Spor između SAD-a i Kine oko naknada za uplovljavanje brodova u luke stvara nesigurnost među europskim tvrtkama, koje pokušavaju ograničiti izloženost potencijalnim gubicima, piše Politico.
Sukob je pokrenuo američki predsjednik Donald Trump, koji je odlučio uvesti naknade za kineske i u Kini građene brodove koji dolaze u američke luke. Kina je odgovorila sličnim mjerama u okviru šire trgovinske borbe. Obje naknade stupile su na snagu u utorak. “SAD i Kina ciljaju jedna drugu uvođenjem naknada, no globalna brodarska industrija – osobito europske flote – također će osjetiti posljedice”, iskazao je svoju bojazan za Politico James Lightbourn, voditelj savjetodavne tvrtke Cavalier Shipping.
SAD naplaćuje 50 dolara (oko 43 eura) po neto toni, dok Kina inicijalno naplaćuje sličan iznos od 400 juana (oko 56 dolara) po neto toni, s planiranim povećanjem na 1.120 juana po toni do 2028. godine. Obje naknade primjenjuju se jednom po usluzi, najviše pet puta godišnje.
The US and China impose new tit-for-tat port fees on ocean shipping firms, escalating their trade war and affecting global transport of goods, including toys and oil https://t.co/wGZjGOXT1z pic.twitter.com/8MjWqwP1P1
— Reuters Business (@ReutersBiz) October 14, 2025
Europske tvrtke otpuštaju Amerikance
Procjena Lloyd’s Lista pokazuje da bi za jedan brod nosivosti 35.000 tona uplovljavanje u američke luke po novoj naknadi iznosilo 5,6 milijuna dolara godišnje. Kina, koja često opslužuje veće brodove kapaciteta 200.000 tona i više, mogla bi primijeniti znatno veće naknade.
Iako američke mjere vjerojatno neće značajno pogoditi europske brodarske tvrtke, kineske protumjere mogle bi biti puno osjetljivije. Kineske naknade primjenjuju se na svaki brod u vlasništvu ili pod upravom kompanije u kojoj Amerikanci posjeduju najmanje 25 posto udjela, glasačkih prava ili mjesta u upravi, a ta definicija obuhvaća i mnoge europske tvrtke.
Stručnjaci procjenjuju da će američke naknade imati ograničen učinak: u 2024. od ukupno 85.735 uplovljavanja međunarodnih brodova, samo bi 254 bila obuhvaćena naknadama – radi se o brodovima izgrađenima u Kini, ali koji nisu u vlasništvu kineskih kompanija. S druge strane, kineske protumjere pogađaju širi spektar brodova, uključujući one kojima upravljaju američki investitori, što može zahvatiti i europske tvrtke.
Europske kompanije već reagiraju kako bi smanjile izloženost. Neke su promijenile članove uprava pa je tako, primjerice, grčka tvrtka Okeanis Eco Tankers otpustila dva od tri američka direktora, a Danaos je uklonio jednog člana uprave. Norveški operator 2020 Bulkers provodi reviziju baze dioničara, slično kao i vlasnik tankera DHT Holdings iz Osla.
Kina odgovara na prijetnje: ‘Ne želimo ovaj rat, ali ga se ne bojimo’
Hoće li se postići dogovor
“Vlasnici brodova pokušavaju predvidjeti ove mjere”, rekao je Lightbourn. “No postoji zabrinutost jer bi potezi mogli dugoročno povećati troškove poslovanja, iako se očekuje da su naknade prvenstveno instrumenti u pregovorima SAD-Kina i da bi mogle biti brzo uklonjene ako se postigne dogovor.”
Trump je prijetio dodatnim carinama na kinesku robu, no kasnije je na društvenim mrežama ublažio ton: “Ne brinite zbog Kine, sve će biti u redu!” Inače, Trump i kineski predsjednik Xi Jinping trebali bi se sastati 29. listopada u Južnoj Koreji kako bi pokušali okončati trgovinski sukob.
