U usporedbi sa svjetskim trendovima, hrvatske tvrtke još uvijek zaostaju u korištenju AI-a, ali svijest o potrebi za time raste. Tome doprinosi i HGK s nizom edukacija kojima je glavni cilj pomoći tvrtkama u prepoznavanju i primjeni AI rješenja te olakšati prijelaz na digitalne tehnologije. Da je to ključno za povećanje konkurentnosti svjedoči i voditeljica Odjela za industriju HGK Tajana Kesić Šapić.
Hrvatska gospodarska komora u ožujku je pokrenula AI Akademiju, seriju edukacija za podršku digitalnoj transformaciji hrvatskog gospodarstva. Koji je bio glavni cilj HGK-a i što ste prepoznali kao glavni izazov kod (ne)razumijevanja i primjene AI rješenja u Hrvatskoj?
Prije samog pokretanja AI Akademije, HGK je u suradnji s Best Advisory provela istraživanje “Analiza percepcije o umjetnoj inteligenciji u gospodarstvu”, koja je pokazala da 9 od 10 poduzeća vidi AI kao ključnu komponentu modernog poslovanja. Istaknuti su i brojni izazovi, od kojih je glavni nedostatak znanja i vještina u korištenju AI tehnologija.
Više od 75 % ispitanika prepoznaje upravo taj nedostatak kao ključnu prepreku. Istraživanje je također pokazalo da čak 94 % poduzeća smatra nužnim ulaganje u obuku zaposlenika kako bi uspješno primjenjivali AI alate. Upravo su rezultati provedene analize bili motiv za pokretanje AI Akademije HGK, a glavni cilj nam je pomoći tvrtkama u prepoznavanju i primjeni AI rješenja te olakšati prijelaz na digitalne tehnologije, što je ključno za povećanje konkurentnosti.
U sklopu AI Akademije održane su radionice: Uvod u AI za poslovne subjekte, AI u industriji, AI u turizmu, AI u pravu i AI u zdravstvu. Kakav je bio odaziv, kakve su povratne reakcije poslodavaca i zaposlenika i kako to izgleda u praksi odnosno je li zabilježen neki napredak nakon radionica?
Do sada je sudjelovalo preko 300 polaznika koji su istaknuli važnost usvajanja novih znanja i prilagođavanja poslovanja promjenama na tržištu. Prva radionica je bila općeg karaktera i dala je uvod u primjenu umjetne inteligencije, pravna i etička pitanja, kao i praktične primjere upotrebe umjetne inteligencije. Nakon toga su održane sektorske radionice. Reakcije sudionika su pokazale da su radionice bile koristan alat za bolje razumijevanje regulatornog okvira, pravnih, sigurnosnih i etičkih izazova vezanih uz AI, kao i za umrežavanje i razmjenu iskustava među sudionicima. Kako bismo mjerili napredak percepcije i korištenja umjetne inteligencije u hrvatskom gospodarstvu i ove godine ćemo provesti istraživanje te ga predstaviti javnosti u prosincu.
U usporedbi sa svjetskim trendovima, kakvo je stanje u hrvatskim tvrtkama općenito kada je riječ o AI-ju? Na što upozoravaju stručnjaci, zašto su AI alati važni za uspjeh poslovanja?
Na globalnoj razini primjena umjetne inteligencije u poslovanju ubrzano raste. Više od 60 % poslovnih lidera i upravitelja tvrtki redovito koristi AI alate u poslovanju, a primjene AI-a su najčešće u automatizaciji poslovnih procesa, analizi podataka, prediktivnim modelima i personalizaciji korisničkog iskustva. Kompanije koje su implementirale AI često prijavljuju povećanje prihoda i efikasnosti u poslovanju. Primjeri velikih svjetskih korporacija, poput Amazona, Googlea i Microsofta, pokazuju kako AI može transformirati logistiku, prodaju, marketing i druge ključne funkcije tvrtki.
AI se također koristi za napredne analize i odluke temeljene na podacima, predviđanja tržišnih trendova i razvoj inovativnih proizvoda i usluga. Industrije poput financija, zdravstva, proizvodnje i tehnologije prednjače u tome. EU cilj je da do 2030. godine 75 % tvrtki koristi AI, no trenutno samo 8 % primjenjuje te tehnologije.
U usporedbi sa svjetskim trendovima, hrvatske tvrtke još uvijek zaostaju u korištenju AI-a, ali svijest raste. Najčešće primjene AI-a u Hrvatskoj uključuju automatizaciju administrativnih zadataka, analizu podataka i prediktivne analize, dok su industrije poput financija, proizvodnje i turizma među predvodnicima. Stručnjaci upozoravaju da je AI alat od ključne važnosti za uspjeh poslovanja, za efikasnost, inovacije i konkurentnost na tržištu.
Ipak, s obzirom na to da se svakih 14 sekundi negdje u svijetu dogodi ozbiljan kibernetički napad, digitalizacija u prvi plan stavlja pitanje zaštite i sigurnosti. Hrvatska je 15. veljače 2024. usvojila Zakon o kibernetičkoj sigurnosti, nakon čega je Hrvatska gospodarska komora pokrenula Akademiju kibernetičke sigurnosti. Koje su industrije najugroženije i koje su važne teme bile na repertoaru?
