Idući parlament odredit će je li Europa jedinstvena ili svatko ide svojim putom
Tristo i pedeset milijuna Europljana od 6. do 9. lipnja u 27 zemalja članica Europske unije odredit će kojim smjerom ujedinjena Europa ide dalje. Poznato je kako će se odvijati glasanje i pripreme su u punom jeku, no europski izbori nikad ne privuku građane kao kada odlučuju o vodstvu svojih država na parlamentarnim izborima. Izabrat će se 720 zastupnika u Europskom parlamentu, koji će zatim izabrati i šefa Europske komisije, “vlade” ujedinjene Europe.
Osnovna načela izbornog prava za EU utvrđena su tzv. Zakonom o izravnim izborima. Navodi se, primjerice, da se izbori za Europski parlament odvijaju “općenito, neposredno, slobodno i tajno” te da izabrani predstavnici “nisu vezani ni za naredbe ni za upute”. Nacionalne stranke iz različitih zemalja formiraju europske stranke s nacionalnim strankama iz drugih zemalja EU-a. One zatim predstavljaju političke skupine u Europskom parlamentu. Nekoliko europskih stranaka također može udružiti snage u tu svrhu. Tako se pojavljuju transnacionalne frakcije. Primjerice, tu je skupina kršćansko-konzervativne Europske pučke stranke (EPP). U njoj se mogu pronaći stranke Njemačke unije CDU i CSU. Socijaldemokratski zastupnici aktivni su u parlamentarnoj skupini S&D, primjerice iz SPD-a. Trenutačno postoji sedam političkih skupina u Europskom parlamentu. Međutim, parlamentarci mogu sjediti u parlamentu i bez frakcije.
Načelo “najboljeg kandidata” primjenjuje se na izbore za EU od 2014. To znači da stranke predlažu vrhunske kandidate koji su prethodno potvrđeni unutarstranačkim procesom. Ti vrhunski kandidati išli su u izbornu kampanju kao zaštitno lice stranke. Najboljeg kandidata nominiraju stranačke skupine za najviše dužnosti u EU-u. Za Europsku pučku stranku, najveću grupaciju u Parlamentu, sadašnja predsjednica Komisije Ursula von der Leyen natječe se kao glavni kandidat.
No to ne znači da će vrhunski kandidat biti predložen i za kandidata za šefa EK-a nakon izbora. Europski parlament nije taj koji predlaže kandidata za predsjednika Komisije, već Europsko vijeće. Na prošlim izborima tako nije prošao Manfred Weber, izborni pobjednik, nego Ursula von der Leyen.
Ima i novina ove godine, tako će moći glasati Nijemci i Austrijanci koji navrše 16 godina. Predviđanja ukazuju na to da će ojačati krajnja desnica, a oslabiti pučani, socijalisti i liberali.
Redakcija 7dnevno donosi predviđanja istaknutih europskih medija i stručnjaka, koji svi do jednoga ističu važnost ovih izbora za budućnost Europe.
Nijemci o ozbiljnoj situaciji
“Svakih pet godina mi proeuropljani kažemo: ‘Ovi europski izbori su najvažniji dosad.’ Sjećamo se: nekoliko mjeseci prije europskih izbora 2009. upravo je propao Lehman Brothers, a prava bankarska i financijska kriza pogodila je najprije SAD, a zatim i Stari kontinent. U 2019. Donald Trump već je dvije godine bio američki predsjednik, Britanci su se odlučili za Brexit, ‘izbjeglička kriza’ dosegla je vrhunac i postajalo je sve očitije da EU ima problem s održavanjem vladavine prava unutar vlastitih redova. Još jednom, teza vremena bila je da su predstojeći europski izbori najvažniji svih vremena kako bi se uspjelo suprotstaviti centrifugalnim silama u kritičnoj fazi. Stoga nije nova tvrdnja da su predstojeći europski izbori posebno važni. Pogledajmo gdje je EU danas. Situacija je ozbiljna, EU je možda u ključnoj fazi svoje 70-godišnje povijesti. Širina i ozbiljnost kriza, izazova i preokreta s kojima se istodobno suočava bez presedana je”, piše dr. Malte Tim Zabel sa Sveučilišta u Bonnu, uz tvrdnju da će jačanje europske desnice promijeniti političke odnose na Starom kontinentu.
