Proklet bio onaj koji živi u zanimljivim vremenima. Inflacija, rastuće cijene hrane i smještaja, globalno zatopljenje, velesile koje se igraju sa svijetom kao bijesni trogodišnjak sa skupim mobitelom govore o tome kako je kletva s početka članka za mnoge i više nego istinita. I dok svijet s nestrpljivošću iščekuje susret između ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkog predsjednika Donalda Trumpa na Aljasci na kojoj bi se mogla dogovoriti sudbina Ukrajine, pomorski sukob Kine i Filipina pokazuje kako vrije ispod površine na drugom dijelu Zemlje.
Južno kinesko more predstavlja točku prijepora između Kine koja tvrdi da je taj tjesnac njezin, ali i drugih zemalja koji pak tvrde kako moćna velesila nema pravo na to već imaju oni. Posebna točka prijepora između Filipina i Kine upravo Scarborough Shoal. Sukob je, kao što je očito, evidentan u pogledu tog pitanja. Iako je Kina podnijela više tužbu u to ime, Arbitražni sud u Den Haagu je gotovo u svakom slučaju presudio u korist Filipina.
Radarske snimke pokazuju kako Kina posljednjih godina čini sve u svojoj moći kako bi preuzela vlast na tom području, bilo da zauzima otoke ili stvara sama nove. S druge strana, Filipini i Vijetnam su nedavno kupili ratne brodove i drugo oružje od Japana kako bi se zaštitili, piše Global Conflict tracker.
Dijelili pomoć
U toj zapaljivoj situaciji, Filipini su objavili dramatičnu snimku sudara kineskog ratnog broda s plovilom vlastite obalne straže u trenutku dok su progonili filipinski patrolni brod u Južnom kineskom moru. Incident se dogodio u blizini spornog plićaka Scarborough u ponedjeljak dok je Filipinska obalna straža (PCG) pratila plovila koja su dijelila pomoć ribarima u tom području, priopćile su filipinske vlasti.
“Njihove akcije ne samo da su predstavljale ozbiljnu opasnost za filipinsko osoblje i plovila, već su rezultirale i nesretnim sudarom dvaju kineskih plovila“, priopćilo je u utorak filipinsko Ministarstvo vanjskih poslova, optužujući kinesku posadu za „opasne manevre i nezakonito miješanje“ u misiju opskrbe. “Brod kineske obalne straže CCG 3104, koji je velikom brzinom progonio brod PCG-a BRP Suluan, izveo je rizičan manevar s desne strane filipinskog broda, što je dovelo do sudara s ratnim brodom”, objasnio je glasnogovornik PCG-a komodor Jay Tarriela
Panika diljem Europe, strahuje se od najgorega: ‘Situacija je opasnija nešto što bi trebala biti’
Videozapis koji je objavila Manila prikazuje brod kineske obalne straže i mnogo veći brod s brojem 164 na trupu koji se sudaraju uz glasan tresak na tragu filipinskog plovila. Dodatne snimke i fotografije koje je kasnije objavila PCG pokazuju da je pogođeni kineski brod još uvijek na površini, ali s cijelim pramcem uvučenim prema unutra. “To je rezultiralo značajnom štetom na pramcu kineskog plovila, čineći ga nesposobnim za plovidbu”, naveli su. Ranije tijekom sukoba, kineski brod je, kako navode Filipinci, gađali vodenim topom BRP Suluan ali da je “uspješno” izbjegao, navodi se u Tarrielinoj izjavi.
‘Nadamo se da su dobro’
Na kasnijoj konferenciji za novinare, Tarriela je rekao da su članovi posade na manjem kineskom brodu bili vidljivi u njegovom prednjem dijelu neposredno prije sudara. “Nismo sigurni jesu li uspjeli spasiti osoblje koje je bilo ispred prije sudara. Ali nadamo se da je to osoblje u dobrom stanju”, rekao je novinarima. Tarriela je rekao da kineska posada nije odgovorila na ponudu pomoći filipinskog broda.
Glasnogovornik kineske obalne straže Gan Yu potvrdio je da je došlo do sukoba. “Kineska obalna straža poduzela je potrebne mjere u skladu sa zakonom, uključujući praćenje, pritisak izvana, blokiranje i kontrolu filipinskih plovila kako bi ih otjerala”, rekao je u izjavi.
Kina nije ni potvrdila ni demantirala incident, već je samo rekla da je “zakonito” poduzela mjere kako bi otjerala filipinska plovila koja su “nasilno ušla” u njezine vode, piše The Guardian. “Kineska obalna straža nastavit će provoditi aktivnosti zaštite prava u vodama Huangyan Daoa u skladu sa zakonom i odlučno će štititi kineski nacionalni teritorijalni suverenitet te pomorska prava i interese“, rekao je glasnogovornik obalne straže Gan Yu, koristeći kineski naziv za plićak.
Posljednji u nizu
Incident u ponedjeljak posljednji je u nizu sukoba između Kine i Filipina u Južnom kineskom moru, za koji Peking tvrdi da je njegov unatoč međunarodnoj presudi da ta tvrdnja nema pravnu osnovu. Naime, čak više od 60% globalne pomorske trgovine prolazi kroz sporni plovni put. Filipinski predsjednik Ferdinand Marcos Jr. rekao je na konferenciji da će patrolni brodovi zemlje “nastaviti biti prisutni“ u tom području kako bi branili, kao i ostvarivali suverena prava Manile nad onim što smatra dijelom svog teritorija.
Scarborough Shoal, trokutasti lanac grebena i stijena, žarište je sukoba između zemalja otkako ga je Kina preuzela od Filipina 2012. godine. Marcos je također upozorio da Filipini riskiraju sukob s Kinom oko drugog pitanja – Tajvana. Nije tajna kako službeni Peking doživljava Tajvan kao dio svojeg teritorija, unatoč tome što tajvanske vlasti takve pretenzije odbacuju. S američkom podrškom Tajvana, svaki pokušaj prijeti da se pretvori u širi sukob, a na nedavnom putovanju u Indiju Marcos je rekao da “Filipini ne mogu ostati izvan toga“. Naime, Filipini se nalaze s druge strane ključnog morskog prolaza pored Tajvana kanala Bashi, a isto tako na Tajvanu živi više od 100.000 filipinskih državljana koje bi trebalo evakuirati u slučaju sukoba.
Ukrajini prijeti mračni scenarij: Rusi cvatu i spominju ‘neprijateljske krikove’
U ponedjeljak je Peking optužio Marcosa da se svojim komentarima “igra s vatrom“, tvrdeći da se riječi filipinskog predsjednika mogu pogrešno protumačili “u propagandne svrhe“.
“Rat oko Tajvana uvući će Filipine. To sam pokušavao reći“, branio se Marcos.
