U sklopu ASPEH projekta Sunce je početkom 10. mjeseca organiziralo jedan prilično bitan prekogranični stručni trening u Komiži.
Jadransko more nije samo vodena površina koja dijeli dvije zemlje. Od njega živimo, njime putujemo, u njemu se odmaramo, ali ono je i mnogo više od toga: složen ekosustav koji treba razumjeti i zaštititi. Upravo iz te svijesti nastao je Interreg projekt ASPEH – Adriatic SPEcies and Habitats of coastal areas, spojivši hrvatske i talijanske partnere s jednim zajedničkim ciljem, a to je povećati znanje i učinkovitost zaštite osjetljivijih morskih staništa i morskih vrsta Jadrana.
U sklopu projekta, od 6. do 8. listopada Sunce je organiziralo prekogranični trening u Komiži, „Jačanje kapaciteta za provedbu mjera očuvanja staništa“, s time da je prvog dana treninga održan i sastanak projektnih partnera. Na treningu su osim partnera sudjelovali različiti predstavnici nadležnih institucija koje se bave zaštitom prirode i upravljanjem staništima. Fokus je bio na trima staništima koja su biološki i ekološki temelj života u Jadranu: livadama posidonije, prirodnim plažama i morskim špiljama.
Posidonija – ugrožena čuvarica morskog dna
Možda njezino gusto podvodno “šumsko” prostranstvo nekad izgleda pomalo tajanstveno ili čak zastrašujuće, ali ova morska cvjetnica nije prijetnja, već srce i pluća našeg mora. Posidonija ima neizmjerno značajnu ekološku ulogu u Mediteranu, ali, nažalost, njezine livade nestaju zbog mnogih pritisaka: sidrenja, obalne gradnje, onečišćenja i zagrijavanja mora.
– Iako je zaštita livada posidonije jasno definirana u europskim direktivama, njezina provedba na lokalnim razinama često nije usklađena. Mjere zaštite nisu jednake, a ponekad ostaju tek slovo na papiru – rekao je talijanski stručnjak je dr. Andrea Rismondo (SELC Cooperative Company).
Kako priča o monitoringu ne bi ostala samo na riječima, sudionici treninga posjetili su višku plažu Stončicu, na kojoj su zaposlenice Sunca Matea Špika i Karla Jelić demonstrirale rad na terenu. Na temelju višegodišnjeg ronilačkog iskustva, pokazale su kako monitoring pod morem izgleda i što ronioci zapravo bilježe.
– Broje se izdanci posidonije u jednom kvadratu koji se postavlja na oko 12 metara dubine mora. Brojenje pod morem je vrlo izazovno i moguće je odraditi do dvije lokacije dnevno. Ali sve se to isplati jer prateći gustoću i pokrivenost morskog dna posidonijom, Sunce već gotovo dva desetljeća pomaže zaštićenim područjima da poboljšaju svoje upravljanje – objasnila je Špika.
Na treningu je riječi bilo i o plažama, odnosno muljevitim i pješčanim dnima izloženima za vrijeme oseke. Iako prepoznatljivo lice Jadrana, plaže su jedno od njegovih najosjetljivijih staništa. One su dinamične, žive i podložne neprestanim promjenama koje donose valovi, vjetrovi i morske struje. Zbog neznanja, plaže su danas pod mnogim pritiscima, od utjecaja turizma, onečišćenja i zahvata u obalnom prostoru do klimatskih promjena koje izazivaju porast razine mora.
Foto: Sunce
Morske špilje – svjetovi u tami
Treći dio treninga bio je posvećen potopljenim i polupotopljenim morskim špiljama – tajanstvenim prostorima koje su oblikovali valovi i vrijeme, a u kojima obitava čitav jedan svijet nevidljiv čovjekovom oku. To su geomorfološki spomenici prirode i osjetljivi ekosustavi koji reagiraju i na najmanje promjene.
Najveći pritisak na ova staništa vrši čovjek. Svi žele maksimalan doživljaj kad su na odmoru, svi žele ući u njih, nekada i bez koncesionara… ljudi su u neznanju i u šoku kad im objasnimo da to ugrožava špilju i živi svijet u njoj. Zato, da bismo zaštitili ova staništa, prvo ih moramo razumjeti, a, nažalost, onih koji ih razumiju jako je malo – objasnila je Jelena Kurtović Mrčelić iz Javne ustanove More i krš, institucije koja je jedna od partnera na projektu.
Iako je u Hrvatskoj do sada zabilježeno oko 300 morskih špilja, pretpostavlja se da ih ima više od tisuću. Međutim, osim dr. Donata Petriciolija i dr. Tatjane Bakran-Petricioli u Hrvatskoj se nitko ne bavi sustavnim biološkim istraživanjem ovih staništa.
Na ovom trodnevnom događanju Sunce je organiziralo i izložbu nastalu u sklopu foto- natječaja Jadranska blaga, kojom se htjelo osvijestiti kako fotografiranje prirode može biti jedan od odličnih alata za njezino očuvanje. U studenom se sličan trening održava u talijanskoj Apuliji, ali s naglaskom na tri vrste čiju se zaštitu nastoji povećati u sklopu ovog projekta: morskog kulika, patku njorku i glavatu želvu.
J.T.
