U međuatlantskom sukobu netko će morati izvući deblji kraj, a čini se da će to biti EU
Sjedinjene Američke Države i Europska unija imaju jedan veliki zajednički izazov, ali i međusobne prijepore oko toga kako mu se suprotstaviti. Riječ je o Kini i njenoj visokotehnološkoj proizvodnji – preciznije, proizvodnji električnih automobila i zelenoj tehnologiji općenito.
Koliko je stanje zapravo složeno najbolje svjedoči tekst američkog analitičkog centra CEPA čiju glavninu objavljujemo kako slijedi.
Naime, kako navodi navedeni centar, kineska električna vozila (EV) dobivaju na brzini, a prodaju se po povoljnijim cijenama koje često nadmašuju zapadne konkurente. Washington i Bruxelles žele zaštititi svoje automobilske industrije od kineske konkurencije, ali SAD pritom uzima malj, dok Europa preferira mekše instrumente.
SAD želi maljom po Kini, dok EU preferira mekše instrumente
Za SAD su električna vozila ključna u širokom tehnološkom i trgovinskom natjecanju s Kinom, pokrenutom u vrijeme Trumpove administracije, što je ključno obilježje i politike aktualnog predsjednika Joea Bidena koja je nedavno uvela 100 postotne carine na uvoz kineskih EV.
Američka administracija to pravda kao nužnu mjeru zbog „kineskih nepoštenih subvencija“ i tvrdi da je u skladu s međunarodnim trgovinskim propisima. Međutim kritičari se boje da „potkopava uspostavljene mehanizme za rješavanje sporova“.
Osim moguće štete po globalno tržište, navedene američke carine mogle bi izazvati i bumerang podižući cijene kineskih EV u SAD-u i ograničavajući broj dostupnih vozila- Američka auto-industrija, naime, bori se s problemima oko izlaska na tržište svojih vlastitih jeftinih EV.
Atlantic Council: EU i SAD nisu spremni za ‘tsunami’ kineskih električnih vozila
Europski kompromisni pristup
S druge strane Atlantika, Europa je usvojila kalibriran pristup. Nakon službene protu-subvencijske istrage, EU je najavio privremene carine od 26 do 48 posto na uvoz kineskih EV, što je više od standardne tarife od 10% za druge automobile izvan EU-a.
Ta je odluka otkrila razdor između Francuske, koja želi visoke carine nastojeći zaštititi svoju snažnu ali posrnulu domaću auto-industriju, i Njemačke, čiji su proizvođači automobila, s velikim tržišnim udjelima u Kini i dugoročnim partnerstvima s kineskim tvrtkama, zabrinuti zbog osvete „milo za drago“.
Kina je signalizirala spremnost da će uvesti visoke carine na luksuzne automobile, poput onih od njemačkih divova Mercedes, Porsche i BMW (naslovna foto). Po sličnom modelu njemačko-francuske podjele podijeljene su i druge zemlje članice EU-a.
EU odbila kineski prijedlog oko carina na električna vozila
Kineski aduti za pobjedu
Usprkos protivljenju Zapada Kina je u znatnoj prednosti po pitanju električnih vozila. ,Osim što svojim proizvođačima daje subvencije, carine bi mogle ubrzati kinesku strategiju lokalizacija proizvodnje unutar Europe. Kineski BYD već gradi tvornice u Mađarskoj i Španjolskoj. Osim toga, Kina kontrolira kritične sirovine za proizvodnju EV, poput galija i germanija – ključnih za proizvodnju baterija i čipova.
Time dolazi do ironije, da bi Peking mogao gurnuti Bruxelles bliže sebi nego Washingtonu. Razlika u američkom i europskom pristupu oko ovog pitanja otkriva duboke strateške podjele. Washington je u svrhu zaštite svojih proizvođača i industrije prihvatio protekcionizam prema Kini, dok je Europa i dalje oprezna, shvaćajući sve rizike u slučaju gubitka svog velikog trgovinskog partnera.
Ono što ih pak spaja je zajednička zabrinutost od nadmoćne dominacije Kine, a kako navedeni analitički centar zaključuje – „EU će se možda morati uskladiti s politikom SAD-a“, jer je „potrebna jedinstvena transatlantska politika kako bi se odgovorilo na izazov kineske zelene tehnologije“.
Bloomberg: SAD se mora suočiti s realnošću i pozvati Kineze da mu pomognu u ovoj industiji
