Kina ima snažnu polugu u svom eskalirajućem trgovinskom ratu sa SAD-om: rijetke zemne metale (RZM). Prošli tjedan Peking je najavio nove restriktivne kontrole izvoza svega što sadrži RZM čak u tragovima ako je proizvedeno u Kini, što bi mogao biti snažan udarac na američki tehnološki sektor. Analitičari tvrde da jedan od bitnih razloga zašto Kina to nije mogla učiniti do nedavno je taj što je bila 95% ovisna o uvozu helija proizvedenog u SAD-u, što je ključan input za kineski tehnološki sektor. Međutim, nakon nekoliko godina velikih ulaganja, prekinula je tu ovisnost i sada uvozi samo 5% svog helija iz SAD-a, piše BneIntelliNews.
Sukob oko trgovine egzotičnim materijalima eskalira u ozbiljan trgovinski rat. Kada je kineski izvoz RZM naglo pao u mjesecima nakon što su u travnju prvi put uvedene kontrole izvoza, proizvođači diljem svijeta, posebno u automobilskom sektoru, upozorili su na neposredne poremećaje u proizvodnji. Ti poremećaji su uglavnom izbjegnuti nakon što je Trumpova administracija zaprijetila da će otkazati trgovinsko primirje dogovoreno u Ženevi ako Kina brzo ne odobri više izvoznih dozvola. Zasad se izvoz uglavnom vratio u normalu, iako je i dalje u padu u odnosu na početak godine.
Očekujući daljnje probleme, Pentagon je prošli tjedan najavio da će nabaviti kritične minerale u vrijednosti do milijardu dolara, kao dio globalnog gomilanja zaliha kako bi se suprotstavio kineskoj dominaciji metala koji su ključni za proizvodnju stvari poput magneta potrebnih u svemu, od mobitela do vjetroturbina i oružja. Slično gomilanje zaliha je, zanimljivo, započela i Indija.
Agresivni potez Kine uslijedio je nakon što je Bijela kuća najavila nove carine na kineski uvoz. Američki predsjednik Donald Trump izjavio je 10. listopada da bi mogao uvesti nove 100%-tne carine na kinesku robu kao odmazdu za ograničenja na RZM-ove, iako je rok za te carine odredio kao 1. studenog, neposredno nakon što se trebao sastati licem u lice s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom na marginama summita APEC-a (vjerojatno ipak odgođeno). Trump je rekao: “Nema šanse da se Kini dopusti da svijet drži ‘zarobljenim’, ali čini se da im je to bio plan”.
Kineski izvoz RZM i magneta koji sadrže ove metale relativno je malen u vrijednosnom smislu, manji od 4 milijarde dolara prošle godine (~0,1% ukupnog kineskog izvoza), ali je od velike važnosti za globalne lance opskrbe jer Kina dominira proizvodnjom i preradom.
Nova izvozna ograničenja označavaju značajnu eskalaciju trgovinskog rata koja nije bila moguća do nedavno, prema riječima Arnauda Bertranda, kolumnista China Watchera. Ključni razlog dosadašnje suzdržanosti Pekinga leži u njegovoj neočekivanoj ranjivosti: heliju.
Helij nije samo plin za balone
“Helij nije samo plin za balone za zabavu“, rekao je Bertrand u nedavnom komentaru. Helij se široko koristi u medicini, ponajviše u MRI uređajima koji omogućuju detaljan prikaz unutarnjih organa. Osim toga, helij se primjenjuje u liječenju respiratornih bolesti jer pomaže pri smanjenju začepljenja dišnih puteva uzrokovanog sluzi. U području aeronautike, njegova mala gustoća omogućuje uzgon u letjelicama poput balona i cepelina. U svemirskim misijama helij pomaže u održavanju stabilnih temperatura zbog niske točke vrelišta, piše Innovations News Network. Sve više se koristi i u kvantnom računalstvu za hlađenje kvantnih procesora, a neki znanstvenici tvrde da je budućnost superračunala u ovoj tehnologiji. Također, koristi se za tlačenje raketnog goriva te hlađenje osjetljivih dijelova motora.
Do 2022. godine Kina je uvozila 95% svog helija, a SAD su kontrolirale većinu te opskrbe. Četiri od deset najvećih svjetskih proizvođača helija bile su američke tvrtke, dok se preostalih šest oslanjalo na tehnologiju proizvedenu u SAD-u. Neravnoteža je stvorila stratešku točku pritiska koja je spriječila Peking da eskalira izvozna ograničenja na kritične materijale poput RZM. Ako Peking isključi SAD iz uvoza rijetkih zemalja, SAD bi mogao uzvratiti jednako bolnom zabranom izvoza helija u Kinu.
“Ovo je izazvalo ogromnu zabrinutost u Kini”, rekao je Bertrand, pozivajući se na rad iz 2022. u časopisu Frontiers in Environmental Science , čiji su autori istraživači iz Istraživačkog instituta za istraživanje i razvoj nafte tvrtke PetroChina. Studija je upozorila da će Kina biti “uvelike pogođena” blokadom izvoza helija koju predvode SAD.
