Rusija se ubrzano priprema za rat sa Zapadom.
Kako je ovih dana kazao Aleksej Žuravljev, zamjenik predsjednika ruske Dume, donjeg doma ruskoga parlamenta, Rusija mora pripremiti svoju mušku populaciju “za potencijalnu mobilizaciju”.
‘Ključno je mobilizirati pričuvu’
Po njemu, zemlje Zapada mogle bi napasti Rusiju u naredne tri do četiri godine.
“Europa nam kaže da će do 2028-29. godine biti spremna boriti se s Rusijom. Sada moramo obučiti naše ljude i braniti majku domovinu“, kazao je Žuravljev u intervjuu za jedan ruski mediji, a prenosi Kyiv Post, ukrajinski list i portal na engleskom jeziku.
Po njemu, ključno je mobilizirati pričuvu i unaprijediti mobilizaciju kako bi se Rusija “obranila od dugoročnih prijetnji Zapada”.
‘NATO i dalje pomaže Ukrajini’
Žuravljev tvrdu da Rusija trenutačno ima “dovoljno dragovoljaca“, ali ocjenjuje da se mora pripremati za budućnost. Kao razlog tome naveo je pripreme NATO-a za obranu, ali i nastavak potpore tog Saveza Ukrajini, koju je Rusija napala u veljači 2022. godine.
U gotovo tri godine ratovanja u Ukrajini, koje Moskva i dalje naziva samo “specijalnom vojnom operacijom”, Rusija je zauzela otprilike petinu ukrajinskog teritorija, na istoku i jugu te zemlje. Ta je područja potom i anektirala i danas ih smatra dijelom Rusije.
IZNENADNI POSJET Britanski premijer u Kijevu: Stogodišnje partnerstvo za sigurnost
Zbog agresije na Ukrajinu, koja je izazvala najveći i najkrvaviji rat na Starom kontinentu od završetka Drugog svjetskog rata, Rusija se našla pod žestokim sankcijama Zapada. Izlaz iz te situacije Moskva pokušava naći jačanjem odnosa sa zemljama Azije, Afrike i Latinske Amerike, posebno s Kinom i Indijom, kao i sa Sjevernom Korejom, Iranom i Kubom.
Kaže da baltičke zemlje pripadaju Rusiji
Kyiv Post podsjeća da je Žuravljev i ranije davao zapaljive izjave. Primjerice, svojedobno je ocijenio da bi baltičke države trebale pripasti Rusiji, kojoj su pripadale u vrijeme Ruskoga Carstva, a naknadno ih je anektirao i bivši SSSR.
Ruska vojska suočava se sa sve izraženijim problemima u novačenju za rat u Ukrajini, iako je povećala financijske i druge poticaje, što uključuje i obećanja o oprostu dugova po kreditima, piše Kyiv Post.
Sve veći problem s novačenjem
No, Janis Kluge, istraživač na njemačkom Institutu za međunarodne sigurnosne poslove, procijenio je u prosincu na temelju podataka iz saveznog ruskog proračun da je u trećem tromjesečju 2024. godine ruska vojska uspijevala privući samo oko 700 novih novaka dnevno.
To je pad od gotovo 30 posto u usporedbi s drugim tromjesečjem, tijekom kojeg se prosječno 1020 ljudi prijavljivalo svaki dan, odnosno ukupno oko 92.900 novaka tijekom tri mjeseca.
Kako bi potaknuo novačenje, ruski predsjednik Vladimir Putin povećao je bonus za novačenje s 195.000 na 400.000 rubalja (1950 do 4000 dolara). Prosječna godišnja plaćanja također su značajno porasla, dosegnuvši prosječnih 900.000 rubalja (9000 dolara) godišnje, što je pet puta više od prijašnjih stopa.
Unatoč porastu bonusa za potpisivanje, proračunski izdaci za te poticaje pali su s 18,1 milijarde rubalja (181 milijun USD) u drugom tromjesečju na 16,1 milijardu (116 milijuna USD) u trećem. To je smanjenje od 12 posto koje signalizira smanjenje broja dragovoljaca koji su spremni potpisati vojni ugovor, piše Kyiv Post.
NATO nastavlja s pripremama za obranu
Istodobno, NATO nastavlja s pripremama za jačanje obrane.
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte ovih je dana poručio Europljanima da ili povećaju izdatke za obranu na traženih najmanje dva posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) ili da počnu učiti ruski.
SAVEZ IZOPĆENIH Rusija i Iran potpisuju sporazum o jačanju odnosa. Evo što on odnosi svijetu
