Kineski podaci o trgovini za posljednji kvartal 2024. iznenadili su analitičare, s izvozom koji je u prosincu porastao za 10,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Takav rast daleko je premašio očekivanih 7,3 posto, prema anketi Reutersa. Za usporedbu, u studenom je kineski izvoz porastao za 6,7 posto, dok je u listopadu zabilježio skok od 12,7 posto.
Što se uvoza tiče, carinski podaci objavljeni u ponedjeljak pokazuju da je u prosincu porastao za jedan posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, čime je prekinut dvomjesečni pad. Analitičari su očekivali pad uvoza od 1,5 posto na godišnjoj razini. Usporedbe radi, uvoz u studenom pao je za 3,9 posto, a u listopadu za 2,3 posto.
Ukupni izvoz Kine u juanima lani je porastao za 7,1 posto u odnosu na prethodnu godinu, čime je znatno ubrzao u odnosu na skroman rast od 0,6 posto zabilježen 2023., istaknuli su carinski službenici na konferenciji za novinare u ponedjeljak.
Uvoz je prošle godine Kinezima porastao za 2,3 posto, što je povećanje u odnosu na pad od 0,3 posto u 2023. godini.
“U kratkom roku izvoz će vjerojatno ostati snažan, zahvaljujući daljnjem povećanju udjela na globalnom tržištu te slabom juanu,” izjavio je Zichun Huang, kineski ekonomist iz Capital Economicsa.
Ipak, izgledi za cjelogodišnji rast kineskog izvoza manje su optimistični jer bi “moguća povećanja carina mogla usporiti zamah”, upozorio je Bruce Pang, viši istraživač Nacionalnog instituta za financije i razvoj.
“Kratkoročno se očekuje daljnji rast uvoza, potaknut većom potražnjom za industrijskim robama i ubrzanom fiskalnom potrošnjom”, dodao je Pang.
Domaća potražnja u Kini i dalje je pogođena dugotrajnom krizom na tržištu nekretnina, zbog čega se zemlja sve više oslanja na izvoz kao ključni pokretač gospodarskog rasta, piše CNBC.
Inače, podaci o izvozu objavljeni u ponedjeljak predstavlju rijetku svijetlu točku u kineskom gospodarstvu, koje je oslabilo zbog trgovinskih napetosti s ključnim partnerima poput SAD-a i Europske unije.
Međutim, taj rast mogao bi biti ugrožen povratkom Donalda Trumpa u Bijelu kuću, koji je poznat po zagovaranju strožih trgovinskih mjera.
Ove godine, Kina će se morati više fokusirati na jačanje domaće potrošnje kako bi kompenzirala slabljenje vanjskog rasta, izjavio je Gary Ng, viši ekonomist u Natixisu. “Deflacijski pritisak u kineskoj industriji mogao bi dodatno povećati geopolitičke tenzije”, dodao je.
Slabo povjerenje potrošača, neujednačen oporavak tržišta nekretnina te mlak rast lokalnih infrastrukturnih projekata i dalje koče oporavak domaće potražnje u Kini, istaknuo je Ng.
Lani u prosincu kineski je izvoz na većini tržišta porastao. Dvoznamenkasta povećanja zabilježio je u zemljama jugoistočne Azije iz sastava ASEAN-a za 18,9 posto, odnosno prema Sjedinjenim Američkim Državama za 15,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Uvoz iz SAD-a porastao je za 2,6 posto, dok je uvoz iz Udruženja država jugoistočne Azije, najvećeg kineskog trgovinskog partnera, porastao za 5,4 posto.
Izvoz u Europsku uniju porastao je za 8,76 posto, dok je uvoz pao za 4,9 posto. Izvoz u Rusiju, kao partnericu u okviru BRICS-a, porastao je za 5,5 posto, dok je uvoz opao za 4,7 posto.
Prošle godine, kineski izvoz električnih vozila i poluvodiča povećao se za 13,1 odnosno za 18,7 posto, pokazali su podaci carinskih službenika.
Istodobno, izvoz čelika dosegnuo je najvišu razinu od 2015. godine, s pošiljkama od 110,7 milijuna tona, paralelno s nastojanjima Kine da nadoknadi slabiju domaću potražnju uslijed krize na tržištu nekretnina i usporavanja proizvodnih aktivnosti.
Ublažavanje Trumpovog ‘udara’
Podsjetimo, Trump, koji bi dužnost predsjednika trebao preuzeti 20. siječnja, obećao je dodatne carine od 10 posto na svu kinesku robu koja ulazi u SAD, a kineske vlasti od kraja rujna pojačavaju političku podršku kako bi poduprle gospodarstvo zemlje dok rast posustaje, a društvene napetosti rastu.
U međuvremenu, Kina je smanjila referentne kamatne stope, olabavila ograničenja povezana s kupnjom nekretnina, ubrizgala likvidnost na financijsko tržište te uvela program zamjene duga kako bi ublažila fiskalne pritiske lokalnih vlasti.
„Iako političari u Kini prepoznaju potrebu za povećanjem stvarnog BDP-a, Xi Jinping i dalje pokazuje oklijevanje u prihvaćanju dodatnih poticaja koji su nužni za borbu protiv deflacije,” istaknuo je Gabriel Wildau, direktor globalne savjetodavne tvrtke Teneo. „Državni dužnosnici trebaju zadržati dio državnih poticaja kako bi mogli odgovoriti na eventualne posljedice Trumpovih carina, ukoliko one ozbiljno pogode gospodarstvo,” dodao je.
Među ključnim gospodarskim pokazateljima koji se očekuju ovog tjedna, Kina će u petak objaviti podatke o BDP-u za cijelu prošlu godinu, kao i za četvrti kvartal. Prema anketi Reutersa, procijenjeni rast u posljednjem kvartalu 2024. iznosi 5,1 posto na godišnjoj razini.
Za ovu godinu, kineske vlasti obećale su se da će povećanje domaće potrošnje biti glavni prioritet, uz proširenje fiskalne potrošnje za financiranje politike zamjene potrošačkih dobara i obnove opreme. Politika zamjene, koja je pokrenuta u srpnju prošle godine, subvencionira potrošače da zamijene stare automobile ili kućanske aparate s novima, uz popust.