Talijani su optimistični
“Godina 2024. predstavlja važan test za demokracije. U godini s najvećim brojem izbora u povijesti(više od 60 zemalja i četvrtina svjetske populacije pozvana na birališta), novi Europski parlament također će se birati između 6. i 9. lipnja. Ovi izbori održavaju se u trenutku u kojem je demokracija dovedena u pitanje u mnogim dijelovima svijeta. U Europskoj uniji izazovi demokratskim sustavima dolaze i izvana i iznutra, od samih država članica, a ti su izazovi često međusobno povezani”, konstatira Franco Manfredi, profesor iz Rima.
Sadašnji pak europski povjerenik iz Italije zadužen za gospodarstvo, Paolo Gentiloni, kaže: “Pet je godina iza nas s dvjema ogromnim krizama: krizom covida i onom izazvanom ruskom invazijom, sa svim posljedicama. Prethodne su godine bile još teže, a kulminirale su izlaskom Ujedinjenog Kraljevstva. Ipak, Europa je jača nego prije. Ako pogledamo ovu predizbornu kampanju, ‘izlazaka’ je zapravo manje. Sada se raspravlja o tome kakav tip Europe želimo, a ne više o tome želimo li je ili ne. Nisu slučajno danas trgovi Moldavije i Gruzije puni europskih zastava, građani tih zemalja svjesni su što je članstvo u EU-u.”
Španjolci traže razum
“Bez sumnje, najveći izazov s kojim se europska demokracija suočava jest moderni populizam i njegov autoritarni nanos koji guta one koji glasaju trbuhom kao lak plijen. Dopustiti da nas očara pjesma sirena, koja potiče izbor onih koji žele podići prepreke dobrima, uslugama, ljudima i idejama, znači podleći neliberalnom impulsu. U Homerovoj pjesmi Odisejevo lukavstvo i junaštvo spasili su ga od samouništenja. Ako se europski mirovni projekt temelji na integraciji različitih ljudi i jedinstvu u različitosti, možda se junaštvo našeg vremena odražava u tome da svaki europski građanin izađe na izbore, preuzimajući ovu epsku odgovornost”, smatra Španjolka Renata Zilli.
“Iskoristi svoj glas’, tim pozivom Europski parlament nije mogao biti jasniji. Izravan je, koncizan, dolazi do točke da se traži visoko sudjelovanje u odlučujućim izborima za budućnost Europe. Europa igra svoju igru na biralištima i sudjelovanje će biti ključno: zasad, prema najnovijem Eurobarometru, 71 posto Europljana namjerava izaći na izbore. Cilj je da oni to učine”, konstatira Emilio Ordiz, dopisnik “20 minuta” iz Bruxellesa.
Finci za proširenje
“Širenje Unije jedno je od najznačajnijih pitanja od prošlih europskih izbora, kada su glavne teme razgovora bile klima, migracije i vanjske prijetnje. Ta pitanja nisu izgubila na važnosti, ali je agresorski rat koji je započela Rusija promijenio pristupe. Posljednje dvije godine na naslovnicama se čitalo o potpori Ukrajini, dok su ministri zemalja EU-a posjetili zapadni Balkan, proglašavajući regiju dijelom europske zajednice. Pažljivi građanin mogao bi se zapitati u sitne noćne sate je li proširenje EU-a sada stvar sudbine koja utječe na cijeli kontinent. Trenutno su Albanija, Bosna i Hercegovina, Gruzija, Moldavija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija, Turska i Ukrajina dobile status zemlje kandidata. Osim toga, zainteresirano je Kosovo, koje je podnijelo zahtjev za članstvo u prosincu 2022. Velika je potpora članstvu Ukrajine i Moldavije, što je izazvalo negodovanje u tim zemljama koje dvadeset godina čekaju na vlastiti proces”, smatra Tyyne Karjalainen, istraživač na Institutu za vanjsku politiku u Helsinkiju.
