Kinesko stanovništvo smanjilo se treću godinu zaredom 2024. godine, objavio je danas Nacionalni zavod za statistiku u Pekingu, prenosi Xinhua.
Ovi podaci potvrđuju trend pada nakon više od šest desetljeća rasta Krajem 2024. godine Kina je imala milijardu i 408 milijuna stanovnika, podaci su Državnog zavoda za statistiku, dok je prethodne godine imala dva milijuna stanovnika više. Prošle godine pad broja stanovnika bio je manje izražen nego 2023. godine, kada je pad udvostručen u odnosu na 2022. godinu.
Razlozi pada
Padu kineskog stanovništva može se pripisati nekoliko razloga, piše The Economist. Objašnjava da rastući troškovi života uzrokuju da mladi ljudi odgađaju ili isključuju brak i rađanje djece dok traže visoko obrazovanje i karijeru. Nezaposlenost među mladima je visoka, život u gradovima je sve skuplji, a razvoj ekonomije je sve sporiji. Iako ljudi žive dulje, to nije dovoljno da se održi korak s niskom stopom novorođenih. Istodobno, Kina je iznimno isključiva prema migrantima, a procedura za dobiti kinesko državljanstvo je vrlo teška. Također, rigorozne politike ograničavanja broja djece su trajale desetljećima i ukinute su tek 2016. Sada brojne regije i gradovi, djeluju suprotno, tj. potiču parove na veći broj djece novčanim beneficijama, ali se čini da je kasno.
Opterećenja
“Moramo biti svjesni da su negativni učinci vanjskog okruženja sve veći, domaće potražnje su nedovoljne, neka poduzeća imaju poteškoće u proizvodnji i poslovanju, a gospodarstvo se i dalje suočava s poteškoćama i izazovima”, piše otvoreno u izvješću kineskog Zavoda.
Kini već fali radne snage, a brojne tvornice sele svoje pogone iz Kine (nedavno je to učinio Nestle). Također, opterećenje na mirovinski i zdravstveni sustav u Kini je sve veće. Kina, u usporedbi sa zapadnim nacijama, ima i relativno rani prag za odlazak u mirovinu. Do početka ove godine, muškarci su u mirovinu išli sa 60, a žene s 50 godina. Sada se prag digao na 63 godine za muškarce, 55 za žene na nižekvalificiranim poslovima, te 58 godina za žene na upraviteljskim, menadžerskim i tehničkim pozicijama.
Kina je nastavila svoju tranziciju prema urbanom društvu, s 10 milijuna više ljudi koji su se preselili u gradove u 2024. i sa stopom urbanizacije od 67%.
Kina nije jedina zemlja u istočnoj Aziji koja se suočava s demografskom krizom. Japan, Južna Koreja i Tajvan također doživljavaju pad stanovništva iz sličnih razloga kao Kina, uključujući ograničenja imigracije. Kina, kao i veći dio istočne Azije, također ne dopušta neudanim ženama pristup tretmanima plodnosti, poput umjetne oplodnje.
Otkucava kineska demografska implozija čije posljedice ćemo svi osjetiti