuna KM, što je rezultiralo gubitkom od približno 2,7 milijuna KM. Time je prekinut trend pozitivnog poslovanja iz 2023. i 2024. godine, kada je aerodrom bilježio skromnu dobit.
Mostar blizu povijesnog maksimuma
Istovremeno, promet bilježi snažan uzlet, pa je tako u 2025. godini kroz Zračnu luku Mostar prošlo 72.383 putnika, što je rast od čak 52,3 posto u odnosu na godinu ranije. Time se Mostar približio i rekordnoj 2012. godini, kada je imao 78.055 putnika.
Zabilježeno je i 1.617 operacija (slijetanja i polijetanja), no tek 0,6 tona cargoprometa.
Ove brojke jasno pokazuju da aerodrom gotovo u potpunosti ovisi o putničkom prometu.
Subvencije veće od gubitka
Unatoč rastu prometa, financijska slika pokazuje da ključnu ulogu i dalje imaju javna sredstva.
Prema dostupnim podacima, Zračna luka Mostar u 2025. godini dobila je najmanje oko 3 milijuna KM iz domaćih proračuna (Federacije BiH i HNŽ-a), dok dodatna sredstva dolaze kroz višegodišnje programe i projekte koje financira Republika Hrvatska, uključujući paket vrijedan 1,75 milijuna eura za razvoj infrastrukture i subvencioniranje linija.
Drugim riječima, Zračna luka Mostar u jednoj godini primi višemilijunske subvencije koje su veće od ukupnog iskazanog gubitka.
Subvencije se nastavljaju i u 2026.
Trend financiranja nastavljen je i u 2026. godini. U ožujku je potpisan novi ugovor vrijedan 284.127 eura (oko 550.000 KM) kroz suradnju Vlade HNŽ-a i Ministarstva gospodarstva Republike Hrvatske.
Predsjednica Vlade HNŽ-a Marija Buhač tom je prilikom poručila: “I ovim potvrđujemo našu neupitnu opredijeljenost snažno podupirati daljnji razvitak Zračne luke Mostar.”
Zračna luka Mostar dobiva 1,75 milijuna eura, Hrvatska nastavlja subvencionirati liniju Mostar – Zagreb
U Zračnoj luci Mostar potpisan je sporazum o dodjeli sredstava za unaprjeđenje sustava zračnog prometa, čime je još jednom potvrđena snažna potpora Republike Hrvatske razvoju zračne…
Rast troškova i povećanje plaća
Jedan od faktora rasta rashoda su i troškovi rada. U srpnju 2025. plaće zaposlenika povećane su za 240 do 280 KM, odnosno oko 24 posto za radnike sa srednjom stručnom spremom, koji čine većinu kolektiva.
Iz Uprave su tada poručili: “Smatramo da je ovo ispravan smjer kojim Zračna luka Mostar treba ići, a uvjereni smo da će ovakve mjere rezultirati povećanjem prometa i ukupnog poslovanja.”
Ipak, povećanje troškova rada dogodilo se upravo u godini u kojoj je aerodrom završio s višemilijunskim gubitkom.
Mostarska zračna luka povećala plaće zaposlenima
Međunarodna zračna luka Mostar u srpnju je isplatila povećanu plaću, pri čemu se povećanje kretalo u rasponu od 240 do 280 KM. To predstavlja rast od 24 posto za zaposlenike sa srednjom stručnom…
Financijski izvještaji pokazuju i dodatne probleme. Kapital je pao sa 7,6 na oko 4,8 milijuna KM, kratkoročne obaveze gotovo su udvostručene sa 2,2 na 4,2 milijuna KM, a vrijednost stalne imovine se smanjila sa 11,7 na 10,9 milijuna KM.
To upućuje na pogoršanje financijske stabilnosti i rast pritiska na likvidnost.
Kako posluju drugi aerodromi u BIH?
Dok Mostar bilježi gubitak, Zračna luka Sarajevo ostvaruje dobit veću od 24 milijuna KM, dok Aerodrom Tuzla, iako manji, i dalje posluje pozitivno.
Zračna luka Sarajevo uvjerljivo prednjači u Bosni i Hercegovini i predstavlja primjer financijski održivog modela. U 2025. godini ostvarila je prihode od oko 94 milijuna KM i dobit veću od 24 milijuna KM, uz kontinuiran rast prometa i kapitala. Takav rezultat pokazuje da se veliki aerodrom može razvijati bez oslanjanja na stalne subvencije, zahvaljujući snažnom tržištu, razgranatoj mreži linija i stabilnom upravljanju troškovima.
S druge strane, Aerodrom Tuzla posluje u znatno skromnijim okvirima, ali i dalje zadržava pozitivan financijski rezultat. U 2025. godini ostvario je oko 7,9 milijuna KM prihoda i zadržao dobit, iako znatno manju nego ranijih godina. Tuzla pokazuje model minimalne održivosti, gdje se prihodi i rashodi drže u ravnoteži, bez velikih oscilacija i gubitaka.
U usporedbi s njima, Mostar ima veće prihode od Tuzle, ali za razliku od oba aerodroma završava godinu s milijunskim gubitkom
To pokazuje da problem Mostara nije nužno tržište, nego struktura troškova i model poslovanja.
Zračna luka Mostar danas ima rast broja putnika, nove i obnovljene linije i višemilijunske subvencije, ali istovremeno bilježi gubitak od 2,7 milijuna KM, pad kapitala i rast obveza.
Ključno pitanje koje se nameće jest može li mostarski aerodrom opstati bez kontinuiranih proračunskih subvencija ili je riječ o sustavu koji bez javnog novca ne može funkcionirati?
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
