Velika Gorica ove godine obilježava 30 godina od dobivanja statusa grada, a tim povodom 16. prosinca 2025. održala se konferencija VG30 – Pogled u budućnost, strateški susret posvećen razvojnim prioritetima i budućnosti najprivlačnijeg grada za život u Hrvatskoj.
U prostoru Poduzetničkog inkubatora (Razvojna agencija VE-GO-RA, Podložnica ul. 6) okupili su se stručnjaci, lideri i predstavnici ključnih institucija kako bi raspravili teme koje oblikuju gospodarstvo, obrazovanje i identitet Velike Gorice.
Program konferencije donio je tri rasprave:
Gospodarski razvoj – snaga koja pokreće: o investicijama, zapošljavanju i dugoročno održivom rastu.
VG grad koji ostaje mlad: o obrazovanju, mladima i stvaranju grada koji im nudi prilike za razvoj.
Identitet grada: tko smo i kamo idemo?: o baštini, suvremenom razvoju i gradskom imidžu.
U nastavku kronološki donosimo tekstualni prijenos konferencije:
12:15 ‘Identitet grada: tko smo i kamo idemo’
Nakon kraće pauze na redu je panel „Identitet grada: tko smo i kamo idemo?”. O ovoj temi razgovaraju Krešimir Ačkar, gradonačelnik Grada Velike Gorice, prof. dr. sc. Božo Skoko, Millenium promocija i Sveučilište Algebra Bernays, Maša Ivanov, Client Service Director, Bruketa & Žinić & Grey, Ivana Alilović, direktorica TZ Zagrebačke županije, te Maja Toth, direktorica TZ Velike Gorice. Raspravu moderira Darko Buković, PoslovniFM, osnivač i glavni urednik & direktor Brend Foruma.
Uvodno je rečeno da su ankete pokazale kako su blizina Zagreba, bogatstvo Turopolja, urbano-ruralni spoj, tradicija i turistički potencijal glavni aduti Velike Gorice.
“Kada ste blizu metropole, imate mnogo mogućnosti potencijala. Ali ste u sjeni i morate se duplo više truditi da vas ne dožive kao predgrađe. U svijetu vidimo primjere gdje su gradovi oko metropola radili godinama da zažive kao brandovi, da crpe sinergiju s velikim gradom ali razviju svoju priču. V. Gorica je tu jako puno napravila, privlače se turisti, manifestacije su tu, u zagrebačkom prstenu V. Gorica diktira tempo drugima”, rekao je Skoko.
Ivanov ističe da mnogo destinacija dolazi s idejom “nama treba identitet” misleći samo na logotip. “Znamo da to nije to. Za brending prvo gledamo strateške postavke, po čemu je grad poseban, što može istaknuti u svojoj komunikaciji a da je drugačiji od Zagreba, Sesveta, Samobora… Tražimo autohtonost, posebnu priču koja će se provlačiti kroz sve kanale. Prvi je korak napraviti ‘DNK’ nekog grada. U svakom mjestu postoji povijest, neki lokalitet. Velika Gorica je mladi grad, ali ima tradiciju OPG-ova, Turopolja, vinarija, postoji heritage iz kojeg se nešto može izvući. Kad radimo priču ulazimo u lokalitet, ljude, kako oni tu svakodnevno žive, najbitnije je da stanovnici prihvate tu priču”, kazala je.
Skoko kaže koje su tri najveće greške. “Prvo je grebanje po površini – radimo kataloge, logotipe, slogane, a zapravo je brendiranje zadiranje u srž, od ponude, restorana, infrastrukture… Druga velika greška je da se od silnih mogućnosti koje imaju pogube, to se događa sa Zagrebom koji bi htio biti sve. Bivši gradonačelnik govorio je da je Zagreb grad mladih, politike, zeleni, akademski…Ne možete u brendiranju biti sve. S druge strane, brendiranje se ne može raditi izvana. Možete dovesti najbolji tim iz New Yorka, ali ako lokalno stanovništvo to ne prihvati identitet neće zaživjeti. Tu treba uključiti sve, od običnih stanovnika do gospodarstvenika”, kazao je Skoko.
