Kardinal Luis Antonio Tagle dijeli više od toplih osmijeha i zaraznog smijeha s papom Franjo.
Poput kasnog argentinskog pontifa, Tagle dolazi iz tradicionalne baze katoličke moći izvan Europe, donoseći svježu perspektivu u Vatikan. Dok su se kardinali u srijedu sazvali kako bi tajna konklava izabrala sljedećeg pape, neki vjeruju da bi ga Tagleove sličnosti s Francisom mogle pozicionirati kao predvodnik.
Prema kladionicama, Tagle je trenutno drugi favorit koji je sljedeći papa, u suprotnosti s 5-2, neposredno iza kardinala Pietra Parolina, državnog tajnika Vatikana.
Tagle, koji izgleda mlađe od svojih 67 godina i voli da ga naziva svojim umanjenim nadimkom “Chito”, u posljednjih pet godina napustio je Vatikanov dikastera za evangelizaciju, učinkovito misionarsku ruku crkve. Taj mu je položaj dao ogroman utjecaj na nacionalne crkve u zemljama u razvoju.
Iako je 67 u mnogim organizacijama zalazak sunca, smatra se mladim u Vatikanu, jer malo kardinala želi vrlo dugačak pontifikat.
Odabir Taglea mogao bi signalizirati jasnu namjeru da nastavimo progresivni put Francisa, prihvaćajući otvoreniju i moderniju crkvu. Njegovi potencijalni izbori ukazivali bi na odbacivanje kandidata koji bi mogli preokrenuti neke Francisove reforme, uvjeravajući svjetske 1,4 milijarde katolika na stalnoj putanji crkve.
To bi također značilo da su njegovi kolege kardinali slegrirali upitnike zbog njegovih sposobnosti upravljanja.
“Zastupao bi kontinuitet onoga što je papa Franjo”, rekao je vlč. Emmanuel Alfonso, bivši student Taglea koji ga poznaje već desetljećima. “Zaista je poput pape Franjo u smislu svoje ljubavi prema siromašnima, pristupačnosti i tako dalje.”

Tagle, bivši nadbiskup Manile, bio bi prvi papa iz onoga što se sada smatra Azijom, iako su u ranoj crkvi neki Pape pozdravili iz onoga što se danas naziva Bliski Istok, tehnički dio Azije.
Kao nadbiskup iz Manile, a prije kao biskup filipinskog grada Imusa, Tagle je stekao pastoralno iskustvo u trčanju biskupija u najvećoj azijskoj katoličkoj zemlji. Dovodeći ga u Vatikan 2020. godine, Francis mu je dao još jedan zarez u iskustvima koja se vide kao korisna papinskim kandidatima. Tagleov prelazak u Rim donio je kritike tadašnjeg filipinskog predsjednika Rodriga Dutertea, koji je nadgledao krvavi “rat protiv droge” koji je ubio tisuće Filipinaca tijekom njegove administracije 2016-2022.
Duterte je rekao da je Tagle uklonjen iz Manile zbog miješanja u nacionalnu politiku.
Konferencija Filipina katoličkih biskupa uskraćivao je te optužbe. Bishop Pablo Virgilio David iz Kalookana, službenik konferencije napravio je kardinal 2024. godine, nazvao je Duterteovu tvrdnju “nevjerojatno smiješnim”.
Mnogi kardinali već poznaju Tagle osobno, a mnogi mogu vidjeti atrakciju u tome da papa iz Azije, koju crkveni vođe promatraju kao važnu regiju rasta za vjeru. Mladi se osjećaju ugodno s njim. Kad je Tagle 2014. godine ugostio Francisca u posjetu Filipinima, posjet je privukao najveću gužvu u povijesti papinskog putovanja, uključujući misu koja je privukla do 7 milijuna ljudi.

