Istraga koju je proveo CNN, na temelju analize satelitskih snimaka i desetaka dokumenata kineske vlade, razotkrila je opsežnu i prikrivenu modernizaciju nuklearnog arsenala Narodnooslobodilačke vojske Kine u pokrajini Sečuanu.
Lokalne vlasti opravdale su rušenje domova i konfiskaciju zemljišta stanovnicima sela Baitu i Dashan 2022. godine “državnom tajnom“, no dokazi s terena ukazuju na izgradnju ključnih postrojenja za proizvodnju nuklearnog oružja.
Na mjestu nekadašnjih naselja podignuti su objekti koji podupiru kineske ambicije da ubrzano osnaži svoj strateški sustav odvraćanja. Najistaknutiji novi objekt je golema kupola ojačana betonom i čelikom, smještena uz rijeku Tongjiang unutar baze poznate kao Lokacija 906. Zgrada površine oko 3.300 četvornih metara opremljena je monitorima zračenja, teškim zaštitnim vratima i složenim sustavom ventilacije, što prema stručnjacima služi za zadržavanje radioaktivnih materijala poput uranija i plutonija.
Mnogo veći kapacitet za proizvodnju
Jeffrey Lewis, stručnjak za globalnu sigurnost s Instituta Middlebury, opisao je novo zdanje kao simbol transformacije cijelog kompleksa. “Gledamo rekonfiguraciju ovog kompleksa. Ovo postrojenje je središnji dio. Ono je amblematski prikaz svih ovih promjena. Čini se da će na kraju postojati mnogo veći kapacitet za proizvodnju”, izjavio je Lewis.
Obnova prometne infrastrukture povezuje Lokaciju 906 s još najmanje tri baze u okrugu Zitong. Prema Pentagonu, Kina je trenutno najbrži proizvođač nuklearnog oružja na svijetu. Iako sa svojih 600 bojevih glava i dalje zaostaje za SAD-om i Rusijom, Peking je oko 2020. prestigao Francusku, postavši treća nuklearna sila svijeta.
Do svih tih promjena dolazi uoči najavljenog posjeta američkog predsjednika Donalda Trumpa Pekingu, gdje se očekuje pokretanje dijaloga o kontroli naoružanja. Trump nastoji sklopiti novi sporazum koji bi, nakon isteka ugovora New START, uključio i Kinu. Ipak, kinesko Ministarstvo obrane odbacuje optužbe o kršenju zabrana testiranja.
Glasnogovornik ministarstva Jiang Bin istaknuo je službenu politiku Pekinga: “Svima je poznato da Kina provodi nuklearnu strategiju samoobrane te da prva slijedi politiku o neuporabi nuklearnog oružja. Kina se obvezuje da neće koristiti ni prijetiti korištenjem nuklearnog oružja protiv država koje nemaju nuklearno oružje i zona bez nuklearnog oružja.”
Demonstracija nuklearne moći
Unatoč službenim porukama, analitičari poput Rennyja Babiarza iz tvrtke AllSource Analysis naglašavaju da neobičan dizajn novih objekata potvrđuje tvrdnje o remontu tehnologije. “Moguće je da se na ovim lokacijama uspostavljaju novi procesi, da se izrađuju nove vrste oružja. Jasno je da se na terenu događa mnogo promjena”, kazao je Babiarz.
Osim u okrugu Zitong, radovi su uočeni i u tzv. Znanstvenom gradu, istraživačkom središtu nuklearnog programa, gdje je 2022. godine srušeno više od 600 zgrada kako bi se oslobodio prostor za nove kampuse.
Analitičari smatraju da ovakvo jačanje arsenala služi kao sredstvo odvraćanja zapadnih sila u slučaju potencijalne invazije na Tajvan, ali i kao poluga za diplomatsko osnaživanje Kine pod vodstvom Xi Jinpinga.
Tong Zhao iz Zaklade Carnegie zaključuje kako Peking vjeruje da demonstracija nuklearne moći može psihološki utjecati na Zapad. “Čak i u ovom optimističnom scenariju, malo je vjerojatno da bi Peking nastavio s bilo kakvim ozbiljnim pregovorima o kontroli naoružanja.
Međutim, njegova spremnost da pokrene široki dijalog mogla bi biti dovoljna da zadovolji Trumpa”, dodao je Zhao. Na upite o ovim saznanjima kinesko Ministarstvo vanjskih poslova odgovorilo je kako nije upoznato sa situacijom.
