Kineski radnik Wang Xin Bo, koji je 20. lipnja 2025. godine poginuo na Komanju Brdu u općini Stolac prilikom izvođenja građevinskih radova na budućoj solarnoj elektrani, radio je u BiH bez potrebne dokumentacije, potvrđeno je za Detektor iz Službe za poslove sa strancima.
Prema njihovim podacima, Xin Bo nije imao odobrenu vizu tipa “D” koja omogućava ulazak i boravak u BiH do 180 dana unutar jedne godine, niti mu je bio odobren privremeni boravak. Također, nije imao ni prijavljenu adresu, što je bila njegova zakonska obaveza.
„Stranac koji nema reguliran boravišni status, odnosno kojem nije odobren privremeni ili stalni boravak, nema pravo na zakonit rad, te se njegovo prisustvo i obavljanje aktivnosti u zemlji smatra nezakonitim“, naveli su iz Službe za strance.
Istraga Tužiteljstva HNŽ
Tužiteljstvo Hercegovačko-neretvanske županije potvrdilo je da je formiralo predmet o smrti kineskog radnika.
„Do sada su obavljene istražne radnje u cilju utvrđivanja svih okolnosti pod kojima se dogodila ova tragedija. Obavljena je obdukcija tijela smrtno stradalog, te su naložena određena vještačenja“, kazali su iz Tužiteljstva.
Najveći fotonaponski projekt u BiH
Na Komanju Brdu u svibnju 2025. godine položen je kamen temeljac za izgradnju solarne elektrane, najavljene kao najveći fotonaponski objekt u BiH.
Kamen temeljac položili su gradonačelnik Stoca Stjepan Bošković, predstavnici investitora Aurora Solar d.o.o. te izvođača radova NORINCO International.
Kineska kompanija NORINCO nalazi se pod američkim sankcijama zbog povezanosti s trgovinom oružjem, prisilnim radom te trgovinom ljudima. Na upite Detektora ova kompanija nije odgovorila.
Politički kontekst i sumnje u pogodovanje
Detektor je ranije pisao da je Federalno tužiteljstvo, Posebni odjel za suzbijanje korupcije (POSKOK), otvorilo predmet zbog prodaje državne imovine radi gradnje fotonaponskih elektrana na području Stoca.
Federalni zastupnik Slaven Raguž u travnju 2025. predložio je amandman na Zakon o bankama kojim bi se onemogućilo poslovanje banaka s firmama pod međunarodnim sankcijama. Njegov prijedlog je odbijen na inicijativu Ministarstva financija uz obrazloženje da je ta oblast već regulirana.
„Najveći oponenti bili su iz redova HDZ-a. To me ne čudi jer su, upravo u sredinama gdje su kadrovi HDZ-a na rukovodećim mjestima, najaktivnije firme koje se povezuju s poslovanjem pod sankcijama“, rekao je Raguž za Detektor.
Iz HDZ-a nisu odgovorili na novinarski upit.
Raguž upozorava na rizike budućih međunarodnih arbitraža zbog sumnjivih koncesijskih ugovora:
„U BiH su korupcija i netransparentno trošenje javnog novca pravilo, a ne iznimka. Jednom kada pravna država profunkcionira, morat ćemo se suočiti sa silnim arbitražnim sporovima, kao što je bio slučaj ‘Viaduct’, gdje je BiH izgubila više od 50 milijuna eura.“
