Četiri mjeseca nakon smrtonosnih poplava i odrona u Jablanici, u kojima je poginulo 19 osoba – 18 u Donjoj Jablanici i jedna u selu Zlate – gotovo da nema nikakvog napretka u predmetu formiranom nakon tragedije, a za koji je nadležan tužiteljski tim Tužiteljstva Hercegovačko-neretvanske županije, Područnog ureda u Konjicu.
Štoviše, još uvijek su u tijeku predistražne radnje i provjere, a prema navodima iz Tužiteljstva HNŽ, daljnji koraci ovisit će o rezultatima brojnih naređenih vještačenja, od geodetskih do geoloških.
Nužne radnje
Iz Tužiteljstva HNŽ podsjetili su da su zaprimili nalaz i mišljenje sudskog vještaka geodetske struke, dok je stalnom sudskom vještaku geološke struke izdan nalog da poduzme nužne radnje u okviru svoje ekspertize, s posebnim naglaskom na ulogu postojećeg kamenoloma u Donjoj Jablanici.
Dok u Tužiteljstvu HNŽ čekaju nalaze i dok se svi ograđuju od odgovornosti za kamenolom u vlasništvu Dženana Honđe, odnosno tvrtke „Sani“, poznato je da je tim Federalnog zavoda za geologiju izradio preliminarno izvješće o inženjersko-geološkim istraživanjima na tom području i dostavio ga nadležnim institucijama.
U tom izvješću, u koje je Avaz imao uvid, dan je detaljan opis događaja – od mjesta početka odrona na vrhovima padina, preko razvoja debritnog toka i njegovog kretanja prirodnim geomorfološkim oblicima, do posebnog opisa događanja u zoni kamenoloma.
Između ostalog, navedeno je da je tijekom istraživanja evidentiran značajan broj tehnogenih blokova dolomita s jasnim tragovima obrade, poput rezanja i bušenja. Osim dolomita, kako stoji u izvješću, prisutni su i blokovi gabra – stijene koja prirodno nije prisutna u zoni kamenoloma i koja je ondje vjerojatno dopremljena radi obrade.
Ti blokovi su precizno snimljeni GPS uređajem na više od 500 točaka. U izvješće je uključena i analiza koju je izradila licencirana geodetska tvrtka nakon detaljnih istraživanja, a s ciljem kvantifikacije volumena mobiliziranog materijala.
Mobilizirana masa
Za analizu terena korišten je topografski model iz 2012. godine, izrađen tijekom aerofotogrametrijskog snimanja FBiH. Tako je analizom utvrđeno da je ukupna zapremina mobiliziranog materijala iznosila 171.261,81 kubični metar, od čega 18.697,16 kubika potječe iz zone kamenoloma, što čini 10,92 posto ukupne mobilizirane mase.
Međutim, u komentaru Zavoda na tu analizu navedeno je da se ti podaci mogu smatrati samo osnovnim uvidom u odnos prirodnog i tehnogenog materijala u ukupnoj količini mobiliziranog materijala debritnim tokom. Posebnu pažnju, kako je istaknuto, treba posvetiti analizi u zoni kamenoloma, jer referentni model iz 2012. godine ne uzima u obzir promjene nastale uslijed rudarskih aktivnosti tijekom posljednjih 12 godina.
Uzrok smrti
Na mjestu događaja obavljen je očevid, a nakon provedenih obdukcija tijela stradalih osoba utvrđeno je da je kod većine smrt nastupila uslijed gušenja zemljom i sličnim materijalom, kao i zbog mehaničkih ozljeda.
