Nove europske sankcije Rusiji ponovo će presložiti svjetsko tržište dizela, uz više cijene i moguće dobitnike u Perzijskom zaljevu, pokazuje analiza Reutersovog kolumnista Rona Boussoa.
Američki predsjednik Donald Trump raspirio je najavom vala carina u travnju strah da će svjetsko gospodarstvo naglo usporiti. No, taj se strah pokazao neutemeljenim budući da je Trump u međuvremenu odustao od prijetnji i krenuo u pregovore.
Tržište dizela na glasu je kao pouzdan pokazatelj gospodarske aktivnosti budući da se koristi u kamionskom i brodskom prijevozu, poljoprivrednoj mehanizaciji i industriji i u proizvodnji struje.
U Europi ga čak četvrtina automobila koristi kao pogonsko gorivo, znatno više nego u drugim dijelovima svijeta.
Američka potražnja za dizelom veća je ove godine otprilike pet posto nego lani, mjereno četverotjednim prosjekom i prema podacima ministarstva energetike iznosi 3,8 milijuna barela na dan.
Indijska potrošnja dizela bila je u svibnju veća za 2,1 posto nego lani, a i kineska potražnja u lipnju bila snažna, sudeći po tempu prerade u rafinerijama.
Podaci pokazuju da svjetsko gospodarstvo ni izdaleka nije tako slabo kao što su mnogi predviđali kada je američki predsjednik najavio val carina, zaključuje kolumnist Reutersa.
Nove komplikacije
Zalihe dizela ljeti obično rastu na sjevernoj hemisferi budući da rafinerije pojačavaju tempo prerade kako bi podmirile potražnju, ali trenutno su u SAD-u, Europi i Singapuru otprilike oko 20 posto ispod 10-godišnjeg prosjeka, što je podiglo rafinerijske marže.
Njihov slabašan rast može se, uz oscilacije u potražnji, pripisati i iranskom napadu na rafineriju u izraelskoj Haifi koja je prerađivala 197 tisuća barela nafte dnevno i zatvaranju pogona u Britaniji zbog stečaja.
Proizvodnju je dodatno ograničila i nestašica ‘teške’ i ‘srednje teške’ nafte zbog američkih sankcija na venezuelansku naftu, požara u Kanadi i smanjenog OPEC-ovog izvoza.
Opskrbu dizelom dodatno je prošli tjedan zakomplicirao novi paket sankcija EU-a Rusiji.
Bruxelles sankcijama želi ograničiti ruske prihode od nafte, a 18. paket kaznenih mjera uključuje i zabranu uvoza naftnih derivata proizvedenih od ruske nafte. Zabrana će vjerojatno stupiti na snagu iduće godine, napominje Reutersov kolumnist.
Neposredno nakon usvajanja paketa dizel s niskim udjelom sumpora bio je u terminskim ugovorima na londonskom tržištu skuplji od nafte za čak 27,70 dolara.
Poskupljenje signalizira strahovanja tržišta da će Europa ostati bez dizela koji je nabavljala u Indiji, objasnio je Janiv Shah iz Rystad Energyja.
Dobitnik Perzijski zaljev?
Godine 2021. udio Rusije u europskom uvozu dizela iznosio je 40 posto i EU je gotovo četvrtinu potrošnje podmirivao uvozom iz Rusije.
Da bi riješio problem nestašice nakon zabrane u 2023. godini, EU je počeo uvoziti više dizela iz Kine, Indije i Turske koje su pak paralelno znatno pojačale uvoz jeftine nafte iz Rusije.
To znači da je Europa de facto kupovala derivate koji su se proizvodili od ruske nafte.
U 2024. godini Europa je 16 posto dizela i kerozina nabavljala u Indiji, a sada je zabranila uvoz tih proizvoda, ako se kao sirovina koristi ruska nafta. Indijske rafinerije uvozile su pak lani čak 38 posto nafte iz Rusije, prema podacima Kplera.
I turske rafinerije uvoze rusku naftu, ali ponajprije za proizvodnju goriva za domaće tržište. Proizvodi namijenjeni europskom tržištu uglavnom se prerađuju od nafte iz drugih zemalja.
EU je od početka godine iz Indije i Turske uvezla oko 479 tisuća barela goriva dnevno, većinom teškog i lakog dizela, kerozina i mazuta, pokazuju podaci tvrtke Kpler.
U takvoj će situaciji glavni dobitnici vjerojatno biti države u Perzijskom zaljevu budući da je EU iz zabrane izuzela neto izvoznike sirove nafte, čak i ako uvoze rusku naftu. To bi rafinerijama u Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Kuvajtu omogućilo da pojačaju izvoz u Europu i preotmu dio tržišnog udjela indijskoj konkurenciji.
