Kina je predstavila ambiciozne planove za razvoj praktički svemirskog broda, nazvanog Luanniao, koji bi služio kao matica i nosač borbenih zrakoplova. Ovaj futuristički nosač trebao bi biti najveći na svijetu ako ikada bude izgrađen, s kapacitetom za nošenje do 88 bespilotnih borbenih zrakoplova Xuan Nu. Brod je zamišljen dug 227 metara, širok 679 metara i s težinom pri polijetanju od 120.000 tona. Kineske vlasti vjeruju da bi brod mogao postati operativan kroz 20 do 30 godina, a njegov razvoj dio je šireg projekta „Nantianmen“ koji se fokusira na svemirske i zračne sposobnosti Kine.
– Ove letjelice, koje su još uvijek u konceptualnoj fazi, bit će dizajnirane kao visoko upravljivi stealth zrakoplovi sposobni za lansiranje hipersoničnih raketa. Stručnjaci nisu sigurni hoće li Luanniao biti izvedivo napraviti, a mnogi tvrde da je to samo publicitetski trik s ciljem “dizanja morala kineske javnosti”.
Ali ako bi ikad bio konstruiran, novi ratni brod bi “nadmašio gotovo sve”, prema riječima Petera Laytona, obrambenog stručnjaka i gostujućeg suradnika na australskom Griffith Asia institutu. Rekao je za Telegraph da će Luanniao moći letjeti izvan dosega projektila zemlja-zrak i drugih borbenih zrakoplova, dodajući: “Također biti će izvan dometa vremenskih uvjeta, općenito govoreći – i izvan dometa većine obrambenih sustava.”
China’s army has released a concept video of a futuristic space carrier that it says can deploy unmanned fighter jets capable of flying to the edge of the Earth’s atmosphere.
In images released by state media, the Luanniao flies above the Earth, firing weapons into space.
It… pic.twitter.com/tTrtkNwOQi
— WarCabinet (@warcabinet_) February 3, 2026
Tehnički izazovi i skeptici
Hipotetski brod trebao bi se moći pozicionirati iznad ciljeva, učinkovitije ih ciljajući, ali mnogi stručnjaci sumnjaju u njegovu izvedivost. Tehnologija potrebna da letjelica veličine Luanniao lebdi na rubu Zemljine granice još ne postoji, a projekt bi zahtijevao ogromnu količinu goriva i potpuno novi pogonski sustav. Layton smatra da planovi Luanniao vjerojatno služe za jačanje ugleda Kine u zemlji i inozemstvu:
– “Vanjskoj publici to stvara sliku da rade na tehnologiji kojoj regija i Zapad jednostavno ne mogu konkurirati – to je doslovno fikcija kao iz Ratova zvijezda”, rekao je.
🇨🇳Chinese State Media confirms the existence of the “NanTianMen Project”, a project that aimed to send a 120,000 ton class Orbital Strike Carrier into lower space orbit, capable of carrying 88 “White Emperor” Space fighters by 2040.pic.twitter.com/pmYdvQxnyq
— PLA Military Updates (@PLA_MilitaryUpd) January 14, 2026
Kontekst međunarodnog naoružanja
Istovremeno, vlada Sjedinjenih Američkih Država optužila je Kinu da je posljednjih godina potajno provela najmanje jedno „nuklearno testiranje s mjerljivim eksplozivnim učinkom“, unatoč službeno proglašenom moratoriju. Thomas DiNanno, podtajnik za kontrolu naoružanja i međunarodnu sigurnost, izjavio je:
– “Mogu otkriti da je vlada Sjedinjenih Američkih Država svjesna činjenice da je Kina provela nuklearna eksplozivna testiranja, uključujući pripreme za testove s unaprijed određenim snagama u rasponu od nekoliko stotina tona. Narodnooslobodilačka vojska Kine (PLA) nastojala je prikriti testiranja zamagljivanjem tragova nuklearnih eksplozija jer je bila svjesna da takvi testovi krše obveze preuzete sporazumima o zabrani testiranja.”
Kina je potpisnica Ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa (CTBT), ali ga nikada nije ratificirala, a SAD je u istom položaju. Posljednje priznato nuklearno testiranje Kine na kritičnoj razini provedeno je 1996. godine. Sjedinjene Američke Države posljednji put su takav test provele 1992. godine.
No longer constrained by the political-military circumstances of 2010 and the treaty they yielded and in response to the destabilizing behavior of these other countries, the United States can now finally take steps…to strengthen deterrence on behalf of the American people and…
— Under Secretary of State Thomas G. DiNanno (@UnderSecT) February 6, 2026
– “Sporazum New START potpisan je 2010. godine i njegova ograničenja u pogledu broja bojevih glava i lansirnih sustava više nisu relevantna u 2026. godini, u trenutku kada jedna nuklearna sila širi svoj arsenal u razmjerima i brzinom kakvi nisu viđeni više od pola stoljeća, dok druga i dalje održava i razvija širok spektar nuklearnih sustava koji nisu ograničeni odredbama sporazuma New START”, poručio je DiNanno.
Perspektiva i rizici
Kinesko širenje vojnih i nuklearnih sposobnosti uključuje izgradnju novih silosa za interkontinentalne balističke projektile, razvoj hipersoničnog kliznog vozila sposobnog nositi nuklearno oružje u orbitu, te planove za brod Luanniao. Američka administracija procjenjuje da Kina trenutno raspolaže s oko 600 bojevih glava, a taj bi broj mogao porasti na 1.500 do 2035. godine. Istovremeno, SAD i Rusija imaju oko 4.000 bojevih glava svaka.
Ovaj dvostruki razvoj – praktički svemirski brod kao matica borbenih zrakoplova i rast nuklearnog arsenala – pokazuje ambiciju Kine da osigura tehnološku i vojnu dominaciju u nadolazećim desetljećima, dok međunarodna zajednica i dalje nastoji održati ravnotežu i uspostaviti mehanizme kontrole oružja.
