Ovogodišnji Eurosong u Baselu već je ušao u povijest kao jedno od najskupljih i najambicioznijih izdanja natjecanja. Pripreme za 69. izdanje ovoga glazbenog spektakla počele su još prošle godine, odmah nakon pobjede švicarskog izvođača Nema, a financijska konstrukcija bila je predmet široke javne rasprave i referenduma. Građani Basela krajem su 2024. s dvije trećine glasova podržali izdvajanje čak 35 milijuna švicarskih franaka, odnosno oko 37 milijuna eura iz gradskog proračuna, čime je osigurano da će grad, uz potporu švicarske nacionalne televizije SRG SSR i Europske radiotelevizijske unije (EBU), pokriti ukupne troškove organizacije koji se penju do 61 milijun franaka, odnosno približno oko 65 milijuna eura.
Ta su sredstva namijenjena za infrastrukturu, sigurnost, smještaj, javni prijevoz i bogat popratni program, uključujući i besplatne kulturne sadržaje u sklopu Eurovision Villagea, kako navodi službeni portal Eurovision.tv.
Odluka o tako velikom ulaganju temelji se na iskustvima prethodnih godina i očekivanim gospodarskim koristima. Organizatori procjenjuju da će Basel ostvariti najmanje 60 milijuna franaka izravne ekonomske koristi kroz turizam, ugostiteljstvo, maloprodaju i logistiku, što iznosi oko 64 milijuna eura. Prema analizi profesora Daria i Maria Silića iz Švicarske škole za poslovanje i menadžment u Ženevi, hotelijerski sektor u Baselu zabilježio je rast potražnje od čak 280 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a prosječne cijene noćenja više su nego udvostručene tijekom tjedna Eurosonga.
Službeni portal Eurovision.tv također potvrđuje da je prva serija od gotovo 43 tisuće ulaznica za finalnu večer i polufinala rasprodana u samo sedam minuta.
Ovakva potražnja podsjeća na rekordne brojke iz Liverpoola 2023. godine, gdje je prema službenim podacima Gradskog vijeća Liverpoola i izvješću Culture Liverpool, gospodarski učinak natjecanja iznosio 54 milijuna funti, odnosno oko 63 milijuna eura, a grad je ugostio više od 470 tisuća posjetitelja. Samo u svibnju 2023. u Liverpoolu je prodano 175 tisuća hotelskih soba, što je bio najbolji rezultat još od 2018. godine.
No, Eurosong nije uvijek bio ovako skup. Lanjski Eurosong, a prema službenoj objavi Grada Malmöa i portalu Eurovoix, grad Malmö je iz svog proračuna za organizaciju Eurosonga 2024. izdvojio do 2,5 milijuna eura, Ostatak ukupnog budžeta pokrili su švedska nacionalna televizija SVT i Europska radiotelevizijska unija (EBU), ali precizan ukupni trošak nije javno objavljen. Procjene specijaliziranih portala i lokalnih izvora govore da je ukupni organizacijski budžet bio između 12 i 15 milijuna eura, a povrat je prema podacima bio od 40 milijuna eura.
Primjer Torina iz 2022. godine pokazuje isto nešto skromniju, ali i dalje impresivnu bilancu, s tim da se tada radilo o netom završenoj pandemiji te je oprez i dalje bio prisutan: prema službenim podacima Torinske gospodarske komore, ukupni izravni i neizravni gospodarski učinak natjecanja iznosio je oko 23 milijuna eura, dok je medijska vrijednost koju je grad ostvario kroz međunarodnu izloženost procijenjena na čak 66 milijuna eura. Predsjednik regije Piemonte, Alberto Cirio, istaknuo je kako je svaki euro koji su potrošili turisti generirao dodatnih 2,08 eura u lokalnom gospodarstvu, što potvrđuje i analiza Torinske gospodarske komore.
Iako su troškovi organizacije u Torinu 2022. bili manji nego u Liverpoolu 2023. i Baselu 2025., svi gradovi domaćini ističu da su dugoročne koristi – od povećane međunarodne prepoznatljivosti, rasta turizma i novih ulaganja – često važnije od same kratkoročne zarade. Basel, primjerice, koristi Eurosong za jačanje svojega imidža kulturnog i znanstvenog središta, a lokalni poduzetnici i ugostitelji očekuju višestruke koristi i nakon što se svjetla pozornice ugase. Slično je bilo i u Liverpoolu 2023., gdje su gradske vlasti procijenile da će ukupni dugoročni učinak natjecanja doseći čak 250 milijuna funti, odnosno oko 293 milijuna eura, kroz nova ulaganja i povećanje turističkog prometa, kako navodi BBC.
Važno je istaknuti da javni novac čini više od polovice ukupnih ulaganja u organizaciju, dok ostatak dolazi od nacionalnih televizija, EBU-a i sponzora. U Baselu je, primjerice, gradski proračun osigurao 35 milijuna franaka (37 milijuna eura), švicarska televizija 20 milijuna franaka (21 milijun eura), a EBU oko 6 milijuna franaka (6,4 milijuna eura), prema podacima Basela.
Eurosong tako postaje sve više strateški alat za razvoj gradova i promicanje nacionalnih brendova, a ne samo glazbeni spektakl. I dok su troškovi organizacije u stalnom porastu – od 23 milijuna eura u Torinu 2022., preko 63 milijuna eura u Liverpoolu 2023., do rekordnih 65 milijuna eura u Baselu 2025. – gospodarski učinci i dugoročne koristi za gradove domaćine potvrđuju da je riječ o ulaganju koje se višestruko vraća, kako kroz izravnu potrošnju, tako i kroz globalnu medijsku izloženost i jačanje međunarodnog ugleda. S obzirom na rastuće troškove i sve veću važnost digitalnih platformi, jasno je da će financijska strana Eurosonga i dalje biti u fokusu – kako javnosti, tako i poslovne zajednice.
