U stručnim diplomatsko-političkim krugovima i u javnosti je vrlo rašireno uvjerenje kako je dijaspora najbolji zastupnik svoje matične domovine u inozemstvu. To može i ne mora biti točno. Osnovno je pitanje koliko dijaspora voli svoju državu predaka i želi li joj pomoći u razvoju? To kod totalitarnih država kakve su bile komunistička Jugoslavija i Sovjetski Savez nije bio slučaj. Dijaspora je željela krah tih država. Međutim, većinom dijaspora želi dobro svojoj (pra)domovini. Na primjeru Kine i kineskog naroda može se utvrditi da to stvarno jest točno. Usprkos izazovima integracije i asimilacije, kineska dijaspora uistinu jest najbolji predstavnik Narodne Republike Kine u svijetu. Dijaspora je znatno moćnija od ionako moćnog kineskog Ministarstva vanjskih poslova ili velikih kineskih kompanija. Kad se stvori sinergija ta tri čimbenika, nije čudno što Kina po mnogim parametrima postaje prva sila svijeta.
Povijesni proces iseljavanja
Iseljavanje Kine započelo je u 19. stoljeću, kada su migranti iz južne Kine, posebice iz Guangdonga i Fujiana, odlazili u potrazi za poslom i boljim životom u jugoistočnu Aziju, SAD, Kanadu, Australiju i druge dijelove svijeta. U tom razdoblju Kinezi su često radili kao fizički radnici u rudnicima, na plantažama i željeznicama, suočeni s diskriminacijom i teškim uvjetima. Tijekom 20. stoljeća, osobito nakon ukidanja restriktivnih imigracijskih zakona, uslijedili su novi valovi iseljavanja, uključujući studente, obrazovane stručnjake i poduzetnike.
Dijaspora veličine Italije
Danas 2025. kineska dijaspora (formalno se naziva Huaren ili Huaqiao – etnički Kinezi izvan NR Kine) obuhvaća milijune ljudi na svim kontinentima, uključujući značajan broj visokoobrazovanih stručnjaka koji aktivno doprinose svjetskom gospodarstvu i znanstvenom razvoju. Procjenjuje se kako kineska dijaspora danas broji više od 60 milijuna ljudi, što je čini jednom od najvećih i najutjecajnijih dijaspora u svijetu. To je veći broj od stanovništva Italije (58 milijuna) ili Španjolske (49 milijuna). To su fascinantne brojke, ali kad je u pitanju Kina dijaspora i nije toliko velika kad se zna da u Kini trenutačno živi 1,4 milijarde ljudi. Dakle, kineska dijaspora čini oko 4,3% ukupnog stanovništva Kine. Danas, recimo, više Hrvata živi u inozemstvu nego u Republici Hrvatskoj. Po državama najviše Kineza živi u Indoneziji (11 milijuna), Tajlandu (7 mil.), Maleziji (6,8 mil.), SAD-u (preko 5 mil.), Singapuru (3 mil.), Kanadi (2 mil.), Australiji (1,4 mil.), itd.
Kinezi u Aziji
Najviše Kineza živi, logično, u Aziji preko granica Kine – njih preko 34 milijuna. Kineska dijaspora u jugoistočnoj Aziji, u zemljama poput Indonezije, Malezije i Singapura, ima snažan gospodarski, politički i kulturni utjecaj. U Indoneziji i Maleziji kineske zajednice kontroliraju znatan udio privatnog sektora, osobito u trgovini, financijama, industriji i građevinarstvu. Najbogatiji Indonežani većinom su kineskog podrijetla iako ih ima manje od 5%. U Maleziji Kinezi čine oko 22% stanovništva i dominiraju u maloprodaji, građevinarstvu i tehnološkom sektoru. Kinezi čine značajan dio tajlandske poslovne elite i upravljaju konglomeratima u industriji i trgovini nekretninama. U Singapuru, primjerice, etnički Kinezi čine više od 70% stanovništva i imaju ključnu ulogu u oblikovanju državne politike. Iako su kineske zajednice ponekad suočene s društvenim napetostima ili nacionalističkim pritiscima, njihova ekonomska moć i povezanost s Kinom čine ih važnim akterima u regionalnim odnosima.