Grci jačaju ekonomiju
“Mi to možemo, provest ćemo ekonomske reforme, mi ćemo to učiniti, ne sumnjam u to. U noći 9. lipnja bit ćemo veliki pobjednici. Začepit ćemo usta svima onima koji politički život zemlje utapaju u toksičnost i laži”, poručuje grčki premijer Kyriakos Mitsotakis.
“Grčka ima svojih problema, ali to je zemlja koja je u puno boljem stanju 2024. nego što je bila 2019., a 2027. bit će u još boljem stanju.” Premijer je poslao i pismo predsjednici Komisije u kojem traži da se zaustavi profiterska taktika multinacionalnih kompanija u Grčkoj.
Slovenci razočarani
“Ulazak u EU prije 20 godina za Sloveniju je značio privrženost zajedničkim vrijednostima, pravnom poretku i zajedničkoj odgovornosti za zajednički razvoj, no danas sve izgleda sasvim drugačije”, misli dugogodišnji zastupnik iz Slovenije u Europskom parlamentu Lojze Peterle. “Danas smo manje Europljani, više podijeljeni i pokvareni, s manje radosti u životu i osjećaja za zajednicu. Nismo završili demokratsku tranziciju, još ne možemo pokopati mrtve, a kamoli pomiriti se s istinom o prošlosti. Danas imamo dojam da smo bliži sukobu nego suživotu.”
Bruxelles je najveći problem, smatra dr. Žiga Turk. “Imamo Titanic na kojem orkestar svira pjesme o zelenoj tranziciji, o multikulturalizmu, o europskom carstvu jedinstvene imovine, o više Europe i više demokracije. …I ako se ozbiljno ne zapitamo hoće li biti promjena nakon ovogodišnjih izbora, mi smo samo dio tog orkestra i dio igre onoga što se događa u prvom planu, dok u pozadini stvari idu svojim tokom”, stav je bivšeg slovenskog ministra.
Litavci o svakodnevnom životu
“Važno je naglasiti da nedavne ankete pokazuju da europski građani vide utjecaj europskih odluka na svoj svakodnevni život. Čak 65 posto građana Litve tvrdi da Europa utječe na njihov svakodnevni život. I taj utjecaj može biti pozitivan ili negativan. Možda oni to ne cijene jer žele da učinak bude drugačiji, ali ipak osjećaju učinak. Većina, koja će se formirati nakon izbora za EP, odredit će što će biti dalje”, pišu mediji u Litvi.
Portugalci o važnosti crkve
“Čelnici četiriju europskih organizacija, koje predstavljaju različite crkve i kršćanska tijela, izdali su zajedničku izjavu uoči europskih izbora 2024., potvrđujući svoju predanost radu s europskim institucijama, kandidatima za zastupnike u Europskom parlamentu i političkim strankama kako bi promicali pozitivnu europsku agendu koja je nadahnuta kršćanskim vrijednostima”, navode portugalski mediji.
U deklaraciji se izražava zabrinutost zbog posljedica niza gospodarskih, useljeničkih, zdravstvenih i energetskih kriza koje pogađaju Europu i svijet, kao i zbog tekućih sukoba u Ukrajini i Svetoj Zemlji. “Ove izazove prati šira kriza vrijednosti u europskom prostoru, koja dovodi u pitanje demokratska načela i institucije. Europski građani također su postali svjesniji poteškoća za europske centre odlučivanja da učinkovito odgovore na ove stvarnosti”, stoji u dokumentu.
Crkve se osjećaju pozvanima pridonijeti redefiniranju okvira prioriteta za održivu budućnost u Europi. One primjećuju “isključenje bilo kakvog primjerenog pozivanja na kršćanske vrijednosti u relevantnim tekstovima EU-a” i razočaranje “velikog dijela građana koji s povjerenjem gledaju na europsku budućnost kroz prizmu kršćanskih vrijednosti, a koji se sada osjećaju marginalizirano jer nemaju priliku izražavati svoje stavove i mišljenja na autonoman i jasan način”. U tom kontekstu crkve pozivaju da se trend preokrene i da se osigura što šire sudjelovanje građana u procesu donošenja odluka i upravljanja europskim poslovima.
