Otok Hainan, poznat kao „kineski Havaji“, na prvi pogled očarava svojim bijelim plažama, luksuznim odmaralištima i tradicionalnim seoskim krajolicima. Smješten u toplim vodama Južnog kineskog mora, ovaj otok istočno od Vijetnama privlači brojne turiste svojom prirodnom ljepotom i ponudom za odmor. Međutim, ispod te mirne površine, samo nekoliko stotina metara od popularnog Holiday Inn Resorta Yalong Bay, nalazi se vojska naoružana razaračima i podmornicama s nuklearnim potencijalom, okupljena u vojnoj bazi East Yulin.
Posljednjih deset godina, Kina je pretvorila Hainan u najveću vojnu uporište u regiji, ulažući milijarde dolara u izgradnju vojnih kompleksa i infrastrukturnih objekata na otoku i u Južnom kineskom moru. Analiza koju je provela Long Term Strategy Group (LTSG) pokazuje kako je Kina, kroz ulaganja vrijedna više od 50 milijardi dolara, postavila čvrstu vojnu prisutnost na otoku, pretvorivši ga u potencijalnu točku napetosti i ulogu u kineskoj strategiji širenja utjecaja.
Od 2003. godine, kineska vojska povećala je vrijednost vojne infrastrukture na Hainanu i na umjetnim otocima u Južnom kineskom moru. Usporedno s američkom vojnom infrastrukturom na Havajima, LTSG je procijenio da vrijednost vojnog kompleksa u Greater Yulin mornaričkoj bazi na Hainanu premašuje 18 milijardi dolara. „Ovaj vojni razvoj predstavlja velik izazov za naše saveznike i partnere u regiji“, izjavio je admiral Samuel Paparo, zapovjednik američkog Indo-pacifičkog zapovjedništva, koji upozorava kako Kina širi vojni potencijal s ciljem osiguravanja interesa, ali i projiciranja moći, prenosi Washington Post.
U pozadini tog vojnog uspona stoje strateški ciljevi Pekinga – zaštita ključnih pomorskih puteva, osiguravanje resursa i stjecanje globalnog utjecaja u slučaju napetosti s Tajvanom ili Sjedinjenim Državama. Analitičari smatraju kako vojna modernizacija Hainana služi stvaranju „slojevite vojne obrane“ koja uključuje brodove, zrakoplove, podmornice i raketne sustave u slučaju potrebe.
Ekspanzija vojnih baza i svemirska luka Wenchang
Hainan se može pohvaliti nizom vojnih baza, uključujući poznatu zračnu bazu Lingshui, koja je prešla put od malog aerodroma do objekta vrijednog više od 1,6 milijardi dolara, opremljenog suvremenim protupodmorničkim zrakoplovima i zrakoplovima za rano upozoravanje. Na sjeverozapadu otoka, svemirska luka Wenchang predstavlja najnoviji kineski „portal u svemir“, omogućujući lansiranje satelita za komunikaciju, nadzor i izviđanje. Položaj bliže ekvatoru daje kineskim raketama dodatnu snagu, što ovu svemirsku luku čini ključnom za buduće kineske svemirske ambicije, uključujući planirano slanje astronauta na Mjesec do 2030. godine.
Osim toga, Hainan je dom i jedne od najvećih PLA baza raketnih snaga, gdje se nalazi oružje poznato kao „ubojice nosača zrakoplova“ – balističke rakete DF-21D s dometom od 900 milja, koje omogućuju ciljanje brodova u zapadnom Pacifiku. Istraživač Decker Eveleth iz CNA-a tvrdi da ovo oružje čini Hainan strateškim mjestom s kojeg Kina može projicirati svoj utjecaj i osigurati vojnu dominaciju u regiji.
Sve intenzivnija kineska vojna prisutnost na Hainanu podupire dominaciju nad Južnim kineskim morem, jednim od najprometnijih pomorskih puteva na svijetu, kroz koje prolazi roba i energenti vrijedni 7,4 trilijuna dolara godišnje. Demokratske države, poput Filipina, Japana i Tajvana, nalaze se duž strateškog „Prvog otočnog lanca“ i oštro prigovaraju kineskoj militarizaciji ovih pomorskih puteva. Dodatno, SAD sa svojim saveznicima pokušava spriječiti Kinu u ostvarivanju potpune kontrole nad regijom.
U zadnje vrijeme tenzije su najviše bile izražene u blizini Filipina, gdje su se kineski brodovi sukobili s filipinskim mornaricom kod spornog otočja Spratly. U slučaju eskalacije, udaljenost između Hainana i ključnih točaka sukoba daje Kini stratešku prednost nad SAD-om, čije su najbliže baze daleko u Guamu i Okinawi. Kineski vojni objekti na otocima Spratly i Paracel osiguravaju dodatnu podršku s ogromnim vojnim bazama opremljenim pisti, radarima i sustavima za zračne napade.
Kineske sankcije udaraju u srce ukrajinske fronte: Hoće li dronovi ostati bez baterija