Kinezi u Australiji
Kineska dijaspora u Australiji, koja broji oko 1,4 milijuna ljudi, ostavlja dubok trag u društvenom i gospodarskom tkivu zemlje. Kineski Australci su pokretači gospodarstva, osobito u sektorima poput nekretnina i tehnologije. Kineski studenti čine značajan broj međunarodnih studenata, doprinoseći tako australskim sveučilištima. Kulturno, kineske zajednice obogaćuju australsku scenu, s brojnim festivalima, restoranima i umjetničkim inicijativama. Međutim, utjecaj dijaspore izaziva političke rasprave, osobito u kontekstu zamršenih odnosa između Australije i Kine.
Kinezi u Europi
Kineska dijaspora u Europi sudjeluje u mnogim aspektima života, od gospodarstva do kulture. U gradovima poput Londona, Pariza, Berlina i Milana, Kinezi igraju važnu ulogu u poslovnom svijetu, osobito u trgovini, služeći kao most između Europe i Kine. Kineski poduzetnici ulažu u infrastrukturne projekte, dok kulturne inicijative poput festivala i restorana donose bogatstvo kineske tradicije na europske ulice. Kinezi su ponekad suočeni s rasizmom i ksenofobijom, ali to ih ne pokolebava u njihovom životu i radu.
Kinezi u SAD-u
U Sjedinjenim Američkim Državama utjecaj kineske dijaspore je vrlo snažan. Trenutačno u SAD-u živi oko 5,4 milijuna Amerikanaca kineskog podrijetla. Kineska zajednica nipošto nije homogena ni jedinstvena, ali ima čvrste povijesne, kulturne i ekonomske veze s Kinom. Kinezi unutar SAD-a različitih su podrijetala, uključujući iseljenike iz različitih kineskih regija (Guangzhou, Fujian, Zhejiang, Shandong, Tajvan, Hong Kong) i etničke manjine (Hakka, Ujguri, Tibetanci, Mandžurci), čime dodatno kompliciraju jedinstveni identitet dijaspore. Svi su oni dolazili u valovima.
U SAD-u Kinezi su koncentrirani u nekoliko velikih gradova i saveznih država. U New York Cityju ističe se četvrt Chinatown u Manhattanu s preko 500 tisuća Kineza. Iako se broj Kineza u New Yorku smanjuje zbog selidbe u druge regije, grad je i dalje centar kineske kulture. Kalifornija kao savezna država ima najveći broj Kineza u SAD-u (1,8 milijuna), a Los Angeles je jedan od gradova s najvećim brojem kineskih Amerikanaca (više od 600 tisuća). Chinatown u San Franciscu smatra se najstarijom kineskom četvrti u Sjevernoj Americi. Ukupno Kineza u gradu ima više od 180 tisuća.
Utjecaj Kineza u životu Amerike
Mnogi članovi kineske dijaspore angažirani su u političkom životu SAD-a te sudjeluju u doniranju kampanjama istaknutih političara. Jedan od poznatih primjera je Ronnie Chan, kinesko-američki poduzetnik koji je donirao političkim kampanjama, uključujući one demokratskih i republikanskih kandidata. Također, Chung F. Lee, bivši lider Instituta za kongresne studije azijsko-pacifičkih Amerikanaca (APAICS), bio je ključna figura u mobiliziranju kineskih Amerikanaca za sudjelovanje u politici. Kineska manjina podržava kandidate kroz organizacije poput Kinesko-američkog građanskog saveza, koji promovira političku angažiranost i donacije za kampanje koje zastupaju interese kineske zajednice.
