Najstariji muzej u Hrvatskoj, Arheološki muzej u Splitu i to onaj u Zrinsko-Frankopanskoj ulici, jer se Split može pohvaliti sa čak dva arheološka muzeja, ima veliku knjižnicu sa gotovo 60 tisuća svezaka, među kojima je osam inkunabula i oko 170 knjiga iz 16. stoljeća.
Posebnu cjelinu tvori zbirka starih i rijetkih knjiga, zbirka plakata i proglasa, kartografska i grafička zbirka te zbirka razglednica. Brojni Splićani to ne znaju, no povjesničari umjetnosti, arheolozi, numizmatičari i drugi ljudi iz struke već godinama tamo redovno dolaze u potrazi za nekom vrijednom povijesnom informacijom.
Prva knjiga o Dioklecijanovoj palači
Iako je Muzej svoja vrata otvorio davne 1820. godine pod vodstvom Carla Lanze, iščitavanjem muzejskih i drugih spisa pokazalo se da je knjižnica osnovana 1845. godine. Knjižničarka Antonia Vrbatović objašnjava kako je Carlo Lanza imao veoma bogatu osobnu arheološku knjižnicu koja je pokrivala njegove interese, a manjak sredstava nije dozvoljavao nabavu nove literature.
U listopadu 1842. upravu Muzeja preuzima Francesco Carrara koji je zahvaljujući svojim poznanstvima počeo kupovati prve knjige za knjižnicu. Radi se isključivo o stručnoj literaturi iz arheologije, numizmatike i epigrafije. Carrara će ostati zapamćen jer je u naš muzej donio i prvu knjigu u kojoj je pisano o Dioklecijanovoj palači, kaže Vrbatović.
U knjižnici Arheološkog muzeja u Splitu nema članarina na kakve smo navikli u gradskim knjižnicama jer ona služi prvenstveno kustosima Muzeja, znanstvenicima kojima je potrebna literatura iz područja arheologije, povijesti i povijesti umjetnosti, objašnjava knjižničarka Ana De Michielli – Vitturi i dodaje kako se među korisnicima nađu i studenti. Svi oni većinom rade u knjižnici, no ljudima koji njihove usluge koriste godinama znaju dozvoliti da neke knjige kratko odnesu sa sobom.
Iznimno vrijedne knjige
Ako ste mislili da u toj knjižnici nema onih koji, kao i u gradskoj “zaborave” vratiti knjige varate se, ima ih, itekako. Samo što je u tom slučaju šteta veća jer se radi o iznimno vrijednim knjigama.
Knjižnični fond raste iz godine u godinu, prvenstveno zahvaljujući dugogodišnjoj razmjeni sa drugim institucijama kako iz Hrvatske tako i iz svijeta, kupnjom i vrijednim donacijama ljudi iz struke. Knjižnica je veličine stotinjak kvadrata, a s obzirom na veliki broj knjiga i kontinuirani porast fonda, proširila se na hodnik i u potkrovlje Muzeja.
GALERIJA
Moja reakcija na članak je…
