Pred novom Europskom komisijom je mnogo izazova u sljedećoj godini.
No, otvoreno je pitanje hoće li se Europska unija moći nositi s njima bez jakog tandema Njemačka – Francuska.
Izgledi nisu ružičasti
Naime, ranjiva Ukrajina, ratnohuškačka Rusija i narcisoidni novoizabrani američki predsjednik Donald Trump najveći su izazovi za EU i u narednoj godini.
Uz njih, postoje i unutarnji problemi, poput usporenog gospodarstva, visoke razine javnoga duga i ograničene sposobnosti djelovanja u dvije najveće članice – Njemačkoj i Francuskoj. Izgledi, dakle, nisu ružičasti, ocjenjuje Deutsche Welle (DW).
Nova Europska komisija je i nova prilika
Što je sljedeće za preuređeni tim u Bruxellesu? Predsjednik Vijeća EU Antonio Costa i predstavnica EU za vanjske poslove Kaja Kallas na dužnosti su od 1. prosinca. Ursula von der Leyen je ostala, ali je i njena Europska komisija potpuno reorganizirana.
Novi tim predstavlja barem priliku, kaže Steven Everts iz Europskog instituta za sigurnosne studije u Parizu.
“Ovo je trenutak u kojem možemo preispitati, prilagoditi i oživjeti vanjsku politiku Europske unije“, ističe on.
‘Nismo baš spremni za Trumpa’
Financijska i vojna pomoć Ukrajini, koja je na udaru Rusije, na vrhu je liste hitnih zadataka.
EU će svakog mjeseca sljedeće godine prebacivati po milijardu i pol eura iz svog proračuna u državnu blagajnu u Kijevu.
Osim toga, tu je i pozajmica od 50 milijardi eura grupe G7 Ukrajini, koja će biti servisirana profitom od zamrznute ruske imovine. A tu su i velike količine streljiva i naoružanja koje će morati financirati države Unije kako bi pomogle Ukrajini, kandidatu za članstvo u EU.
Račun bi mogao postati puno veći ako novi američki predsjednik Donald Trump ispuni svoje prijetnje i smanji ili čak potpuno obustavi dosadašnju velikodušnu pomoć SAD-a Ukrajini. Do danas su Sjedinjene Države financirale gotovo polovinu pomoći Ukrajini.
Diplomati EU prenose da se u Bruxellesu intenzivno spekulira o tome koliko bi novca moglo nedostajati. Nitko ne zna što će se točno dogoditi tijekom 2025. godine.
“Sačekat ćemo i vidjeti. Nismo baš spremni za Trumpa“, otkriva jedan diplomat EU.
EU dobila povjerenika za obranu i svemir
Osim Ukrajine, EU će se u 2025. fokusirati i na vlastitu obranu od Rusije. Po prvi put je imenovan povjerenik EU za novo odjeljenje – obranu i svemir.
Andrius Kubilius ne bi trebao formirati europsku vojsku, ali bi trebao bolje koordinirati politiku naoružanja i javne nabave članica EU. Proračuni su u mnogim državama premali da bi one brzo nabavile novo oružje ili regrutirale više vojnika.
RAZDOR MEĐU SAVEZNICIMA Trump želi Grenland, Danska se ubrzano naoružava za obranu
Pritisak bi mogao porasti ako američki predsjednik Trump odluči smanjiti izdvajanja za obranu Europe i počne zahtijevati više doprinosa od samih Europljana. Odakle će doći te milijarde za vojsku, misterij je za mnoge političare u EU.
Samo Njemačkoj u proračunu za obranu srednjoročno nedostaje 230 milijardi eura, procjenjuje Institut za gospodarska istraživanja (IFO) iz Münchena. Italiji nedostaje 120, Španjolskoj 80 milijardi.
Novi njemački ministar financija Jörg Kukies (SPD) odmah je zaustavio ideju nekih država da financiraju izdvajanja za vojsku kroz dodatni zajednički dug EU.
Trebat će sufinancirati i obnovu Bliskog istoka
A tu su, što se EU i članica tiče. prije svega – dugovi. U 2025. godini ne samo da se moraju financirati novi izdaci za vojsku, nego i ulaganja u klimatski povoljno restrukturiranje gospodarstva i za podršku gospodarstvu, kao i za obnovu u Gazi, Libanonu i Siriji.
U dramatičnom izvještaju o konkurentnosti gospodarstva EU, bivši predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi navodi da su investicijske potrebe 800 milijardi eura. On preporučuje zajedničko zaduživanje za početna financiranja (subvencije) kako bi se privukli privatni investitori.
