Voljeli ga ili ne voljeli, Milan Bandić bio je više od običnog lokalnog političara. Njegova karijera bila je spektakularna, a tijekom 21 godine na čelu Zagreba (s kratkom pauzom) stvorio je pravo carstvo: mrežu političkih saveznika, poslovnih partnera i klijentelističkih veza. No njegova moć nije bila samo plod popularnosti: pratila su je ozbiljna ulaganja, optužbe, afere i sudski procesi.
Rođen 1955. u Grudama (BiH), Bandić je diplomirao na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Svoj politički uspon započeo je u SDP-u, a 2000. postaje gradonačelnik Zagreba. Tih godina počeo je graditi mrežu lojalnosti: ne samo birača, nego i poslovnih partnera i stranačkih saveznika. Nakon skandala 2002. i vožnje pod utjecajem alkohola, svi su mislili kako je Bandiću došao kraj, no vratio se jači nego ikad i 2005. ponovno postao gradonačelnik.
Bio je majstor populizma. Nerijetko je davao nerealna obećanja, siromašniji dijelovi Zagreba su ga obožavali, a često je isticao brigu za obične ljude. “Koliko ću obećati? Onoliko koliko treba za pobjedu“, govorio je bez zadrške. I doista, malo koji hrvatski političar je s tolikom lakoćom najavljivao projekte koji su na kraju ostali na razini maketa i PowerPoint prezentacija. Na listi neostvarenih obećanja nalazi se i izgradnja metroa u Zagrebu, kao i obilaznica po obroncima Medvednice, te ambiciozni tunel koji bi spajao Zagorje i Zagreb. Za sve ove projekte izrađene su skupocjene studije koje danas skupljaju prašinu u gradskim arhivama.
Omiljena meta medija
Tramvajska povezanost Zagreba i Zračne luke nikada nije ni počela dobivati konture, a obećani mostovi – Jarunski i onaj na Aveniji SR Njemačke – ostali su tek zamisli na papiru. Isto vrijedi i za sveučilišnu bolnicu u Blatu, kongresni centar, terme Zagreb, pa čak i revitalizaciju prostora bivše Zagrepčanke, Gredelja i Paromlina koje je Grad otkupio, ali ostavio u propadanju. Jedan od najzvučnijih neostvarenih projekata bio je tzv. „Zagrebački Manhattan“ – grandiozna zamisao urbanog preuređenja grada uz Savu. U javnosti je taj plan izazvao brojne kontroverze i otpor, ali nikada nije otišao dalje od početne faze.
Istovremeno je kontrolirao gradske financije i infrastrukturu, točnije sva ona područja koja su bila pogodna za velike javne tendere. Kritičari su često upozoravali na nepotizam, klijentelizam i netransparentne postupke u gradskim projektima kojima je rukovodio pokojni gradonačelnik Zagreba. Još 2000. godine, na samom početku svog prvog mandata, Bandić je obećao dovršetak stadiona u Maksimiru. Umjesto toga, jedino što je dovršeno bila je sjeverna tribina, čiji poslovni prostori zjape prazni već dva desetljeća.
Bandić je bio omiljena meta medija zbog brojnih afera. Tijekom njegova mandata bilo je više od 200 kaznenih prijava protiv njega. Najpoznatija je bila afera Agram iz 2014. godine kada je uhićen zajedno s bliskim suradnicima zbog sumnji na nezakonito pogodovanje, zapošljavanje, zbrinjavanje otpada te lažiranje dokumenata. Nakon mjesec dana pritvora, pušten je uz jamčevinu od 15 milijuna kuna koju je platio danas također pokojni Marijan Hanžeković. Kasnije se Bandić vratio u pritvor zbog utjecaja na svjedoke, ali su ga sudovi ponovno pustili na slobodu.
Politički brend
Bandić je bio poznat i po svom neformalnom stilu. Kritičari su ga optuživali za ponižavanje novinara i političkih protivnika, no Bandić je znao što radi. Predstavljao se kao ‘čovjek iz naroda’ ili nogometnim rječnikom – ‘jedan od nas’. Iako je započeo u SDP-u, Bandić je s vremenom postao sam svoj politički brend. Godine 2015. osnovao je vlastitu stranku, Bandić Milan 365 – Stranku rada i solidarnosti.
Bandiću ideologija nikada nije bila primarna pa je ponekad surađivao s HDZ-om, drugi put s nekim drugim, a najviše je volio “žetončiće” koji su mu omogućavali da osigura većinu.
U jednom trenutku, Bandić je osjetio da bi mogao biti i gradonačelnik svih Hrvata. Tako se 2009. kandidirao na predsjedničkim izborima pa iako nije pobijedio, pokazao je da njegova baza nije isključivo gradska, a broj glasova koji je dobio vjerojatno je zabrinuo mnoge, dokazujući da može igrati važnu ulogu i na nacionalnoj razini.
Jači od korone
Bandić je preminuo 28. veljače 2021. godine, u 65. godini života, od posljedica srčanog udara. No kao što je izazivao pažnju za života, tako ni njegova smrt nije protekla bez kontroverzi. Neposredno nakon njegove smrti, pojavile su se različite verzije: neki su tvrdili da mu je pozlilo u kući prijatelja, drugi pak da je hitnu pomoć zvao netko drugi. Tijekom istrage, DORH je odbacio prijave protiv Natalije Price, Gzima Redžepija i Sergija Ivanovića za nepružanje pomoći.
Bandić je bio jači i od korone pa su se na njegovu pogrebu pojavile tisuće ljudi, unatoč epidemiološkim mjerama koje su tada vladale.
Njegovo nasljeđe i danas izaziva kontroverze. Jedni ga hvale kao gradonačelnika koji je učinio mnogo za Zagreb, dok kritičari ističu da je svoju moć gradio na pogodovanju i korupciji. Kako bilo, kada pogledate kako danas izgleda hrvatska metropola, nije ni čudo da ćete u razgovoru s brojnim stanovnicima Zagreba čuti kako je Bandić bio neponovljiv, a danas bi ‘Milana najrađe radili od blata’.
