Kina bi treba u naredne dvije godine trebala potrošiti oko 10 bilijuna juana, odnosno 1,4 bilijuna dolara, kako bi izbjegla deflaciju, oporavila ekonomiju i vratila je na održivi rast, smatraju stručnjaci Morgan Stanleya.
Poticaj, koji bi bio do 2,5 puta veći od ‘bazuka paketa’ koji je Kina donijela nakon globalne financijske krize 2008., trebao bi izravno ciljati kućanstva putem socijalne skrbi, a ne ulaganja i infrastrukturu.
Upozoravaju da vremena za akciju nema puno: što je deflacija više ukorijenjena, to će više stajati njezino otklanjanje poticajnim mjerama. Njihove procjene naglašavaju razmjere izazova kineskih kreatora politike dok pokušavaju oživjeti rast drugog najvećeg svjetskog gospodarstva, piše Financial Times.
Slabo povjerenje
“Što dulje deflacija traje, to je veća potražnja u smislu poticanja inflacije”, rekao je glavni ekonomist za Kinu u Morgan Stanleyju Robin Xing. U svjetlu produljenog pada nekretninskog tržišta, kućanstva su smanjila potrošnju i povećala štednju, sa sezonski prilagođenom stopom štednje kućanstva u drugom tromjesečju na oko 31 posto, prema Goldman Sachsu.
Vlasti u Kini odgovorile su na slabo povjerenje potrošača upumpavanjem zajmova u industrijski sektor, oslanjajući se na proizvodnju i izvoz kako bi održalo gospodarstvo, no na nekretninskom tržištu i dalje vlada ogroman višak neprodanih objekata. Potez Pekinga istovremeno je doveo do povećanja ponude robe široke potrošnje u vrijeme niske potražnje što je dodatno pogoršalo deflaciju.
Prijetnja rastu
Kina ove godine cilja rast realnog BDP-a od 5 posto, no ekonomisti kažu da deflacijski pritisci pogađaju nominalni rast, koji je u drugom tromjesečju iznosio 4 posto na godišnjoj razini, smanjujući dobit poduzeća i dovodeći do otpuštanja i smanjenja plaća.
Indeks proizvođačkih cijena bio je u deflacijskom području posljednja 23 mjeseca, a podaci objavljeni u ponedjeljak pokazuju da je u kolovozu pao 1,8 posto na godišnjoj razini, što je gore od očekivanja analitičara.
Indeks potrošačkih cijena prošao je malo bolje zahvaljujući nestabilnim cijenama hrane, ali je uglavnom ostao nepromijenjen. Ne intervenira li Kina u smjeru zaustavljanja pritiska opadajućih cijena, deflacijski pritisci gurnut će realni rast na oko četiri posto ove i sljedeće godine, piše FT.
