“Želim prodati! Želim sve prodati”, riječi su to djevojčice kojoj u očima vidite poduzetnički žar. Ona, kao i mnoga druga djeca dolazi na WU Executive Akademy u Beču na sajmove koje fakultet organizira i koji nisu dio programa, već strategije i cilja. Zašto? Tamošnji stručnjaci zaključili su da je kasno da se poduzetnici rade tek od studenata, takve prilike moraju se osigurati već u dječjoj dobi. No, štošta drugačije rade na tom sveučilištu, a sve je fokusirano na budućnost i biznis – od umjetne inteligencije, već spomenutog poduzetništva pa do kriptovaluta i učenja o održivom vodstvu. Nekolicina studenata baš tamo odlazi na MBA program (magistar poslovne administracije) koji je rangiran kao deveti u svijetu u kategoriji “Međunarodno iskustvo s tečajevima” prema Financial Timesu. No, da bi nakon studija studenti bili pravi vođe, moraju razumjeti koncept vodstva. Za taj segment zadužen je Christof Miska.
“Želimo da ljudi dobiju više od samog papira, da razumiju koje su im obveze i kako se razviti. Radimo način 3D učenja, kognitivno, bihevioralno i efektivno. Tražimo studente da nakon predavanja, kada su umorni i idu doma, uzmu nešto što su naučili i o tome pričaju s ljudima koji o tome nemaju pojam. Pričaju s frizerom, vozačem taksija i tako identificiraju što je bitno njima i kako da to prenesu drugima, da razumiju. Želimo vodstvo iznad tradicije i organizacija, da se razumije proces. Ako ne znaš koja je tvoja svrha, kako ćeš natjerati ljude da te prate?”, kaže pa se osvrće na lidere u današnjem svijetu:
Transformacija je ključ
“Kinezi su nas prerasli po inovacijama. Morate biti autentični i imati znanje, ali Kinezi imaju i samosvijest. Ono što rade, ima smisla. Znaju kako se promijeniti. U Europi ne idemo po tu promjenu, a baš je transformacija ključna za budućnost. Tko se ne naučiti prilagodbi, neće preživjeti. Nakon onog što se dogodilo s Ukrajinom, vidjeli smo što Europa može, nadam se da tako možemo i s ekonomijom. No, u ovom trenutku Kinezi vode i stvari čine mogućima. Indija također postaje više samosvjesna, internacionalizira se, ima jake kompanije. Kina i Indija su zemlje gdje vidim novo vodstvo. Mi kao Europa moramo preuzeti inicijativu, trebaju nam odgovori na kineske prijedloge.”
Povlači se tu pitanje u čemu je onda problem Europe?
“U većini zemalja je previše birokracije. Ako moramo ispuniti 17 formulara samo da dobijemo neke financije, to je komplicirano, to nitko ne želi raditi, to nas usporava. Previše je pravila oko toga što se mora raditi i tu mogu pomoći države same. Trebaju nam integriraniji sustavi. Vizija je ključ, a ono što nedostaje Europi su ambicije, mora razmišljati veće. Mora vidjeti potencijal i ići tamo. Osjećamo se ugroženo, drugi su postavili standarde, umjesto da ih Europa sama postavi”, pojašnjava Miska koji prave principe vodstva nastoji prenijeti na svoje studente.
Pokvaren novčani sustav
No ne zanima ih sve kako voditi Europu, već i monetarnu politiku budućnosti. Tu u glavni plan dolaze kriptovalute. Stručnjak za kripto ekonomiju na WU Executive Akademy je pak Alfred Taudes.
“Bilo je bankara koji su prije nekoliko godina govorili da je to samo za kriminalce, a danas je to budućnost novca”, kaže pa dodaje kakva će biti budućnost tradicionalnih banaka:
“Banke se prilagođavaju. Ovo nije njihov kraj.”
No, zašto su ljudi u samim počecima uopće počeli vjerovati u kriptovalute?
“Mislim da zato što nam je jednostavno novčani sustav pokvaren. Ako ljudi prestanu vjerovati u klasični sustav novca, tu onda dolazi Bitcoin. Milijuni ljudi diljem svijeta nemaju pristup bankama, pogledajte zemlje Trećeg svijeta gdje žene nemaju ni identitet i one ne mogu u banku, ali mobitele svi imaju. Ima smisla imati digitalni novac”, kaže profesor koji i sam ima kriptovalute.
“Većina mojih kriptovaluta su Bitcoini. No, ako želite druge, morate znati koje i kako se razvijaju tek onda možete razumno uložiti. To vam može poboljšati portfelj.”
