LASTOVO – Nakon prozivki dugogodišnjeg kapetana Jadrolinije Grge Dujmovića o novoj luci Ubli na otoku Lastovu koja, prema njegovom sudu, ali i konkretnim primjerima koje je naveo, nije sigurna i kvalitetno sagrađena za tipove brodova koji tamo pristaju, odgovorili su iz Lučke uprave Dubrovačko-neretvanske.
Ravnatelj ŽLU Dubrovačko-neretvanske, kapetan Anton Banova detaljno je odgovorio kolegi, ali i stanovnicima otoka Lastova. Njegov odgovor na pitanje zašto je luka upravo ovakva, kakva je danas, prenosimo u cijelosti:
– Ukoliko bismo Vam odgovori isključivo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama vjerujemo da bi ste ostali bez odgovora na postavljena pitanja, budući informacije koje su regulirane zakonom predstavljaju podatke koje javnopravno tijelo posjeduje u obliku dokumenta, zapisa dosjea, neovisno od načina na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis) koje je tijelo izradilo samo ili u suradnji sa drugim tijelima ili dobilo od neke druge osobe. Vaša pitanja ipak zahtjevaju stvaranje novog dokumeta, dakle ne radi se o informacijama koje su predmet Zakona o pravu na pristup informacijama. Mi kao tijelo sa javnim ovlastima uvijek odgovaramo na postavljena upite, kako bi svima približili naše ovlasti, način i ciljeve rada, kao i trenutnu situaciju sa pojedinim projektima.
“Nismo pitali kapetane Jadrolinije za mišljenje, ali koga bi to trebali pitati?”
1. Točno je da se pri izradi projekta luke Ubli nikoga od kapetana Jadrolinije nije pitalo za mišljenje. Pitanje je koji su to zapovjednici koje bi trebalo pitati za mišljenje, zašto pitati baš njih, a ne nekog lokalnog ribara ili možda zapovjednike katamarana TP- Linea koji održavaju redovne brzobrodske linije sa Lastova? Možda je to Vama neobično, ali svakom projektu dogradnje i rekonstrukcije luke prethodi čitav niz koraka koje je neophodno provesti kako bi se moglo pristupiti projektiranju. Svaki od tih koraka se povjerava stručnim osobama koje imaju specifična znanja, opremu i iskustvo, a ukoliko je to predviđeno propisima i odgovarajuće ovlaštenje. Svi ti koraci su često dugotrajni i skupi, ali bez njih nema projekta.
Prostorni plan propisuje mjesto luke
Najvažnije je da Lučka uprava kao investitor, luku može graditi samo tamo gdje je prostornim planom predviđena izgradnja luke i gdje je određeno lučko područje. Prostorni plan općine Lastovo je luku predvidio u Ublima na mjestu postojeće luke. Svi koji misle da bi luka trebala biti na nekom drugom mjestu je pravo mjesto za iznošenje takve ideje javna rasprava prilikom donošenja prostornog plana. Napravljeno je više varijanti rješenja dogradnje luke Ubli, te je nakon analize tehničke izvedivosti i procjene vrijednosti zahvata prihvaćeno rješenje prema kojem je napravljen projekt. Obzirom na relativno velike dubine, odabrana je varijanta rješenja po kojem se obalni zid novog trajeknog pristana pruža približno paralelno obalnoj liniji i prema tom projektu je izgrađena luka. Temelji novog obalnog zida na rubu trajektne rampe su sada temeljeni na koti -7 m. Jedna od varijanti je predviđala da se obalni zid novog trajektnog pristana pruža u istom pravcu u kojem se pruža postojeći obalni zid, dubina na većem dijelu trase je veća od deset metara, a sama obala bi završavala na mjestu gdje je dubina 23 metra. Odabir takve varijante bi višestruko povećao cijenu izgradnje luke, pa smo procijenili da odabir takve varijante ne bi bio ekonomski opravdan.
Prostorni plan je propisao obavezu izrade Idejnog urbanističko arhitektonskog rješenja lučkog područja Ubli. Tu obavezu smo ispunili i na predmetno idejno rješenje dobili suglasnost Općinskog vijeća. Za potrebe izrade rješenja su napravljeni: fotogrametrijsko snimanje uvale Ubli, batimetrijska snimka i izrađena je geodetska podloga.
Nakon toga je napravljen Elaborat zaštite okoliša uz zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Rekonstrukcija luke otvorene za javni promet Ubli, Lastovo”. Temeljem tog elaborata i provedenog postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš, je ishodovano Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš. U sklopu izrade projektne dokumentacije je uz geotehničko izvješće i elaborate zaštite na radu i zaštite od požara napravljena je i maritimna studija. Na maritimnu studiju je suglasnost dala nadležna lučka kapetanija.
Slijedom svega prethodno navedenog je jasno da je Lučka uprava napravila sve što je bilo potrebno kako bi dobila funkcionalnu luku. Sve poslove na izradi projektne dokumentacije smo povjerili osobama odgovarajuće struke, i koje imaju iskustvo na sličnim poslovima. Većina zaposlenika ove lučke uprave je pomorske struke, pa nam je poznat program školovanja i kolegiji koji se slušaju i polažu na Pomorskim fakultetima. Jasno nam je da nismo dovoljno stručni da donosimo odluke vezane za projektiranje luka.
