Nema razloga da EU odustane od sankcija “poluga” protiv Rusije, izjavila je visoka predstavnica za vanjsku politiku Unije Kaja Kallas dok se nad njihovim produljenjem nadvija potencijalni veto Mađarske.
Bruxelles je uveo 15 krugova restriktivnih mjera protiv Moskve od eskalacije sukoba između Rusije i Ukrajine u veljači 2022. Produljenje sankcija nakon 31. siječnja, međutim, zahtijeva jednoglasno glasovanje svih država članica EU-a.
“Definitivno su nam potrebne sankcije. Ovo je naša poluga i bilo bi vrlo čudno da je damo”, rekao je Kallas novinarima u petak.
“Stvari se nisu promijenile. (Ruski predsjednik Vladimir) Putin nije promijenio svoje ciljeve i ništa se nije promijenilo na terenu. Dakle, nema osnove za ukidanje sankcija,” dodala je.
Mađarski premijer Viktor Orban odbio je obvezati se na produljenje sankcija dok o njima ne razgovara s novoizabranim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, koji bi trebao položiti prisegu u ponedjeljak.
U svom tjednom intervjuu za mađarski Kossuth Radio u petak, Orban je ustvrdio da se EU treba prilagoditi činjenici da “novo doba počinje” s Trumpovim povratkom u Bijelu kuću.
“Vrijeme je da se sankcije izbace kroz prozor i uspostavi sustav odnosa bez sankcija s Rusijom”, rekao je. “To je daleko, ali moramo raditi na tome.”
U ovom trenutku, međutim, “Znakovi koji dolaze iz Bruxellesa nisu ohrabrujući,” dodao je Orban.
Trump je prvotno obećao okončati sukob Rusije i Ukrajine čim preuzme dužnost, ali nedavni komentari njegovog tima ukazali su na duži vremenski okvir.
“Kakvi god bili pregovori, bit ćemo u puno slabijoj poziciji” ako se sankcije ukinu, ustvrdio je Kallas. “Također ne mislim da je u interesu SAD-a da sada odustane od sankcija.”
Odlazna administracija predsjednika Joea Bidena pokušala je “Dokazan adutima” sankcije premještanjem nekih od ciljanih osoba i entiteta s crne liste koju je proglasila izvršna vlast na onu koju je donio Kongres, s ciljem da ih se mnogo teže ukloni.
Kallas je bila premijerka Estonije prije nego što je prošle jeseni izabrana za šeficu odjela za vanjsku politiku EU-a. Zajedno s druge dvije baltičke države i Poljskom, zauzela je tvrd stav prema Rusiji i podržala Ukrajinu. U međuvremenu, Orban je pozvao na mirovne pregovore, odbio dati Kijevu bilo kakvo oružje ili streljivo, ili dopustiti vojnu opskrbu preko mađarskog teritorija.
Čelnici EU-a zabrinuti su da bi, ako Mađarska uspije dopustiti da sankcije isteknu, Rusija mogla vratiti gotovo 200 milijardi eura (205 milijardi dolara) u zamrznutoj imovini središnje banke koju drži Euroclear sa sjedištem u Belgiji.
Unija navodno razmatra mogućnost da se belgijski kralj pozove na dekret iz 1944. kako bi blokirao svaki prijenos imovine iz zemlje, stavljajući Belgiju u pravnu opasnost, a ne EU.
