Kina je najavila paket tarifa na niz američkih proizvoda u znak odmazde protiv 10 -postotne tarife na kineski uvoz koji je nametnuo predsjednik Donald Trump.
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova u utorak je priopćilo kako je Peking nametnuo 15 posto tarife na ugljen i ukapljeni prirodni plin, dok će se nafta i poljoprivredna oprema iz SAD -a suočiti s 10 posto većim porezom. Nove tarife na američkom izvozu započet će 10. veljače, priopćilo je ministarstvo.
Trumpova administracija nameta na kinesku robu, koju je Peking nazvao “ozbiljnim kršenjem” pravila o međunarodnoj trgovini, stupio je na snagu u utorak u 12.01 ujutro u istočnom vremenu.
Kineska vlada obvezala se da će uvesti “odgovarajuće protumjere”, signalizirajući svoju namjeru da odgovori odmaznim dužnostima, dok je osporavao tarife u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO).
Ubrzo nakon što je preuzeo dužnost, gospodin Trump najavio je da će SAD nametnuti 25 posto tarife na uvoz iz Kanade i Meksika, zajedno s 10 posto tarife na kinesku robu. Tvrdio je da je potez povezan s protokom fentanila, snažnog sintetičkog opioida, u SAD.
Međutim, mjere protiv Meksika i Kanade zastali su u ponedjeljak.
Kinesko ministarstvo trgovine priopćilo je kako će nametnuti izvoznu kontrolu volframu, Tellurium, Ruthenium, Molybden i stavke vezane uz rutenij na “zaštitu interesa nacionalne sigurnosti”.
Peking kontrolira velik dio svjetske opskrbe tako rijetkim zemljama koje su kritične za prijelaz čiste energije.
“Jednostrano nametanje tarifa u SAD -u ozbiljno krši pravila Svjetske trgovinske organizacije”, navodi se u priopćenju Ministarstva financija u izjavi u utorak. “Ne samo da je neželjeno u rješavanju vlastitih problema, već i potkopava normalnu ekonomsku i trgovinsku suradnju između Kine i SAD -a.”
Kina je također uzvratila u SAD istragom Googlea zbog navodnih kršenja protiv povjerenja. Dionice u Hong Kongu usporedile su dobitke nakon odmazde Kine, dok je dolar ojačao i kineski juan pao.
Opovratni nazori najavljeni su satima nakon što je Trump u ponedjeljak rekao da je na sljedeća 24 sata razgovarao s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom. Iako nije bilo jasno kada će se obaviti telefonski poziv.
Kina se žestoko protivi dodatnoj tarifi na procijenjenu preko 400 milijardi dolara (322 £) robe koju Washington godišnje kupuje od Pekinga.
Glasnogovornik kineske ambasade početkom ove godine rekao je “nema pobjednika u trgovinskom ratu ili tarifnom ratu” i da nije služio interesima ni strane ni svijeta.
Tijekom svog prvog mandata u 2018. godini, Trump je s Kinom pokrenuo brutalni dvogodišnji trgovinski rat zbog svog masovnog američkog trgovinskog viška, s tarifama tit-for-tat na stotinama milijardi dolara robe u vrijednosti od globalnih lanaca opskrbe i šteteći svjetskoj ekonomiji .
Kina se 2020. godine složila potrošiti dodatnih 200 milijardi dolara (161 milijarde funti) godišnje na američku robu, ali plan je omalovažavao pandemiju Coid-19, a njegov godišnji trgovinski deficit proširio se na 361 milijardu dolara (291 milijardu funti), navodi se u kineskim običajima Podaci objavljeni prošlog mjeseca.
