Nakon smrti pape, Katolička Crkva ulazi u razdoblje poznato kao sede vacante, što na latinskom znači “prazna stolica”. To je vrijeme između dvaju pontifikata – razdoblje molitve, tišine i pripreme za izbor novog nasljednika svetog Petra. Srce tog procesa je konklava, drevni i strogo čuvani obred koji okuplja kardinale iz cijelog svijeta u cilju izbora novog pape.
Riječ “konklava” dolazi od latinskog cum clave, što znači “s ključem”. Ime upućuje na činjenicu da su kardinali tijekom izbora doslovno zaključani – izolirani od vanjskog svijeta – kako bi njihova odluka bila slobodna od bilo kakvog vanjskog utjecaja.
Konklava se odvija u Vatikanu, u veličanstvenoj Sikstinskoj kapeli, pod freskama Michelangela, gdje svaki kardinal polaže prisegu na tajnost i lojalnost Crkvi.

Kako izgleda izbor?
Pravo sudjelovanja u konklavi imaju isključivo kardinali mlađi od 80 godina na dan početka sede vacante. Oni čine tzv. izbornu konklavu. U praksi to obično uključuje između 100 i 130 kardinala iz cijelog svijeta, koji predstavljaju različite narode, jezike i crkvene perspektive.
Postupak izbora novog pape iznimno je ritualan i strukturiran:
-
Prisega tajnosti
Svi kardinali obvezuju se na apsolutnu tajnost o svemu što se događa unutar konklave, a svako kršenje te obveze podliježe ozbiljnim kanonskim kaznama. -
Sam čin glasovanja
Kardinali ispisuju ime izabranika na posebno pripremljenom listiću, uz riječi: Eligo in Summum Pontificem (“Biram za vrhovnog svećenika”). Listići se zatim pažljivo broje i provjeravaju. -
Potrebna većina
Za valjani izbor potrebna je dvotrećinska većina prisutnih kardinala. Ako ni nakon nekoliko glasovanja ne dođe do izbora, glasovanja se nastavljaju uz moguće duhovne i praktične konzultacije među kardinalima. -
Dim kao znak
Spaljivanje listića šalje signal vanjskom svijetu. Crni dim koji se diže iz dimnjaka Sikstinske kapele znači da još nema izabranog pape. Bijeli dim označava da je novi papa izabran. -
Prihvaćanje izbora
Kad kandidat dobije potrebnu većinu, pita ga se: “Prihvaćaš li izbor za papu?” Ako on odgovori potvrdno, odmah se bira papinsko ime. Slijedi oblačenje bijele odore u tzv. “sobici suza”, a potom se novi papa pojavljuje na balkonu bazilike svetog Petra. -
Objava svijetu
Kardinal protođakon tada izlazi na lođu i svečano objavljuje: Habemus Papam – “Imamo papu”. Novi poglavar Crkve tada udjeljuje prvi apostolski blagoslov “Gradu i svijetu” (Urbi et Orbi).
Kada se bira novi papa nakon smrti?
Trajanje konklave ovisi o okolnostima i složenosti odluke. Nekad izbor traje svega jedan dan, kao u slučaju pape Franje 2013., dok je u prošlosti bilo konklava koje su trajale tjednima, pa čak i godinama. Danas, zbog unaprijed dogovorenih pravila i iskustva kardinala, proces je obično brži, no i dalje duboko promišljen i u molitvenom ozračju.
Iako je teoretski moguće da papa postane bilo koji kršteni muškarac rimokatolik, u praksi se izbor gotovo uvijek događa unutar samog Kardinalskog zbora.
Nakon smrti pape Franje, izbor novog pape ne događa se odmah, nego prema strogo određenim pravilima koje propisuje Apostolska konstitucija Universi Dominici Gregis (Ivan Pavao II., 1996.).
Konklava se može započeti najranije 15 dana, a najkasnije 20 dana nakon smrti pape. Točan datum određuje Generalna kongregacija kardinala, koja se sastaje svakog dana nakon papine smrti, dok se ne odluče o detaljima konklave (uključujući i datum početka).
Tko su ljudi u crnom uoči konklave? Vjernici primijetili nešto neobično