U vremenu kada se Hercegovačko-neretvanska županija suočava s povijesno niskim stopama nataliteta, demografska obnova ne može se graditi bez jasne i konkretne obiteljske politike. Ulaganje u obitelji, posebno one s troje i više djece, ne bi se smjelo tretirati kao socijalni trošak, već kao strateška investicija u opstanak i budućnost zajednice, ističe Mustafa Vlahovljak iz Udruge ”Porodice tri plus”.
Dok HNŽ još uvijek čeka na sustavnu podršku, svega nekoliko kilometara zapadnije, u susjednoj Županiji Zapadnohercegovačkoj, obitelji s troje i više djece već nekoliko godina ostvaruju mjesečnu naknadu od 500 KM za treće i svako sljedeće dijete do sedme godine života.
Ta mjera, prema podacima iz Udruge, već daje konkretne rezultate – ŽZH je trenutno jedina županija u Federaciji BiH s pozitivnim prirodnim prirastom.
”Fenomenalno je istaknuti da je nakon dvije godine od uvođenja ove naknade ŽZH sada u pozitivnom prirodnom prirastu. Ako uzmemo u obzir da HNŽ bilježi negativan prirodni prirast, onda, pored socijalnog aspekta podrške, možemo jasno vidjeti koliko je ova naknada značajna s demografskog i državnog aspekta”, kazao je za Hercegovina.info Mustafa Vlahovljak iz Udruge ”Porodice tri plus”.
Bez odgovora Vlade HNŽ
Prije nekoliko dana Vladi HNŽ-a upućeno je otvoreno pismo u kojem se traži hitno uvođenje istog modela podrške, bez imovinskog cenzusa, kako bi se ispravila dugogodišnja nepravda prema višečlanim obiteljima u županiji.
”HNŽ je jedna od županija koja nije zakonski prepoznala ove obitelji, tj. nije uvela podršku, tako da ne možemo govoriti o sustavnoj podršci za ove obitelji. Izuzetak su pojedine općine koje imaju jednokratne naknade za novorođenčad, ali i ta podrška – njena visina i kontinuitet – ovise od općine do općine. Uvođenjem novčane naknade HNŽ bi ne samo ublažila postojeći demografski pad, nego i ispravila nepravdu prema građanima’, dodao je Vlahovljak.
Unatoč održanim sastancima i višekratnim inicijativama, vlasti u HNŽ-u još uvijek nisu odgovorile hoće li i kada krenuti u implementaciju modela koji se u drugim dijelovima zemlje pokazao korisnim – i demografski i društveno.
”Udruga je u prethodnom razdoblju više puta Vladi HNŽ-a uputila inicijative u vidu seta mjera za podršku višečlanim obiteljima. Prvenstveno se zahtjevi odnose na mjesečnu novčanu naknadu ili kantonalni dječji doplatak bez imovinskog cenzusa, zatim na subvencije u vrtićima i produženim boravcima za treće i svako sljedeće dijete, podršku pri rješavanju stambenog pitanja i drugo”, pojasnio je Vlahovljak.
Dvije vrste naknada u HNŽ
U Hercegovačko-neretvanskoj županiji trenutno su dostupne dvije vrste dječjih naknada, no ne postoji sustavna podrška obiteljima s troje i više djece, kao što je to slučaj u ŽZH.
Najraširenija mjera je dječji doplatak od 103 KM mjesečno, koji se dodjeljuje uz strogi imovinski cenzus – kućanstva ostvaruju pravo ako mjesečni prihod po članu ne prelazi 217,20 KM. Primjerice, četveročlana obitelj ne smije imati više od 868,80 KM mjesečnih prihoda da bi ostvarila pravo na doplatak.
Dodatno, djeca s invaliditetom ili poteškoćama u razvoju ostvaruju pravo na doplatak u visini 19 posto najniže plaće u Federaciji BiH, neovisno o prihodima obitelji.
Za razliku od drugih županija, HNŽ još uvijek nema naknadu za treće i svako sljedeće dijete, iako su iz civilnog sektora više puta upućivane inicijative da se po uzoru na ŽZH uvede slična mjesečna podrška bez imovinskog cenzusa.
”Obitelji iz drugih županija, korisnici ove naknade, naglašavaju da je njezin značaj neprocjenjiv, jer ne samo da olakšava roditeljstvo, već doprinosi i općem zadovoljstvu unutar velikih obitelji koje imaju priliku uživati u ovoj podršci. Stoga se nadam da će Vlada HNŽ-a pozitivno odgovoriti na sve inicijative koje smo im uputili”, poručio je Mustafa Vlahovljak iz Udruge ”Porodice tri plus”.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