Ačkar kaže kako identitet grada lako detektira. “Postali smo pokretači trendova, pogotovo u Županiji. Nebrojen broj gradonačelnika me pitao kako smo uspjeli riješiti besplatni prijevoz, besplatne vrtiće, prvi smo stavili solarne elektrane na sve javne objekte, pitaju me jesmo koristili fondove…Mislim da je slika danas drugačija nego prije deset godina kada smo bili ‘grad u kojem se išlo zbog zračne luke’. Do prije desetak godina preko 70 posto našeg radno aktivnog stanovništva je dnevno migriralo u Zagreb, danas smo na ispod 50 posto. Imamo barem šest alternativnih ulaza u grad iz Zagreba, radili smo i na tom dijelu infrastrukture. Obilaznica kao izlaz autoceste Zagreb-Sisak otvorila je perspektivu, tu se gradi poduzetnički centar, umirovljenički dom, nacionalni nogometni kamp i niz toga”, kazao je gradonačelnik. Dodao je da kao grad sa 70.000 sugovornika nisu promijenili identitet.
“Sedamdesetih godina ljudi su prihvatili da smo spavaonica, satelit metropole. Danas više nije tako. Ljudi su promijenili mentalitet”, zaključio je.
Direktorica velikogoričke TZ Maja Toth rekla je da se gradi aktivna priča bazirana na ljepoti, zelenilu, gradi se cikloturizam, a važan dio je i gastronomska ponuda. “Uskoro ćemo imati i sjedinjenu eno-gastrononmsku ponudu, u suradnji sa Županijom. Sinergija nam je bitna”, kazala je.
“Gledajući samo Zagrebačku županiju, koja je prva po gospodarstvu u Hrvatskoj, ja kao stanovnik Velike Gorice mogu sama vidjeti da grad ubrzano raste. Imamo najveći potencijal za razvoj turizma. Uslužna djelatnost radi kroz cijeli tjedan, primjerice, Samobor je aktivan samo vikendom. Mi smo horizontalna djelatnost koja se može koristiti kako bi se aktivno složio identitet. Plemenita općina Turopoljska slavi obljetnicu, to su sastavni dijelovi. Vrtićima smo darovali potgutnice, prethodnice kravate, kako bi djeca vidjela taj dio svoje povijesti. Gorica je perjanica zagrebačkog prstena i po turizmu, ulazna smo točka svih turista zbog Zračne luke Zagreb. Naglasak je na ljudima. Treba nam edukacije i promocije, primjerice te činjenice da imamo potgutnicu koja je preteča kravate”, kazala je Alilović dodavši da je važna i sinergija sa državom.
“Kad govorimo o racionalnim elementima, moramo govoriti o konkretnim stvarima, odvozi li se smeće, je li grad čist, evo govorilo se da je grad dobro povezan, gradske službe moraju savršeno funkcionirati, baš kao i restorani. Sjećam se da se u Dubrovniku zimi govorilo kako nema turista, a ja vidim da ne radi nijedan restoran. Kažu – otvorit će kad dođu turisti. Ne ide tako, to je začarani krug. Ima gradova koji imaju sve elemente ali nisu privlačni. Velika Gorica ima sve adute, plus kvalitetu življenja. Prije 30 godina kolega sa studija novinarstva obilazio je Zagreb i prsten i graditi kuću za mirovinu, bio je povratnik iz Njemačke. Nakon što je sve obišao, odlučio se za Veliku Goricu. Tri generacije su se vratile u hrvatsku, naselile u V. Gorici i tu su zadovoljni. Nakon pandemije mnogi su iseljavali iz Zagreba u zagrebački prsten. Sa svim atributima kvalitete prsten je tu došao u središte pozornosti. Još 2004. Velika Gorica dobila je Srebrni cvijet Europe. Kontinuirano se gradilo, ništa nije došlo preko noći. Prije desetak godina zvao me razvikan dalmatinski grad, htjeli su se brendirati. Kad smo odradili sva istraživanja i rekli im cijenu, prvo su pitali kad to može biti gotovo. Dvije i pol godine, rekli smo. Oni su tražili da to bude u tri mjeseca, jer su izbori za tri mjeseca”, rekao je Skoko i nasmijao okupljene. Dodao je da je Velika Gorica primjer kontinuiranog ulaganja.