Bugari očekuju promjene
Ovaj petogodišnji ciklus važniji je nego ikada, konstatiraju bugarski mediji. Prema predviđanjima, samo 42 posto sadašnjih zastupnika u Europskom parlamentu vjerojatno će biti ponovno izabrano, dok će ostatak Parlamenta (gotovo 58 posto) činiti novi zastupnici. Taj bi se broj mogao i povećati zbog vjerojatnosti pojavljivanja novih stranaka. Stoga u nadolazećem ciklusu postoje značajne prilike, ali i rizici.
Rast cijena energije i inflacija, koji su počeli prije rata u Ukrajini, otad su se povećali i doveli do pada životnog standarda mnogih ljudi. Energetska kriza pokazala nam je da je pristup pristupačnoj energiji osnovna potreba i da privatne energetske tvrtke koje dominiraju europskim energetskim tržištem koriste trenutak za povećanje svoje dobiti umjesto davanja prioriteta pristupačnoj energiji, smatraju Bugari.
“Više je nego očito da Europa nije poduzela mjere kako bi ljudima ulila povjerenje da će njihove osnovne potrebe biti zadovoljene, poput pristupa stanovanju, zdravstvu, obrazovanju i pristupačnoj čistoj energiji, vodi, hrani i mobilnosti, kao i osnovnoj razini prihoda.”
Najviše zastupnika je iz Njemačke – 96
U novom sazivu Europskog parlamenta bit će zastupnici iz sljedećih zemalja:
Njemačka – 96 zastupnika
Francuska – 81 zastupnik u odnosu na 79 u prethodnom parlamentu
Italija – 76 zastupnika
Španjolska – 61 zastupnik u odnosu na 59 u prethodnom parlamentu
Poljska – 53 zastupnika u odnosu na 52 u prethodnom parlamentu
Rumunjska – 33 zastupnika
Nizozemska – 31 zastupnik u odnosu na 29 u prethodnom parlamentu
Belgija – 22 zastupnika u odnosu na 21 u prethodnom parlamentu
Grčka, Češka, Portugal, Mađarska, Švedska – po 21 zastupnik
Austrija – 20 zastupnika u odnosu na 19 u prethodnom parlamentu
Bugarska – 17 zastupnika
Danska, Finska i Slovačka – po 15 u odnosu na 14 u prethodnom parlamentu
Irska – 14 zastupnika u usporedbi s 13 u prethodnom parlamentu
Hrvatska – 12 zastupnika
Litva – 11 zastupnika
Slovenija i Latvija – po 9 zastupnika u odnosu na 8 u prethodnom parlamentu
Estonija – 7 zastupnika
Cipar, Luksemburg i Malta – po 6 zastupnika
Želimo zadržati suverenitet svake države nad obranom, dok u isto vrijeme imamo suradnju
Europska obrana kakva je danas zamišljena ne odgovara nam jer uključuje stavljanje naše vojske u službu NATO-a i Sjedinjenih Država, a Donald Trump mogao bi se vratiti u Bijelu kuću početkom 2025. U ovoj strategiji vidimo gubitak suvereniteta za Francusku. Naša vizija europske obrane je drukčija: želimo zadržati suverenitet svake države nad obranom, dok u isto vrijeme imamo suradnju koja se može organizirati u okviru zajedničkih ciljeva – tvrdi europarlamentarka Marina Mesure.
“Kad je obrana posrijedi, nije riječ o zamjeni francuske vojske europskom vojskom, nego o postavljanju izgradnje europskih vojnih sposobnosti, posebice projekcijske sile. Smatramo da se EU mora odmaknuti od svoje ovisnosti o NATO-u, ali da bi se to dogodilo, Europa mora imati utjecaj u svijetu, a to zahtijeva autonomiju obrane”, stav je zastupnika Francuske u EP-u Davida Cormanda.
