U zabačenom dijelu Himalaje, stotinama kilometara od kineske obale, Kina planira izgradnju hidroenergetskog sustava bez presedana. Na oštrom zavoju rijeke Yarlung Tsangpo, u donjem toku Tibeta, trebao bi niknuti projekt vrijedan oko 168 milijardi dolara koji bi proizvodio više električne energije nego bilo koja hidroelektrana na svijetu.
Kineski predsjednik Xi Jinping projekt je ranije ove godine osobno podržao tijekom rijetkog posjeta Tibetu, poručivši da ga treba “odlučno, sustavno i učinkovito unaprijediti”. Projekt se uklapa u širu strategiju Pekinga da osigura energetsku neovisnost i ubrza prijelaz na čistu energiju, u trenutku kada Kina masovno ulaže u električna vozila i energetski zahtjevne sustave umjetne inteligencije.
Stručnjaci ističu da će zahvat biti izniman inženjerski pothvat. Sustav bi iskoristio pad nadmorske visine od oko 2.000 metara, probijanjem tunela kroz planine, kako bi se ukrotila jedna od najvažnijih rijeka Azije, u regiji koju često nazivaju “vodenim tornjem kontinenta”.
2/ The Dam of Doom
China just broke ground on the world’s largest hydroelectric dam, deep in the Himalayas.
🧨 $167 billion
🧨 In earthquake country
🧨 On a sacred river shared by India and Bangladesh
🧨 Inside a protected nature reserveIt’s illegal, unstable, and dangerous. pic.twitter.com/veoWzG9oXU
— Rod D. Martin (@RodDMartin) July 25, 2025
‘Najsofisticiraniji i najinovativniji sustav brana’
“To je najsofisticiraniji i najinovativniji sustav brana koji je planet ikada vidio”, rekao je Brian Eyler, direktor Programa za energiju, vodu i održivost pri washingtonskom think-tanku Stimson Center. No, dodao je i upozorenje: “Ujedno je i najrizičniji te potencijalno najopasniji.”
Projekt bi, s jedne strane, mogao pomoći globalnoj borbi protiv klimatskih promjena jer bi Kini – najvećem svjetskom emiteru ugljikova dioksida – omogućio postupno napuštanje ugljena. S druge strane, gradnja prijeti narušavanjem netaknutog ekosustava i ugrožavanjem domova autohtonog stanovništva Tibeta.
Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da deseci milijuna ljudi u Indiji i Bangladešu ovise o toj rijeci nizvodno. Indijski mediji već su projekt prozvali “vodenom bombom”, a njegova blizina spornoj kinesko-indijskoj granici povećava rizik da postane nova točka napetosti između dviju nuklearnih sila.
Unatoč velikim ulozima, projekt je obavijen velom tajne. Kritičari upozoravaju da Kina pokazuje goleme tehničke ambicije, ali i nedostatak transparentnosti kada je riječ o projektu s potencijalno dalekosežnim posljedicama. Kinesko ministarstvo vanjskih poslova odbacuje takve kritike. U priopćenju je navelo da je projekt “prošao desetljeća temeljitih istraživanja” te da su “provedene sveobuhvatne mjere za inženjersku sigurnost i ekološku zaštitu kako bi se osiguralo da neće negativno utjecati na nizvodna područja”.
“Od početnih priprema i službenog početka projekta, kineska strana uvijek je održavala transparentnost relevantnih informacija i otvorene kanale komunikacije s nizvodnim zemljama”, stoji u priopćenju, uz najavu da će Kina “dijeliti potrebne informacije s međunarodnom zajednicom” kako projekt bude napredovao.
Mega projekt
Ipak, analitičari smatraju da energetski razlozi nisu jedini motiv. “Ako povežete točke kineskog infrastrukturnog razvoja u Himalaji, osobito u područjima gdje Kina graniči s Indijom duž Tibeta, vidjet ćete da su ti projekti strateški smješteni”, rekao je Rishi Gupta iz Asia Society Policy Institutea u New Delhiju. Prema njegovim riječima, projekt se uklapa u širi cilj Pekinga da “korištenjem prirodnih resursa učvrsti kontrolu nad ključnim regijama poput Tibeta i graničnih područja”.
Rijeka Yarlung Tsangpo, najviša velika rijeka na svijetu, izvire iz himalajskih ledenjaka i na jednom dijelu pravi dramatičan zavoj poznat kao Veliki zavoj. Na tom potezu rijeka gubi oko 2.000 metara visine na svega 50 kilometara, što joj daje ogroman hidroenergetski potencijal – procjenjuje se i do 300 milijardi kilovatsati godišnje, gotovo tri puta više od proizvodnje brane Tri klanca.
Prema kineskim državnim medijima, bivši čelnik PowerChina Yan Zhiyong još je 2020. rekao da ovaj projekt “nije samo hidroenergetska inicijativa”, već i projekt nacionalne sigurnosti koji obuhvaća sigurnost vodnih resursa i teritorijalni integritet.
Satelitske snimke i javno dostupni dokumenti pokazuju da su radovi već započeli: grade se ceste i mostovi, širi se mobilna mreža i preseljavaju sela. Ipak, točan dizajn sustava – koji bi mogao uključivati niz brana, rezervoara i podzemnih elektrana povezanih tunelima – ostaje nepoznat.
“Na temelju onoga što znamo, gotovo je nemoguće razumjeti ili procijeniti moguće učinke projekta”, upozorio je Rafael Jan Pablo Schmitt, stručnjak za hidroenergiju sa Sveučilišta Kalifornija u Santa Barbari.
Dodatni izazov predstavlja činjenica da se projekt gradi u seizmički iznimno aktivnom području. “Izazov će biti izgraditi sustav koji može ublažiti ili izbjeći sigurnosne rizike”, rekao je Eyler. “Postavlja se pitanje: može li se rizik doista ublažiti u Himalaji?”