“Ako želimo za četrdeset godina brati plodove svog rada, moramo sada raditi”, kazao je. Ivanov ističe da je važna i usmena predaja, kada netko doživi grad, neki dobar restoran ili slično, priča će se širiti. “Prvi gosti su najvažniji, zato postoje kampanje. Turističke zajednice ne žive na lovorikama, mijenjaju se stvari”.
Ačkar kaže da će Velika Gorica biti veliko gradilište. “Trenutno gradimo centar za 102 institucionalno smještene osobe te s kapacitetom za 500 vaninstitucionalnih usluga. Bit ćemo najmoderniji u tom segmentu. Gledamo nas kao grad gdje će mladi zasnivati obitelji, stvarati, ostvarivati svoje ideje. Djeca su dio identiteta grada od malena i želimo da ostanu. Vidimo budućnost grada kao grad sigurnosti. Vodimo računa o zelenim površinama, proširili smo obvezu zelenila oko zgrada na 35 posto, a planiramo i na 45 posto. Moramo voditi računa o kvaliteti života ovih 70 tisuća ljudi, ta kvaliteta ne smije biti narušena zbog širenja. Predškolske ustanove i škole gradimo, devet vrtića i jedna škola, imamo još otvorenih projekata, na nivou smo za jednosmjensku nastavu za još deset tisuća sugrađana. Pretjerano širenje nas može dovesti da infrastruktura to više ne prati, dakle moramo predviđati i to. Imamo Dom zdravlja, Hitnu službu, sve je na visokom nivou, ali bez adekvatne skrbi ne možemo i to je taj najveći segment, želja za bolnicom. Kada pratite potrebe ljudi sa infrastrukturom, od dvorana do prijevoza i nogostupa, onda znači da radite na održivosti”, rekao je gradonačelnik.
Velika Gorica će ove godine premašiti 90 tisuća noćenja. “Već smo u vrhu na kontinentu, moramo razviti nove smještajne kapacitete da prijeđemo tu magičnu brojku od 100.000. Zračna luka nam je prednost i izazov. U suradnji s njima želimo izgraditi muzej zrakoplovstva, jer se želimo brendirati kao grad zrakoplovstva. Posjetitelji u prosjeku ostaju jedan i pol dan, želimo im omogućiti da ostanu duže, na tome ćemo raditi”, kaže direktorica velikogoričke TZ Maja Toth. Alilović ističe da TZ zagrebačke županije intenzivno radi na tome.
“Odgovorni turizam, zaštita okoliša, sve su to stavke koje je Vlada postavila kao temelj kroz Zakon o turizmu. Svaka destinacija u Županiji je u listopadu usvojila svoje planove, Velika Gorica je to odradila zdušno, sa svim okvirima. U Hrvatskoj danas imamo samo 20 TZ-a koje su dovršile posao za koje imaju rok do kraja godine. Vizija turizma postavljena je na dulje razdoblje. Ključno je da se gosti i stanovnici osjećaju zadovoljno. Specifičnost ovog kraja je bogatstvo udruga, od udruga žena do vatrogasaca. Svi oni sudjeluju da se stvara identitet, čuva tradicija i prenosi s koljena na koljeno. Bila sam jučer na koncertu gdje su u Donjoj Lomnici bli mališani. Dalje, mislim da nedovoljno komuniciramo osjećaj sigurnosti, sveukupno u Hrvatskoj. Turizam je emocija”, kazala je Alilović.
“Nekada su turisti prvo gledali državu, onda grad pa hotel. Sada je obrnuto. Odlučuju doći u državu negdje zbog jednog hotela, vinarije ili manifestacije. Zato je važna sinergija brendova i podbrendova. Obično se uzima da je brend-kišobran Hrvatska, nakon toga su regionalni brendovi, od kontinenta i prstena, a onda u Velikoj Gorici. Svi ti podbrendovi moraju imati istu valnu duljinu sa ostalima, ali ih obogaćivati svojim elementima. Ako svatko radi svoje, gubi se previše novca i vremena. Krajnje je vrijeme da se počnemo povezivati. Prije par godina bio sam na studijskom putovanju u Kanadi i Kaliforniji, sreo sam jednog profesora. Rekao mi je da je obišao Jadran i završio u Zadru, nepredviđeno je imao dva dana slobodna. nazvao je turističku agenciju da ode u Slavoniju, a agentica mu je rekla da u osmom mjesecu tamo nema što raditi i da je to predaleko… Dakle, krajnje je vrijeme da Dalmacija prodaje kontinent i obratno”, kaže Skoko. Ističe primjer Čepina koji je do prije desetak godina bio “tvornica ulja i predgrađe Osijeka”.