Tagle, koji govori talijanski, engleski i španjolski, kao i njegov rodni Tagalog, sada ima pet godina iskustva u Vatikanskoj armastičkoj birokraciji, iako neki kardinali mogu misliti da čak i to nije dovoljno za vođenje globalne crkve.
Jedna moguća slabost u Tagleovoj kandidaturi je ta što je prije tri godine bio uključen u skandal s upravljanjem. 2022. Francis ga je uklonio iz drugog posla kao titularni šef konfederacije sa sjedištem u Vatikanu iz 162 organizacije za katoličku pomoć, razvoj i socijalne usluge koje rade u više od 200 zemalja.
Francis je otpustio cijelo vodstvo grupe, nazvano Caritas Internationalis, slijedeći navode o maltretiranju od strane najvišeg menadžmenta.
Tagleova uloga, srodna kancelar organizacije, bila je uglavnom simbolična i svečana. Nije bio izravno uključen u svakodnevno trčanje i općenito su mu se divili zaposlenici.
Za razliku od Francisca, Tagle uživa globalnu reputaciju teologa, što bi mu moglo pomoći da dobije glasove od umjerenih kardinala koji se bave nekim Francisovim izgovorima bez rube, što je dovelo do onoga što su neki nazvali zbrkom o crkvenim učenjima.
Devedesetih godina služio je u Vatikanskoj međunarodnoj teološkoj komisiji pod kardinalom Josephom Ratzingerom, njemačkom poznatom kao strogi pridržavanje tradicionalne doktrine koji će kasnije postati papa Benedikt XVI.
Velečasni Joseph Komonchak, Tagleov profesor na Katoličkom sveučilištu u Americi u Washingtonu, rekao je da je kardinal jedan od njegovih najboljih studenata u 45 godina predavanja.
“Ni najmanje Chitovih vrlina bila je radost što je zračio svima koji su se susreli s njim”, rekao je Komonchak. “Imao je dobar smisao za humor, što ga je oduševilo svojim kolegama.”

Fra Robert Reyes, kolega iz razreda sjemeništa, koji je Tagle poznaje više od 50 godina, rekao je da Tagle ima mogućnost povezivanja s ljudima i jednostavan stil života. Kad je 2001. prvi put postao biskup, nije posjedovao automobil.
“Radije je vozio vožnju, voziti se s nekim tko se vozi do mjesta na koje su možda obojica išli”, rekao je fra Reyes.
Kakav je geografski slom kardinala koji će izabrati novog pape?
Nema pravila da kardinali biraju novi papa glasova na određeni način prema njihovoj nacionalnosti ili regiji. No, razumijevanje njihovog šminke u geografskim uvjetima može vam pomoći objasniti neke od njihovih prioriteta dok u srijedu otvaraju konklavu kako bi odabrali novog vođe Katoličke crkve.
Kardinal koji vodi vatikanski liturgijski ured mogao bi imati vrlo različit zabrinutost od nadbiskupa Ulaanbaatara, Mongolija. Kardinal koji vodi veliku europsku nadbiskupiju sa stotinama svećenika vjerojatno ima i druge prioritete osim vatikanskog veleposlanika koji je služio ratno razorenom Siriji ili nadbiskupu Managua, Nikaragva, čija je crkva vlada bila pod opsadom.
Trenutno ima 135 kardinala mlađeg od 80 godina i ispunjavaju uvjete za glasovanje, pozdravljajući iz 71 različite zemlje u geografski raznolikom konklavi u povijesti. Već su dvojica formalno rekli svetoj SELI da ne mogu prisustvovati iz zdravstvenih razloga, što će donijeti broj ljudi koji će ući u Sikstinsku kapelu na 133.
Dvije trećine je potrebno izabrati papu, što znači da ako broj birača ostane na 133, pobjednik mora osigurati 89 glasova.
Evo regionalnog sloma punih 135 kardinalnih birača, prema Vatikanskim statistikama i nakon vatikanske geografske grupiranja.
- Europa: 53 (od kojih je 17 talijanski, većina bilo koje zemlje.) Jedan od birača koji kaže da preskače konklavu je iz Španjolske, pa se očekuje da će stvarni broj Europljana biti 52.
- Azija (uključujući Bliski Istok): 23
- Afrika: 18. Jedan od birača koji kaže da preskače konklavu je iz Kenije, pa se očekuje da će stvarni broj Afrikana biti 17.
- Sjeverna Amerika: 16 (od kojih su 10 američki, 4 su kanadski, a 2 su meksički)
- Južna Amerika: 17
- Srednja Amerika: 4
- Oceanija: 4 (po jedan iz Australije, Novog Zelanda, Papua Nova Gvineja i Tonga)