Kineska vlada, putem svojih diplomatskih misija i nevladinih udruga, potiče kinesku dijasporu da aktivno podržava kineske interese u SAD-u. Kineski konzularni uredi i veleposlanstva pomažu u koordinaciji tih aktivnosti, organizirajući razne događaje i inicijative za jačanje veza Kineza u SAD-u i Kine. Kinesko-američki poduzetnici ulažu u projekte koji uključuju obje zemlje. Npr. Jerry Yang osnivač je Yahooa, a Steve Chen suosnivač YouTubea.
Kinezi – neizostavna sastavnica moderne Amerike
Kineska dijaspora u SAD-u ima ogromnu ulogu u akademskim i tehnološkim područjima, s brojnim znanstvenicima i studentima koji aktivno sudjeluju u istraživanjima. Zbog značajnog broja Kineza u tehnološkoj industriji, mnogi američki tehnološki giganti (Microsoft, Apple, Google, IBM, Nvidia) surađuju s kineskim poduzetnicima i istraživačima. Ujedno, mnoge kineske zajednice u SAD-u održavaju jake veze s rodnim pokrajinama u Kini, usmjeravajući investicije i znanje natrag u Kinu. Kineska dijaspora također ima značajan kulturni utjecaj, s brojnim festivalima, restoranima, i obrazovnim institucijama koji promoviraju kinesku kulturu u SAD-u. Iako su suočeni s izazovima u integraciji u američko društvo, kineski Amerikanci ostaju snažno povezani s identitetom svojih predaka, balansirajući između američke svakodnevice i kineske kulture.
Važnost dijaspore za Peking
U više navrata kineski predsjednik Xi Jinping isticao je važnost kineske dijaspore. Tako je na konferenciji povodom 65. obljetnice osnivanja Kineskog narodnog političkog savjetodavnog vijeća u Pekingu u rujna 2014. Xi izjavio: „Moramo proširiti naše veze s Kinezima izvan Kine, s iseljenim Kinezima koji su se vratili u Kinu, te s rođacima iseljenih Kineza koji žive u Kini. Također, potrebno je štititi njihova legitimna prava i interese, poticati ih da aktivno sudjeluju i podrže modernizaciju i mirno ponovno ujedinjenje Kine, te podržati njihove napore u promicanju kulturne razmjene između Kine i drugih zemalja.“
Nakon gospodarskog oporavka, od 1990-ih se Peking okrenuo svijetu tražeći saveznike ponajviše u Aziji, Africi i Latinskoj Americi. Godine 2013. lansiran je grandiozni projekt Novi put svile koji je najveći trgovinski projekt ikada. Tri godine kasnije osnovana je Azijska infrastrukturna investicijska banka (AIIB) koja financira velike projekte. Međutim, dijaspora je najvrjednija.
Dijaspora – alat meke sile
Dijaspora predstavlja čimbenik kineske meke sile koja omogućava Pekingu izgraditi dugoročne i stabilne veze s drugim zemljama. Neupitno je kako će dijaspora gotovo uvijek biti vjerna Kina, dok države i multilateralne organizacije to ne moraju nužno uvijek biti. Nije čudno što mnogi političari i tajne službe na Zapadu Kineze promatraju kao potencijalnu „petu kolonu“. To u većini slučajeva nije istina. Kinezi su kozmopolitski narod koji voli slobodan protok ljudi i dobara. Kineske zajednice diljem svijeta ne samo da doprinose svjetskom gospodarstvu, već i promiču kulturnu razmjenu i razumijevanje između kineskog i drugih naroda. Bilo kakvi globalni ratovi (vojni, trgovinski, diplomatski) ne idu u korist kineske dijaspore i to je nešto što treba imati na umu u vremenima Donalda Trumpa.
Za još ovakvog sadržaja pratite autorov portal Actualitica.com
M. Šerić: Radikalna transformacija Kine: Od zemlje siromaha do najmoćnije gospodarske sile svijeta