“A danas dolaze zbog jednog od najljepših wellness hotela s pogledom na polja suncokreta. Poduzetnik koji je to gradio postigao je da je Čepin poznatiji od Osijeka, sada u Čepinu uz jednog od najpoznatijeg svjetskog arhitekta usred polja gradi jednu od najspektakularnijih koncertnih dvorana. To pokazuje koliko jedan poduzetnik može učiniti”, zaključio je.
Ivanov potvrđuje taj primjer. “Bitni su vizionari, poput Maistra hotela koji su stvorili destinaciju Rovinja”, kazala je. Ačkar kaže kako Velika Gorica ima vizionare koji su napravili iskorake.
“Među nama je Vladimir Štarkelj, vlasnik auto-kuće, koji je napravio i dodanu vrijednost s oldtimer klubom zbog kojeg ljudi iz cijelog svijeta dolaze na oldtimer manifestacije. Ponosni smo na naše poduzetnike koji rade za opće dobro i grade grad u kojem žele živjeti, radi sebe, svoje djece i svojih susjeda”, rekao je gradonačelnik.
Maja Toth zaključno kaže da je grad definirao strateške projekte. Ačkar je izazvao smijeh rekavši kako je jedina neispunjena želja Velikogoričana da dobiju VG registarske tablice.
“Vidimo dobru volju i sinergije, Velika Gorica gradi krupnim koracima unaprijed, nastavite i nemojte se umoriti. Vjerujem da možete izgraditi brend koji će nadmašiti nacionalne okvire. Nastavite sanjati, iako vam se nešto čini neuhvatljivo, možete vi to”, rekao je Skoko dok je Ivanov pohvalila ideju o muzeju zrakoplovstva kao sjajan način brendiranja Velike Gorice.
11:30 ‘Raditi na promjeni strukture zaposlenih’
“Pitanje je strukture ekonomije. Nemoguće je preokrenuti trendove, ali gradovi poput Velike Gorice napravili su fantastičnu bazu kakvo obrazovanje želimo imati. Recimo, HP ima tehnološke kapacitete da drugi dolaze učiti, Veleučilište ima stručnjake, sada treba raditi na promjeni strukture zaposlenih. Činjenica je da visokospecijalizirana zanimanja daju dodanu vrijednost zajednici. Može se okrenuti kulturnoj industriji ili u druge smjerove, to manjim gradovima u odnosu na Zagreb donosi više koristi, a kvaliteta života je također važna. To zahtijeva i promjenu paradigme. Moramo vidjeti gdje želimo biti za 50 godina, možda Velika Gorica u nečemu može biti predvodnik Europe”, kazao je Kovačić.
Krunić Lukinić potvrđuje da se mora razmišljati o budućnosti. “Moramo širiti lepezu projekata, od stipendija koje već provodimo, pogotovo za deficitarna zanimanja, do kulture. Poduzetnički inkubator počeo je s radom, želimo našoj djeci dati mogućnost da kroz školovanje potičemo njihove ideje i da ih razviju u ovom inkubatoru. To je glavni pomak koji može napraviti gradska uprava, a dalje je na mladom čovjeku”, rekla je pročelnica.
Čendo Metzinger kaže da studenti u anketama navode što bi povećalo njihov studentski standard. “Tu moram pohvaliti Grad i stipendije. Studenti navode mogućnost prehrane, jer tu gube vrijeme, nema menze. Zatim sportske aktivnosti i, tko zna, možda danas-sutra dom manjeg do srednjeg kapaciteta jer mi privlačimo studente iz cijele zemlje, pa i iz inozemstva”, kazala je dekanica goričkog veleučilišta.
