Kineske tvrtke su ubrzale tempo kupovine rudnika u inozemstvu kako bi osigurale ključne sirovine dok zapadne zemlje ograničavaju njihova ulaganja, izvijestio je Financial Times. Prošle godine potpisano je deset ugovora vrijednih više od 100 milijuna dolara, što je najviše od 2013., izvijestio je medij, pozivajući se na analizu podataka S&P-a i Mergermarketa.
“Porast sklapanja poslova djelomično odražava napore Kine da se izbori s pogoršanjem geopolitičke klime, kojom se Kina čini sve nepoželjnijom kao investitor u ključnim zemljama poput Kanade i SAD-a”, citirao je FT analitičare i investitore. Navodno su među najvećim dogovorima bili rudnici zlata u Kazahstanu, Gani i Obali Bjelokosti, rudnik bakra u Zambiji, rudnik bakra i zlata u Brazilu i 50% udjela u projektu rijetkih zemnih metala u Tanzaniji.
Kineska dominacija preradom bitog resursa
Kina dominira obradom rijetkih zemnih metala. Kina prerađuje oko 85–90% svjetskih rijetkih zemnih metala, iako ima oko 60–70% ukupne globalne proizvodnje. I druge zemlje (npr. SAD, Australija, Kanada) imaju ležišta rijetkih zemnih metala, ali često ih šalju u Kinu na preradu zbog niskih troškova, razvijene kineske infrastrukture te manje stroge ekološke regulative. Riječ je o složenom procesu čišćenja, filtiranja i kemijske obrade iskopane rude.
Kina također drži najveće svjetske rezerve kritičnih elemenata (EU je u popisu navela oko 40 elemenata, pa je to širi pojam od rijetkih zemnih metala kojih ima 17, ali su i oni obuhvaćeni). Peking je sigurnost minerala učinio nacionalnim strateškim prioritetom, budući da globalna potražnja za litijem, kobaltom i niklom raste s fokusom na čišću energiju i visokotehnološke proizvodnje.
Velesile shvaćaju ovo kao pitanje nacionalne sigurnosti
Zapadne vlade pokušavaju ograničiti pristup Kine ključnim mineralima i tehnologijama prerade, s ciljem osiguranja vlastitih lanaca opskrbe i smanjenja ovisnosti. SAD i njihovi saveznici blokirali su kineska ulaganja, nametnuli ograničenja izvoza i pokrenuli nova partnerstva za nabavu minerala negdje drugdje.
Američki predsjednik Donald Trump definirao je pristup mineralima kao strateški prioritet, povezujući ga s diplomacijom i rješavanjem sukoba. Prošlog mjeseca Ruanda i Demokratska Republika Kongo potpisale su mirovni sporazum koji je posredovao SAD, a za koji je Trump rekao da osigurava američka prava na kongoansko mineralno bogatstvo. U travnju je Washington također potpisao sporazum o mineralima s Ukrajinom, predstavljen kao djelomična otplata za vojnu pomoć. U lipnju su Washington i Peking postigli dogovor o nastavku izvoza rijetkih zemnih metala. Kina je prethodno nametnula ograničenja izvoza ovog resursa kao odmazdu na američke tarife, što je prilično uznemirilo američke političare i ulagače.
EU se sve više okreće prema Kini u potrazi za nužnim resursom