Prema podacima iz ankete HGK na uzorku od 200 ispitanika, postoje značajni izazovi kod usklađenja s odredbama novog Zakona. Redovite audite rizika provodi 55 % tvrtki, no više od polovine ispitanih nema uspostavljen sustavni plan edukacije zaposlenika o kibernetičkim rizicima, a 55 % tvrtki nema plan rukovanja kibernetičkim incidentima. Samo 25 % ispitanika navodi da imaju plan i proceduru za postupanje s incidentima, što su najvjerojatnije tvrtke iz IT sektora. Većina, odnosno 73 % ispitanika, ne provjerava dobavne lance na kibernetičke prijetnje.
HGK kroz Akademiju kibernetičke sigurnosti nastoji educirati tvrtke o najboljim praksama i usklađivanju s novim regulativama. Kada govorimo o najugroženijim industrijama, to su financijske usluge, zdravstvo, energetski sektor, proizvodnja, tehnološki sektor, maloprodaja i e-trgovina te naravno javna uprava. Akademija obuhvaća i izradu sigurnosnih strategija, zaštitu kritične infrastrukture, upravljanje rizicima te usklađivanje s novim zakonima i regulativama.
Implementacija će zahtijevati značajna ulaganja, ali i promjene u korporativnoj kulturi, što uključuje kontinuirano educiranje zaposlenika. S Akademijom nastavljamo i ove jeseni, a do sada je gotovo 400 tvrtki prošlo edukacije. Dodana vrijednost naše Akademije je Upitnik samoprocjene kibernetičke sigurnosti koji je na raspolaganju polaznicima.
Provedba digitalizacije i digitalne transformacije provodi se i kroz osposobljavanje i usluge za poboljšanje digitalnih vještina putem EU digitalnih vaučera. Koji se vaučeri najviše traže? I kako biste rezimirali ovu godinu po tom pitanju?
EU sredstva i vaučeri za digitalizaciju predstavljaju važne alate za poticanje digitalne transformacije u Hrvatskoj i EU. Programi poput Digitalna Europa, Horizon Europe i specifični vaučeri za digitalizaciju omogućuju poduzećima financiranje digitalnih alata, edukacije zaposlenika te konzultantske usluge. Prema izvješću Europske komisije o provedbi kohezijske politike ove inicijative imaju značajan utjecaj na smanjenje prepreka ulasku u digitalno gospodarstvo i povećanje tehnološke sofisticiranosti MSP-ova.
EU fondovi za digitalizaciju mogu omogućiti tvrtkama da poboljšaju svoje poslovanje, povećaju konkurentnost i usvoje inovativne tehnologije. Prema informacijama resornog Ministarstva najviše zaprimljenih prijava bilo je za digitalni marketing. S obzirom na aktualne izazove i potrebe tvrtki, u HGK smatramo da bi veći fokus u narednom razdoblju trebao biti na složenijim digitalnim rješenjima i kibernetičkoj sigurnosti.
Kakvi su planovi HGK-a za iduću godinu, na koji još način planirate podržati članice na putu digitalizacije?
Ova godina je općenito na razini EU pa tako i nacionalnoj bila godina donošenja nove regulative. Tako da će naš fokus i dalje biti na edukaciji tvrtki. Tu prvenstveno mislim na Zakon o kibernetičkoj sigurnosti. Nastavljamo i s praćenjem stanja kibernetičke sigurnosti u poduzećima te edukacijama u okviru Akademije. Stupanjem na snagu AI akta na razini EU slijede edukacije i u tom segmentu, kao i daljnje praćenje upotrebe u hrvatskom gospodarstvu. Početkom sljedeće godine stupa na snagu i Cyber Resilience Act – zakonodavni prijedlog EU za jačanje kibernetičke sigurnosti digitalnih proizvoda i usluga na tržištu EU.
Cilj je osigurati da softverski i hardverski proizvodi koji se plasiraju na tržište EU imaju ugrađene sigurnosne značajke tijekom cijelog životnog ciklusa. Ovaj akt stavlja veći naglasak na odgovornost IT tvrtki za sigurnost njihovih proizvoda i tu nam predstoji velik posao edukacije članica. Osim edukacije, tvrtkama su potrebna i financijska sredstva, bilo da se radi o financiranju IT tvrtki za njihovu prilagodbu kroz S3 strategiju ili za ostalu industriju koja se mora transformirati, za što će biti predviđeni digitalni vaučeri, ali i drugi modeli financiranja.
Cilj nam je kroz radne skupine u resornim Ministarstvima utjecati na povećanje sredstava za te namjene. Potrebne su promjene u financiranju istraživanja i inovacija kako bi se potaknula veća komercijalizacija istraživanja. Također, i ono na što smo i ove godine posebno stavili fokus nastavit će se i sljedeće godine, a to je povezivanje IT sektora s ostalim industrijama kako bi se zavrtio kotač suradnje sjajnih IT tvrtki s industrijom.
* Sadržaj omogućio HGK