“Velika Gorica može napraviti periodična istraživanja koja će nam reći što mladi trebaju. To nam može pomoći u kreiranju javnih politika. Kao znanstvenik uvijek ponavljam da su istraživanja bitna. U Sloveniji, u Velenju, to je bio rudarski grad u kojem je došlo do ekonomskog sloma i odlaska mladih. Odlučili su prenamijeniti prostore, na šest lokacija i dati to mladima. Znam da Velika Gorica ima Centar za mlade. Potrebna je kohezija mladih i društva”, kazao je Kovačić. Dodao je da je važan razvoj rekreativnog sporta, gradnja infrastrukture i kvalitetno financiranje sportskih klubova kako bi oni bili dostupni svima.
“Mi takvu praksu imamo. Naravno da moramo ulagati u infrastrukturu i mjesta za druženje mladih. Imamo više od 7.000 registriranih sportaša, KUD-ove, imamo prostore gdje mladi stvaraju, čluvaju tradiciju, imamo vatrogasna društva. Naravno da je na nama da dalje ulažemo”, odgovorila je Krunić Lukinić. Čendo Metzinger je dodala da se na Veleučilište ne dolazi samo na predavanja. “Sudjeluje se u društvenim, humanitarnim i svakom obliku rada gdje se promiče tolerancija, empatija i sve što je nužno da mladi čovjek stekne kako bi pravilno kročio kroz život. Naši se studenti redovito odazivaju na sve aktivnosti, koje organiziramo sami ali i u suradnji s Gradom i drugima, od javnozdravstvenih akcija, mjerenja oštrine vida, do raznih drugih aktivnosti. Po meni je to važno da bi mladi imali bazu za dalje. Ponavljam specifičnost naših studijskih programa koji osluškuju potrebe društva i poslodavaca. Cilj nam je oblikovati mladog visokoobrazovanog čovjeka koji može odgovoriti na sve izazove. Tu je važna povezanost s gospodarstvenicima ali i drugima”, rekla je Čendo Metzinger.
“Moramo biti inovatori, osluškivati potrebe sugrađana. Bitno je privući mlade, maknuti ih od ekrana. Uvodimo jednosmjensku nastavu, povećavamo kapacitete škola, bacili smo se na taj posao, gradimo dvije nove škole, kako bi svako dijete imalo mjesto. Potičemo mlade da se bave aktivnostima, gradimo multifunkcionalne dvorane, želimo da se druže, stvaraju, nađu nešto što će ih i u budućnosti možda zanimati. Sportske udruge u tim će dvoranama poticati mlade da se bave sportom”, kazala je Krunić Lukinić.
“Mlade treba slušati ili im objasniti zašto se nešto ne može. Važno je imati strategiju, ali i educirati mlade o važnosti uključenosti u demokratske procese, kroz povećanje budžeta za organizacije mladih potaknuti njihov građanski angažman. Kroz sve aktivnosti u Velikoj Gorici čini mi se da se to i događa, treba kvalitetno prezentirati mladima sve potencijale. Gorica je predvodnik u mnogim stvarima, ali uvijek postoji prostor za napredak”, kazao je Kovačić. Krunić Lukinić ističe da trećina proračuna Grada ide za obrazovanje, djecu i mlade.
“To vam pokazuje koliko nam je to važno. Nastavit ćemo pružati besplatno obrazovanje, provoditi demografske mjere, socijalne, obrazovne… Privlačimo velik broj poduzetnika, sve poduzetničke zone su nam pune i širimo ih. Nadam se da će tako biti i u budućnosti, da će mlade osobe moći ovdje zasnovati obitelj, zaposliti se ili razviti svoje ideje. Ako dijete raste s gradom, a Grad s djetetom, tom djetetu će biti prirodno reći ‘ostajem ovdje u V. Gorici”, kazala je Krunić-Lukinić. Čendo Metzinger je dodala da je izuzetno važno da se mladi u svom gradu mogu školovati, diplomirati i zaposliti.
11:10 Mjere za obiteljski život
Na redu je drugi panel pod nazivom ‘VG grad koji ostaje mlad’. U njemu sudjeluju Lana Krunić Lukinić, pročelnica Upravnog odjela za predškolski odgoj, školstvo i društvene djelatnosti Grada Velike Gorice, dr. sc. Tamara Čendo Metzinger, dekanica Veleučilišta Velika Gorica te izv. prof. dr. sc. Marko Kovačić, stručnjak za politike za mlade, Sveučilište u Rijeci i Sveučilište Algebra Bernays.
