Tibor Kapu drugi je Mađar koji je posjetio svemir, nakon pauze od 45 godina. Putovanje mađarskog astronauta na Međunarodnu svemirsku postaju (ISS), u sklopu 18-dnevne privatne Axiom 4 misije, dio je programa “Mađarska u orbitu”, poznatog kao HUNOR, kojeg je 2022. pokrenulo mađarsko Ministarstvo vanjskih poslova i trgovine.
Cilj programa, u koji je uloženo 99 milijuna eura, bilo je poslati astronauta na ISS te provoditi znanstvene eksperimente u svemiru. Na putovanje Kapua, koji se trenirao u NASA-i, a u svemir letio s još troje članova misije Axiom 4, Mađari su iznimno ponosni.
Péter Szijjártó, mađarski ministar vanjskih poslova, misiju na ISS proglasio je jednom od najuzbudljivijih u povijesti zemlje dodavši da će svemirska tehnologija biti među najvažnijim i najinovativnijim industrijama u svijetu te da Mađarska planira biti dio te transformacije. “Uspješna svemirska misija daje nam komparativnu prednost u odnosu na konkurenciju”, poručuje Szijjártó.
Dio te konkurencije mogla bi biti i Hrvatska. Kako doznajemo iz Jadranske aero-svemirske asocijacije (A3), udruge koja zagovara znanstvene i industrijske interese u područja svemira, Kineska svemirska agencija s ljudskom posadom (CMSA), ponudila je trenirati jednog znanstvenika iz Hrvatske za kozmonauta.
Slobodan Danko Bosanac, predsjednik A3, otkriva da je ponudu dobio tijekom posjeta Kini, konkretno Školi astronautike na Sjeverozapadnom politehničkom sveučilištu i to nakon što je svoje domaćine, tijekom sastanka, pitao postoji li mogućnost da jedan od njihovih kozmonauta dođe u edukativni posjet Hrvatskoj. Nakon upita dobio je ponudu koja ga je jako iznenadila. “Rekli su da je CMSA spremna prihvatiti jednog znanstvenika iz Hrvatske na obuku za kozmonauta“, ističe dodajući da je ta ponuda iznimno važna jer bi njezina realizacija uvelike doprinijela promociji svemirskih tehnologija u Hrvatskoj, ali i podizanju morala.
Da bi zaživjela, međutim, državna tijela moraju kontaktirati Veleposlanstvo NR Kine u Hrvatskoj kako bi suradnja i službeno bila dogovorena. “A3 je udruga koja svojim znanjima, jer među nama ima mnogo stručnjaka za svemirsku tehnologiju, te kontaktima radi na umrežavanju i dogovaranju projekata kako za javni, tako i za privatni sektor. No, konkretna realizacija uvijek ovisi o onima kojima je nudimo”, objašnjava Bosanac.
Udruga je o prijedlogu CMSA obavijestila Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, o kojem će ovisiti hoće li ili neće biti dogovoreno treniranje prvog hrvatskog znanstvenika za kozmonauta, što bi posve sigurno bila velika stvar za malu državu poput Hrvatske čiji se kapaciteti u području svemirskih tehnologija i znanja tek razvijaju. Na naš upit o tome kako gledaju na inicijativu i jesu li je spremni prihvatiti odgovaraju prilično neodređeno.
“Vezano uz konkretnu inicijativu napominjemo kako ista zahtijeva temeljitu međuresornu razradu i usklađivanje sa strateškim prioritetima, kao i međunarodnim obvezama Republike Hrvatske. Trenutačno ne postoji formalna odluka o uključivanju hrvatskih znanstvenika u program obuke CMSA, no Hrvatska ostaje otvorena za dijalog i daljnje oblike suradnje s kineskim partnerima u području znanosti, tehnologije i obrazovanja”, kažu iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih dodajući da se suradnja s Narodnom Republikom Kinom već ostvaruje na bilateralnoj razini, osobito u području znanosti i mobilnosti.
RH nije punopravna članica
Pritom napominju da su aktivnosti Hrvatske u području svemira i svemirskih tehnologija primarno usmjerene na suradnju s Europskom svemirskom agencijom (ESA). “Od početka suradnje 2018. godine do danas kroz pet poziva za dostavom projektnih prijedloga zaprimljeno je 118 prijedloga, od kojih je 58 financirano, što pokazuje značajan interes i rast kapaciteta hrvatskog istraživačkog i inovacijskog sektora. Budžet navedenih projekata iznosi više od 6,5 milijuna eura”, ističu.
Najavljuju i da će 15. listopada u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu biti održan Informativni dan povodom raspisivanja trećeg poziva na dostavu projektnih prijedloga u okviru Sporazuma o Europskim državama sudionicima i pripadajuće Povelje za Europske države sudionice (PECS).
Iako je suradnja s ESA-om iznimno važna, ostaje činjenica da Hrvatska još uvijek nije, i pitanje je kada će postati, njezina punopravna članica. Tek punopravno članstvo osiguralo bi nam pristup većem financiranju i sudjelovanju u ESA-inim programima, poput onog za treniranje astronauta u okviru Europskog centra za astronaute (EAC). Taj program, primjerice, dostupan je jedino kandidatima iz država punopravnih članica ESA-e.
Također, pozive za treniranje astronauta raspisuju iznimno rijetko. Posljednji, četvrti, raspisan je 2021., nakon pauze od 12 godina. Nema službenih podataka o tome koliko stoji trening u ESA-i ili NASA-i, no prema informacijama australskog Ministarstva industrije i znanosti, osnovni ESA-in trening za astronauta koji je Australska svemirska agencija platila direktorici svemirskih tehnologija stajao je 466 tisuća australskih dolara, odnosno oko 260 tisuća eura.
Suradnja koju Hrvatskoj nudi Kineska svemirska agencija bez ljudske posade mogla bi biti dobra prilika za jačanje naših kapaciteta u području znanja i tehnologija, iako cijena njihovog treninga također nije poznata. Bili bismo tako uz bok susjedima Mađarima.
Aktivnosti i projekti koji se u Hrvatskoj razvijaju vezano uz svemirsku tehnologiju iznimno su skromni. Kako ćemo ih aktivirati ovisit će dobrim dijelom o odlukama državnih tijela.