“Dizanje brodske rampe je uobičajeno, da se izbjegne struganje”
2. Upoznati smo sa problematikom pristajanja i koliko nam je poznato samo Kap. Dujmović ima veće primjedbe, iskreno to nas i ne čudi kada znamo da mu ponekad pri sasvim normalnim vremenskim uvjetima treba i do pola sata manevriranja da pristane u luku. Zapovjednik je osoba koja odgovara za sigurnost i procijenjuje rizik za brod, posadu i putnike, ako nije siguran da neće ugroziti brod i putnike možda je bolje da ne pristaje u luku. Inače svim pomorcima, a i onima koji žive uz more je poznat fenomen mrtvog mora – valova relativno su dugih perioda i srednjih visina koji nastaju izvan zone neposrednog utjecaja vjetra. Djelovanje takvih valova na brod na vezu je dosta neugodno, ali se ne može izbjeći osim gradnje luke na drugom mjestu ili izgradnjom odgovarajućeg lukobrana/valobrana.
U luci Ubli je uobičajena praksa bila da se nakon dolaska trajekta na zadnjoj dnevnoj liniji i iskrcaja putnika, vozila i tereta te eventualnog ranijeg ukrcaja vozila i tereta za slijedeći ranojutarnji polazak prema Vela Luci i dalje prema Splitu rampa trajekta podigne kako bi se izbjeglo struganje brodske rampe po lučkoj rampi uslijed gibanja broda. To se radi radi smanjenja oštećivanja obiju rampi i smanjenja buke. Ovo ljeto smo sa više strana dobili informacije da posade ne podižu rampu.
3. Na novoizgrađenom pristanu još nije obavljen tehnički pregled, čeka se završetak izrade novog elektroenergetskog priključka na kojem su radovi u tijeku, kako bi se mogla napraviti potrebna ispitivanja ugrađene instalacije.
4. Vezano za sigurnost pristajanja i privezivanja u novoizgrađenom dijelu luke za sada ne planiramo radove po tom pitanju. Sa povećanom pažnjom ćemo pratiti situaciju u luci i pokušati iznaći rješenje kojim bi se poboljšala sigurnost i udobnost boravka brodova u luci.
Gdje bi s katamaranima?
Mogućnost priveza trajekta na starom trajektnom vezu postoji, ali se tada postavlja pitanje gdje i kako vezati dva katamarana koji održavaju brzobrodske linije prema Splitu i Dubrovniku, a koji također noće u luci Ubli. Dosada su se oba vezala u unutarnjem dijelu luke između benzinske postaje i stare trajektne rampe, ali to rješenje nije odgovarajuće jer obzirom na duljinu operativne obale i samih plovila, kao i na raspored bitvi, pramac jednog katamarana dolazi preblizu krme drugog katamarana. Također kao što je kapetan Dujmović primjetio vrsta bokobrana na dijelu obale uz staru trajektnu rampu je prilagođena katamaranima i manjim trajektima, te su zbog toga postavljeni manji bokobrani.
Ugradnjom većih bokobrana primjerenih za M/T Korčula, taj dio obale bi postao neupotrebljiv za katamarane. Naime bokobrani se biraju prema količini energije koju mogu apsorbirati i sili reakcije na oplatu broda. Obzirom na razliku masa plovila i različite materijale od kojih su napravljeni jasno je da bokobrani odabrani za M/T Korčula ni približno ne odgovaraju za lagane katamarane sa aluminijskim trupom. Također je važno znati da je visina obalnog zida na novoizgrađenom dijelu luke za 50 cm viša od stare obale te da tzv. stara trajektna rampa uopće nije izgrađena kao rampa sa odgovarajućim visinama i nagibima. To predstavlja problem kod učvršćivanja većih bokobrana. Na fotografijama objavljenim na Vašem portalu je vidljivo da kada je M/T Korčula vezana uz obalu provena rapna sa 1⁄4 širine nije oslonjena na obalu nego visi iznad mora.
Sve drugo bi višestruko premašilo trošak gradnje
5. Inače naglašavamo da je rekonstrukcija i dogradnja luke planirana i izvedena u suradnji sa lokalnim vlastima, nije nam poznato da su mještani ili neki stručnjaci predlagali sigurnije lokacije, niti koje lokacije bi to bile. Točno je da se razgovaralo i o drugim lokacijama, (npr. uvale na sjevernoj strani otoka). Obzirom da potencijalne lokacije ili nemaju nikakvu infrastrukturu ili se u slučaju da imaju neku infrastrukturu ona vrlo ograničena, sam trošak dovođenja potrebne infrastrukture (vodovod, električna energija i cesta koja zadovoljava sve uvjete koji se traže da bi mogla biti kategorizirana kao državna cesta) bi vjerovatno višestruko premašivao trošak trenutnog zahvata.
Također obzirom na činjenicu da je Lastovo park prirode, upitno je dali bi bilo primjereno graditi luku na lokaciji na kojoj je trenutno netaknuta priroda. Uvale u kojima postoje već izgrađeni objekti iz više razloga nisu pogodne za izgradnju luke (Sveti Mihovil, Lučica i Zaklopatica). Dodatno, bilo što od navedenog podrazumjeva izmjene prostornog plana što je dugotrajan postupak. Da je odlučeno da se ide u tom smijeru, umjesto da raspravljamo o primjerenosti novoizgrađene i uskoro završene luke, vjerovatno bi smo danas raspravljali o primjerenosti izmještanja luke na neku drugu lokaciju, odgovorio je ravnatelj Županijske lučke uprave Dubrovačko-neretvanske, kapetan Antun Banova.
Jurica Gašpar
PROČITAJTE JOŠ:
Dugogodišnji kapetan Jadrolinije u otvorenom pismu Butkoviću: “Ministre, ovo su ozbiljni sigurnostni problemi s novom lukom u Ublima na Lastovu!”
Jadrolinijinog kapetana Grgu Dumovića, čitatelji Morskog HR upoznali su kad je javno upozorio na kaos na moru splitskog akvatorija i ispred splitske luke s kojim se kao zapovjednik broda koji prevozi putnike, svakodnevno susreće. Da su ga poslušali tad, vjerojatno je da bi se spasio i jedan ljudski život koji