“Kako privući mlade je odlično pitanje. Tu nije bitno da u gradu živi mlada populacija, nego da Grad mora osluškivati obitelji, provoditi demografske politike, saznati njihove potrebe i samo tako ih može zadržati. Moramo ulagati u programe, od edukativnih do socijalnih, demografske i obrazovne te sve druge mjere da bi obitelj ovdje stvorila život”, zaključila je Krunić Lukinić.
Dekanica Metzinger složila se dodavši da svaki grad koji ima vrtiće, osnovnu i srednju školu treba ponuditi i kvalitetno visokoškolsko obrazovanje, kako bi zadržao titulu grada koji ostaje mlad. “Velika Gorica to ima od svojih početaka, ispred Veleučilišta mogu se pohvaliti specifičnim i traženim programima, mladim stručnjacima koji nakon što prođu cijelu obrazovnu vertikalu ostaju u gradu i zaposle se ovdje”, rekla je Metzinger.
Kovačić napominje da su mladi i obrazovanje prioritet zajednice. “Kvalitetni gradovi koji žele mladima osigurati dugoročnu perspektivu moraju prepoznati aktere u zajednici. Apsurdno je misliti da Grad može sve. Treba prepoznati udruge, institucije, ustanove koje mogu omogućiti mladima da budu proaktivni. Uloga Grada je stvoriti strukture, Velika Gorica među rijetkima ima u okviru Gradskog vijeća odjel za mlade, to je fantastična stvar. Treba raditi most između građana i gradske uprave. S jedne strane moramo osigurati mladima da budu mladi, ali i prepoznati potencijale. To je nešto što se mora permanentno graditi, praktički od vrtića. “, kazao je Kovačić.
“Već godinu i pol imamo besplatne vrtiće, a kapacitete smo u pet godina proširili za 600 mjesta. Gradimo dva nova vrtića sa 400 mjesta, radimo vrtić u Kobiliću, širimo se na područne urede. Ranije je bilo znatno manje djece s poteškoćama u razvoju, prije deset godina njih 50, danas 115, tako da imamo i 115 pomoćnika u nastavi. Želimo da svako dijete s poteškoćama dobije svoje mjesto u vrtiću. Imamo Ustanovu za djecu, mlade i obitelj, a i vrtići šire stručne timove logopeda i drugih stručnjaka. Nismo zaboravili ni osnovnoškolce, naše obrazovanje je besplatno, država osigurava udžbenike i prehranu, a mi prijevoz i udžbenike te radne bilježnice. Srednjoškolcima osiguravamo jednokratnu naknadu na početku godine, ove godine 140 eura, postepeno ta naknada raste, a imamo i stipendije za studente i učenike po socijalnom statusu”, kazala je Krunić Lukinić.
Metzinger ističe da kroz desetak obrazovnih programa nastoje odgovoriti na sve potrebe tržišta rada, stvarajući mlade stručnjake koji će osigurati svoju egzistenciju. “Ali time i jačamo gospodarstvo, imamo studije menadžmenta, informacijskih sustava, kriznog upravljanja… Želimo povezati obrazovanje sa zapošljavanjem i ostankom u gradu koji raste i razvija se. Trudimo se ispuniti očekivanja studenata, ali osluškujemo i potrebe poslodavaca kako bi unaprijedili programe, pa i programe cjeloživotnog obrazovanja, te surađujemo sa svim drugim ustanovama u obrazovnoj vertikali. Festival znanosti je projekt gdje su nam gosti i osnovnoškolci, velikogorički srednjoškolci sudjeluju i tu i na našim Danima otvorenih vrata, bili smo domaćin Ekonomskoj školi, imamo Zrakoplovnu školu, Strukovnu srednju školu, surađujemo sa svima i približavamo im naše studijske programe. Svi u Velikoj Gorici na svoj način oblikujemo okruženje za kvalitetan život
10:45 ‘Jasna vizija i gotovi projekti’
Počinje prvi panel pod nazivom Gospodarski razvoj – snaga koja pokreće. Sudjeluju Domagoj Ilečić, pročelnik Upravnog odjela za gospodarski razvoj, poljoprivredu i fondove EU Grada Velike Gorice, Mateja Kalisar, ravnateljica Razvojne agencije Grada Velike Gorice – VE-GO-RA, Ilija Radić, izvršni direktor Ureda za korporativne komunikacije, Hrvatska pošte te Tomislav Prahir, direktor zlatarnice Prahir, a moderatorica je Katarina Moškatelo.