Francuska i Italija već se suočavaju s procedurama koje je EU pokrenula zbog njihova prekomjernog deficita. Uskoro bi im se mogla pridružiti i Španjolska.
Iako je Njemačka i dalje ispod granice duga koji propisuje EU, ta zemlja, zbog izvanrednih izbora, nije u potpunosti sposobna djelovati kada je riječ o fiskalnoj politici. Novi ministar financija neće predstaviti savezni proračun za 2025. sve do srpnja ili rujna.
Pregovori o novom financijskom okviru EU bit će odgođeni zbog formiranja nove njemačke vlade.
Na ivici trgovinskog rata s Kinom i SAD-om
Što se trgovinske politike tiče, 2025. će vjerojatno biti prilično teška godina. S Kinom se sprema trgovinski rat oko električnih automobila.
Može doći i do dramatičnog sukoba sa SAD-om oko kaznenih carina koje Trump želi uvesti Europi, Kini, Meksiku i Kanadi.
Povjerenik EU za gospodarstvo Valdis Dombrovskis želi jasno dati do znanja savjetnicima novog predsjednika SAD-a da sami sebi štete tim carinama.
“Trgovinski rat nikom ne pomaže. Morate predstaviti brojke Trumpu. Fragmentacija svjetske trgovine nikome ne koristi. Carine bi uništile sedam posto globalne ekonomske proizvodnje. To bi bilo kao tridesetih godina prošlog stoljeća, kada je izolacionizam bio vrlo moderan“, rekao je Dombrovskis, misleći pritom i na globalnu ekonomsku krizu tih godina i na uspon nacionalsocijalizma u Njemačkoj.
TRGOVINSKI RAT Trump prijeti uvođenjem ogromnih carina Kini, Peking uzvraća da će svi biti gubitnici
Trgovinski sporazum koji je upravo potpisan s Mercosurom, trgovinskim blokom kojeg čine Brazil, Argentina, Urugvaj i Paragvaj, te odnedavna i Bolivija, pruža malo nade.
Osim toga, članice EU taj bi dogovor tek trebale prihvatiti sljedeće godine.
‘EU više nije odgovor…’
Stručnjak za EU Janis Emmanouilidis iz think-tanka Centar za europsku politiku (EPC) na novu godinu gleda s malo optimizma.
“EU je uvijek bila jamac za kompromise. Izgubila je tu sposobnost“, rekao je Emmanouilidis na jednom skupu u Bruxellesu početkom prosinca.
ANALITIČAR KOVAČEVIĆ ‘Vučić zloupotrijebio posjet Dubrovniku da pošalje poruke koje su za Hrvatsku neugodne’
On je pritom mislio na vanjskopolitičke i vojne izazove, na ono što za što se u Njemačkoj koristi izraz “prekretnica” (Zeitenwende) koji je početkom 2022. upotrijebio kancelar Olaf Scholz.
“EU više nije odgovor na mnoge stvari. Politika je postala više nacionalistička. Mnogi ljudi, uključujući i zemlje Zapadnog Balkana koje se žele pridružiti, izgubili su nadu da će EU u jednom trenutku zaista ispuniti svoja obećanja“, kaže Emmanouilidis.
Slabe mogućnosti djelovanja Pariza i Berlina
Francuska i Njemačka bi sada bile potrebne kao vodeće sile u EU, ali Francuska je slaba zbog krize vlade, a Njemačka je, zbog izvanrednih izbora u veljači, u mogućnosti djelovati samo u ograničenoj mjeri.
Manjinska vlada u Španjolskoj također bi mogla propasti zbog proračuna. Italiju vodi krajnje desničarska vlada.
Belgija i Austrija imaju samo tehničke, dakle privremene vlade. Situacija u Rumunjskoj je zbunjujuća.
EU skeptici na vlasti su u Nizozemskoj, Mađarskoj i Slovačkoj.
Mađarski premijer Viktor Orban kaže za sebe da je tijekom svog predsjedavanja Unijom postigao da, kroz približavanje Rusiji, mir u Ukrajini postane vjerojatniji. I raduje se što će u Bijelu kuću ući njegova srodna duša, Donald Trump.
Sljedeća, 2025. godina, za Europsku uniju će, dakle, biti burna, ali i vrlo zanimljiva, zaključuje DW.
NOVA STARA KOMISIJA Von der Leyen želi ukloniti nacionalne prepreke europskim start-upovima