Kao odgovor, Kina je pokrenula višegodišnju kampanju za uklanjanje ovisnosti o američkom heliju. Domaća proizvodnja helija u Kini rasla je složenom godišnjom stopom rasta (CAGR) od približno 65% u posljednje tri godine, s gotovo nulte stope u 2020. Do 2023. godine premašila je 750.000 kubičnih metara proizvodnje godišnje. Zemlja je izgradila sedam postrojenja za ekstrakciju helija i preusmjerila uvoz prema dobavljačima iz Rusije i drugih “prijateljskih” zemlja do kraja 2024. godine.
Dugoročno državno planiranje
Projekt razvoja domaće tehnologije ekstrakcije dobio je nagradu “Nagrada za izvanredna znanstvena i tehnološka postignuća” za 2024. godinu od Kineske akademije znanosti, koja je izjavila da je taj napor “prekinuo dugogodišnji monopol SAD-a i osigurao sigurnost kineskih resursa helija”.
Nekoliko državnih inicijativa imalo je za cilj razvoj postrojenja za ekstrakciju i pročišćavanje helija, često povezanih s projektima prirodnog plina u pokrajinama poput Xinjianga, Unutarnje Mongolije i Sečuana. Najznačajniji projekt je postrojenje za ekstrakciju helija Yurungkash u Xinjiangu, kojim upravlja državni Sinopec, a koje je započelo s radom 2022. Procjenjuje se da će postrojenje proizvoditi oko 200.000 kubičnih metara helija godišnje. Dodatne proizvodne jedinice puštene su u rad u Shaanxiju i Sečuanu, uključujući postrojenje kojim upravlja PetroChina.
Do kraja 2023. godine ukupni godišnji proizvodni kapacitet helija u Kini dosegao je procijenjenih 700.000–800.000 kubičnih metara, prema procjenama industrije koje je navelo Azijsko udruženje industrijskih plinova (AIGA). Ta je brojka bila manja od 5% globalne proizvodnje, ali je označila značajan porast s gotovo nulte razine samo nekoliko godina ranije.
Kina i dalje uvozi značajne količine helija. U 2023. godine domaća proizvodnja činila je samo oko 12-13% ukupne potrošnje. No, diverzificirala je uvoz i više nije ovisna o SAD-u. Kina je 2022. godine uvezla oko 1,2 milijuna kubičnih metara helija iz Sjedinjenih Država, što je pad u odnosu na više od 2,5 milijuna kubičnih metara u 2019. godini, prema trgovinskim podacima kineske carine i Američkog geološkog zavoda (USGS), ali je istovremeno povećala uvoz iz Katara, Alžira i Rusije, koji su svi povećali opskrbu i proizvodnju. Novi pogoni trebali bi biti pušteni u pogon do 2026. godine, jer Kina namjerava udvostručiti domaću proizvodnju helija na preko 1,5 milijuna kubičnih metara godišnje.
“Okovi helija su slomljeni”, rekao je Bertrand. “Do kraja 2024. Kina je smanjila svoju ovisnost o heliju od SAD-a na manje od 5%”, izvijestio je South China Morning Post.
Rješavanjem ove ključne ranjivosti, Peking je ukinuo jednu od zadnjih poluga koju su SAD imale nad Kinom, oslobodivši je da koristi svoje rijetke zemne metale kao političko oružje u rastućem trgovinskom ratu koji je već bio na pomolu tijekom Trumpovog prvog mandata.
Zašto zemlje češće ne uzvraćaju sankcijama SAD-u?
“Moć nije stvar namjera ili retorike – radi se o tome što zapravo možete učiniti”, rekao je Bertrand. “Mnogi se pitaju zašto zemlje gotovo nikad ne uzvraćaju kada SAD uvedu sankcije. Odgovor je jednostavan: ne mogu. Nedostaju im alternative, tehnologija, lanci opskrbe.”
Peking je riješio taj problem. Kina je i dalje uvelike ovisna o SAD-u kao izvoznom tržištu, koje i dalje čini nešto manje od 15% ukupnog kineskog izvoza, odnosno oko pola milijarde dolara godišnje, u odnosu na vrhunac od 19% u 2018. No, roba koju prodaje SAD-u sada se može preusmjeriti novim kupcima na globalnom jugu i taj je proces već započeo.
Prema kineskom Ministarstvu trgovine, “rast izvoza seli se s tradicionalnih razvijenih tržišta na zemlje u razvoju”, trend koji se ubrzao nakon američkih carina uvedenih tijekom trgovinskog rata, a dodatno produbio poremećajima tijekom pandemija.
Kina provodi sustavnu kampanju uklanjanja svih mogućih točaka pritiska SAD-a u strateškim sektorima, uključujući poluvodiče, energetiku, telekomunikacije i farmaceutsku industriju. Taj napor, rekao je Bertrand, omogućio je zemlji da odlučnije odgovori u aktualnom ekonomskom zastoju s Washingtonom.
“Depresivno je jer naglašava golemu veličinu zadatka koji je pred nama da postanemo istinski suvereni“, rekao je Bertrand. “Inspirativno jer je Kina pokazala da se to zapravo može učiniti, i to relativno brzo ako to učinimo kompetentno”, zaključuje analitičar, iako iza “relativno brzo” stoje desetljeća planiranog industrijskog zamaha.
Trgovinski rat između Kine i SAD-a izazvat će probleme s proizvodnjom oružja na zapadu