“Dalmatinac sam, kad sam došao u Zagreb Gorica je bila ‘ono nešto gdje se ide na aerodrom’. Novinarski posao me doveo do toga da shvatim koliko je to razvijen grad, koji je zadržao duh mjesta gdje se ljudi upoznaju, gotovo mjesto gdje ljudi ne moraju zaključavati vrata. HP je Velikoj Gorici dala čast kada je premjestila Upravu, bio je to prekid 120-godišnjeg kontinuiteta gdje je Zagreb bio centar. Gorica nam je logistički prihvatljiva, poštanske usluge se mijenjaju, grad nas je dobro dočekao, a 2019. smo dobili i Poštansku ulicu, gdje je naš sortirni centar. Dakle, ovo je ugodno mjesto srdačnih ljudi, dobre prometne povezanosti i logističke snage”, kazao je Radić.
Pročelnik Ilečić rekao je da je grad imao jasnu viziju i mjere aktivnosti što i kako postići. “Htjeli smo pojačati konkurentnost poduzetnika, dodjeljivali smo sredstva, ojačavali mikrogospodarstvo, ali i privlačili kroz poduzetničke zone i poduzetničku infrastrukturu nove investitore. To su bila teška vremena, ali imali smo kvalitetnu viziju i među prvim gradovima smo na taj način ulagali u gospodarstvo. Htjeli smo mlade tvrtke, start-upove, izgradili smo Poduzetnički inkubator… Velika Gorica je danas po svemu broj jedan u Zagrebačkoj županiji, od prihoda, neto dobiti, konstantnog rasta. Prema ukupnim prihodima četvrti smo među županijskim središtima. Neto dobit – treći smo u državi. Dakle, sve to ima efekta što se radilo, vidi se u statistici”, rekao je Radić.
Kalisar ističe da je grad prepoznat kao dobro mjesto za velike tvrtke, poput HP-a. “Prije tridesetak godina bili smo samo prigradsko naselje Zagreba, a danas smo samostalan grad s jasnim gospodarskim identitetom. Imali smo jasnu viziju, radilo se, planiralo i sve je to doprinijelo onome što je Velika Gorica danas”, kazala je.
Prahir je rekao što misli iz perspektive poduzetnika. “Zbilja je lijepo vidjeti u kojem to smjeru ide. Iduće godine će biti i trideset godina naše tvrtke, izvozimo u 15 zemalja. Kad odete u druge zemlje i vratite se, shvatite kako je ovdje lijepo i mirno. Za 4 sata ste u Beču ili Budimpešti, u srcu ste Europe, a imate svoj mir. To je neprocjenjivo”, rekao je Prahir.
Ilečić ističe da su i u Gradu morali početi promišljati kao poduzetnici da bi ih privukli u Veliku Goricu. “Atlantic je među prvima došao u grad, analizirali su sve do zadnjeg detalja, dvoumili su se između nas, Samobora i Sv. Nedelje. Po svim parametrima korist je bila za druge gradove, ali odlučila je spremnost gradske uprave za realizaciju projekta i ni smo ih dobili.
Prahir kazuje kako je velika prednost Velike Gorice brzo dobivanje dozvola. Radić govori o snažnom logističkom potencijalu grada. “Pritisak na HP od tjedna prije Crnog petka pa sve do siječnja je golem. U prvih 12 dana prosinca u sortirni centar u Velikoj Gorici primili smo više od milijun paketa. U tjednu prije smo na 100.000 paketa dnevno, a kapacitet nam je 150.000. Rekord nam je bio ponedjeljak 1.12., kad smo imali 124.000 paketa. Predviđa se porast za 18 posto od iduće godine. Dakle, ovaj centar nam više neće biti dovoljan, morat ćemo se širiti. Ono što ovo podučje čini zanimljivim je sjajna prometna povezanost, od središnje od Istočne Europe. Blizu smo autoceste u oba smjera, blizu Zagreba. Vrlo bitan je skladišni prostor. Naši kapaciteti su popunjeni do ožujka 2027., moramo se širiti. U planu je novo skladište s 40 tisuća paleta, a pogodite gdje će biti – u Poštanskoj ulici u V. Gorici. Hrvatska ima prelijep izgled države, ali nije divan kada je u pitanju logistička povezanost. Velika Gorica nekako je u srcu te ‘ptice’ i tu možemo raditi naš posao, dostavljati poštu i pakete građanima”, rekao je Radić dodavši da više od 1900 zaposlenika HP-a radi u V. Gorici, sedam posto ukupno zaposlenih je administrativno. “Gorica ima tri poštanska ureda u gradu i još sedam u okolnim općinama. Kao što raste paketno poslovanje, raste i potreba za radnicima a mnogi vole raditi u Velikoj Gorici”, zaključio je Radić.
