Prvi kineski teretni brod isplovio je 22. rujna iz ogromne luke Ningbo-Zhoushan prema Felixstoweu u Velikoj Britaniji preko ruske arktičke i zaleđene Sjeverne rute, u eksperimentu koji bi mogao imati velik utjecaj na kinesko-europsku trgovinu.
Djelomično zahvaljujući klimatskim promjenama, plovidba oko vrha svijeta postala je lakša, a šireći se arktički trgovački koridor smanjuje vrijeme putovanja za gotovo trećinu u usporedbi s tradicionalnom rutom Sueskog kanala, prema kineskim i ruskim dužnosnicima.
Osamnaestodnevno putovanje prati sjevernu obalu Rusije, a ledolomci prate brod kroz zaleđene dijelove u slučaju potrebe. S obizrom da će kineski brod prolaziti rutom u listopadu, očekuje se da će prolaziti kroz zaleđena područja (glavna plovna sezona je od srpnja do početka rujna). Iako je Kina prvi teretni brod Yong Sheng poslala ovom rutom još 2013, ovo testiranje ukazuje na proširenje sezone morskog prolaza.
Rusija je uložila velika sredstva u ledolomce na nuklearni pogon i ima daleko najveću flotu takvih brodova na svijetu, a smanjeni ledeni pokrov znači da je ruta svake godine otvorena sve dulje. Rusija trenutno ima čak 41 ledolomaca, od čega 7 na nuklearni pogon, što nema niti jedna druga država.
Pozornost Pekinga i Moskve prema sjeveru
Prema klimatskim modelima, ljetni ledeni pokrov sjevernog mora će potpuno nestati u nadolazećim desetljećima (oko 2050. prema nekoliko modela), što će omogućiti čak i velikim količinama tereta da prijeđu sjevernu rutu.
S duljinom od otprilike 14 000 km, prolaz je znatno kraći od putovanja od gotovo 21 000 km kroz Sueski kanal. Istraživači iz Kine i Rusije posljednjih su godina pratili razinu leda kako bi procijenili održivost trajne rute istok-zapad preko Arktika.
Dužnosnici u Pekingu i Moskvi kažu da bi koridor mogao transformirati euroazijsku trgovinu.
Zaobilaženje SAD-a i njegovih saveznika
Međutim, inicijativa je izazvala zabrinutost u Washingtonu, koji je trenutno dominantna pomorska sila u južnim morima. Američki dužnosnici strahuju da bi nova sjeverna ruta mogla pomaknuti kontrolu nad globalnim trgovinskim koridorima dalje od tradicionalnih prometnih čvorišta, posebno kroz Južno kinesko more koje prevozi trećinu globalnog pomorskog teretnog prometa i kojim dobrim dijelom upravlja američki saveznik Tajvan. Sueski kanal također obavlja još jednu trećinu prometa, gdje SAD i njihovi saveznici održavaju utjecaj.
Kina također gradi analogne kopnene tranzitne rute, gradeći opsežnu željezničku mrežu kako bi povezala Europu i Aziju kao dio svoje inicijative “Pojas i put” (BRI).
“Iako trgovačka ruta u osnovi pokriva Euroaziju, SAD preferira globalnu kontrolu nad trgovinom”, primijetio je znanstvenik i kolumnist Nury Vittachi.
Čini se da je ovaj razvoj događaja bio okidač za nedavne komentare predsjednika Donalda Trumpa o proširenju američke strateške kontrole nad arktičkim i pomorskim rutama. Washington je izrazio interes za aneksiju Grenlanda, uz novi arktički koridor, a također je izrazio namjeru da osigura veću kontrolu nad Panamskim kanalom, još jednim prolazom istok-zapad ključnim za globalni brodarstvo, gdje Kina ima velika ulaganja. Također, Trump je nedavno “bacio oko” i na nabavu ledolomaca za američke potrebe.
Kini ide u korist sve veća dostupnost ove morske rute