Kina je postigla značajan uspjeh u svom napretku prema održivim izvorima energije, nadmašivši svoj cilj u području vjetra i solarne energije čak šest godina ranije nego što je planirano. Država je u srpnju 2024. godine povećala svoj ukupni kapacitet vjetroelektrana i solarnih panela na 1.206 gigavata (GW), prema podacima Nacionalne uprave za energiju. Ovo premašuje cilj koji je predsjednik Xi Jinping postavio u prosincu 2020., kada je planirao dosegnuti 1.200 GW iz čistih izvora energije do 2030. godine.
Kina se istaknula kao globalni lider u instalaciji obnovljivih izvora energije, iz godine u godinu postavljajući nove rekorde u kapacitetu vjetra i solarne energije. Peking trenutno gradi osam puta više solarnih i vjetroelektrana od SAD-a i 34 puta više od Ujedinjenog Kraljevstva. A koliko su Kinezi uspješni pokazuje i podatak da grade dvostruko više solarnih i vjetroelektrana nego sve ostale države zajedno.
Ovakav ubrzani rast omogućio je zemlji da smanji ovisnost o ugljenu, čime se smanjuju emisije stakleničkih plinova te bi ovaj napredak mogao značiti da će Kina – koja je trenutno najveći svjetski zagađivač s gotovo trećinom globalnih emisija ugljičnog dioksida – doseći vrhunac svojih emisija prije 2030. godine i postati “ugljično neutralna” prije 2060. Međutim, ostaje nejasno odnosi li se potonji cilj na neutralnost emisija ugljičnog dioksida (CO2) ili svih emisija stakleničkih plinova.
China is currently building 8 times as much solar and wind capacity as the US, and 34 times as much as the UK.
Even if you combine all of the rest of the world, China builds twice as much solar and wind capacity as everyone else combined. pic.twitter.com/QSBIzFpg5l
— Philipp Heimberger (@heimbergecon) August 22, 2024
Problematični ugljen
Unatoč ovim impresivnim postignućima, energija iz solarnih i vjetroelektrana trenutno osigurava samo oko 14 posto ukupne proizvodnje električne energije u zemlji u 2024. godini. Kako bi se ovaj udio povećao i dodatno smanjila upotreba fosilnih goriva, Kina ulaže velika sredstva u izgradnju naprednih dalekovoda i objekata za skladištenje energije. Ovi projekti ključni su za upravljanje povremenom prirodom proizvodnje obnovljive energije i osiguravanje stabilne opskrbe električnom energijom.
Međunarodna agencija za energiju predviđa da će Kina do 2025. godine imati dovoljno energije iz vjetra i sunca da zadovolji rastuću potražnju, čime će smanjiti potrebu za dodatnom energijom iz ugljena. Ipak, neizvjesnost ostaje, osobito u pogledu kineskog gospodarskog rasta i otpornosti industrije ugljena. Iako se očekuje pad potražnje za tim ugljikovodikom, zbog smanjenja proizvodnje cementa i čelika, kao i rasta obnovljivih izvora, mnogi stručnjaci upozoravaju da bi izgradnja novih elektrana na ugljen mogla usporiti ovaj prijelaz. Kineska vlada, fokusirana na energetsku sigurnost, nastavila je s izgradnjom novih elektrana na ugljen, što bi moglo produžiti njihov vijek trajanja i otežati prijelaz na čistu energiju.
U konačnici, iako IEA ostaje optimistična u vezi s kineskim energetskim tranzicijama, ostaje pitanje hoće li Kina biti u stanju održati ili čak ubrzati ovaj tempo u nadolazećim godinama, što je ključno za globalne napore u borbi protiv klimatskih promjena.
SAD značajno kaska
Za razliku od Kine, SAD nisu na putu ispunjavanja svojih ciljeva u pogledu obnovljive energije, unatoč enormnim subvencijama koje daje Washington. Naime, američka ulaganja u vjetroelektrane i solarne elektrane dosegnula su rekordne razine prošle godine, no to još uvijek nije dovoljno za postizanje nacionalnih klimatskih ciljeva. Naime, zajedničko istraživanje koje su proveli Sveučilište Princeton, Massachusetts Institute of Technology (MIT), Rhodium Group i neprofitna organizacija Energy Innovation analiziralo je napredak SAD-a prema cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova za 40 posto do 2030. godine, što je zacrtano Zakonom o smanjenju inflacije (IRA) koji je predsjednik Joe Biden donio 2022. godine.
Izvješće pokazuje mješovite rezultate. Dok se prodaja električnih vozila odvija prema očekivanjima, instalacije čiste energije, poput vjetroelektrana i solarnih farmi, suočavaju se s ozbiljnim izazovima. Kašnjenja u izdavanju dozvola, problemi s priključivanjem na mrežu i poteškoće u nabavi opreme značajno su usporili rast ovih kapaciteta. Prema izvješću, proizvodnja i skladištenje električne energije bez emisija porasli su za 32 posto prošle godine, dosegnuvši 32,3 gigavata, no to je i dalje ispod potrebne godišnje razine povećanja od 46 do 79 gigavata koju su modeli istraživačkih skupina predvidjeli.
Kako bi SAD ostao na pravom putu za ispunjenje klimatskih ciljeva bi ove godine trebale dodati između 60 i 127 gigavata kapaciteta čiste energije, što se u izvješću ocjenjuje kao malo vjerojatno. Nakon 2024. godine, procjenjuje se da bi se instalacije čiste energije trebale dodatno povećati na između 70 i 126 gigavata godišnje kako bi se postigao cilj smanjenja emisija. Dok su porezne olakšice koje nudi IRA potaknule rast prodaje električnih vozila, što je ključni korak u smanjenju emisija, izazovi u izgradnji infrastrukture za čistu energiju naglašavaju potrebu za dodatnim mjerama i ubrzanim naporima kako bi se ispunili (zasad pre)ambiciozni klimatski ciljevi Washingtona.
Kina punom parom gradi nuklearne elektrane: Među njima je jedna kakvu svijet još nije vidio