“Male mjere, poput vrtića, besplatnih udžbenika, možda se ne čine povezano, ali zapravo privlače investitore i radnu snagu. Prijevoz nam je bio velik izazov, Grad je ugovorio nove usluge, nove linije”, rekao je pročelnik Ilečić. Prahir je dodao da imaju djelatnike iz Zagreba.
“Kolegici iz Sesveta lakše je doći do Velike Gorice nego negdje u Zagrebu raditi. To je veoma zanimljivo. Ljudi koji su došli kod nas raditi, pa su Goricu smatrali nečim ruralnim, kad su krenuli raditi ovdje vidjeli su kako je lijepo i preselili su. Shvatili su da su im djeca ovdje sigurna, da tu postoje brojne prednosti koje čine Veliku Goricu interesantnom”, kazao je Prahir. Istaknuto je da Grad ima širok raspon poticaja i mjera za razvoj poduzetništva koje poduzetnici dobro koriste, kako je rekla Kalisar.
“Neki poduzetnici možda još nisu svjesni, ali mi smo tu da ih potaknemo da se prijavljuju, da im možemo pomoći u razvoju, poboljšanju konkurentnosti i širenju. Treba ih samo osvijestiti. U Agenciji imam ženski tim, cure su jako dobro organizirane i dobro vode brigu o svim poduzetnicima. Kroz godinu više od sto poduzetnika dođe i ode s otvorenom firmom. Godišnje organiziramo 10-15 besplatnih radionica gdje poduzetnici unaprjeđuju znanje. Teme su uvijek aktualne, pratimo njihove želje, potrebe i aktualnosti”, kazao je.
Ilečić kaže kako je V. Gorica prepoznata kao partner među investitorima. “Pouzdani smo i žele s nama započeti investiciju u kojoj će ostati 10-15 godina. Njegujemo taj partnerski odnos, među prvima smo pokrenuli institut praćenja, svaki investitor ima osobu s kojom razgovara. Imamo projektni tim koji prati investitora od početka do kraja, da se ne gubi vrijeme”, pojasnio je Ilečić. Tomislav Prahir to je potvrdio. Dodao je da je njegova tvrtka redovit sudionik edukacija koje Agencija provodi. “Otvore se novi pogledi, realno, mislim da ljudi to dovoljno ne prepoznaju i ne koriste”.
Radić je odgovorio na pitanje kako država prati gradove poput Velike Gorice. “Kada netko dobro radi svoj posao, pustite ga da radi kako treba i druge usmjerite da vide kako bi trebalo. Najkorisnije je smanjiti birokraciju, omogućiti ljudima da od početne do krajnje točke dođu najbrže i najučinkovitije. Često se pitam zašto se u Hrvatskoj stvaraju zakoni koji sprječavaju malverzacije, to je posao policije i inspekcije, a ljudima treba omogućiti da ostvaruju svoje ciljeve jer to se kroz davanja i poreze vraća državi i svi od toga imaju koristi. HP ovdje ima stroj za manje pakete, veličine ove prostorije pa na kat. Tu rade mali robotići. Takva stroja su samo dva u Hrvatskoj, jedan je naš. Dolaze nam ljudi iz drugih kompanija da bi ovdje učili. Kako smo do toga došli? Obilazili smo druge zemlje, gledali kako druge rade. Investiramo, želimo biti inovativni. Kada ljudi u Velikoj Gorici dođu vidjeti nas kako rade, mnogi se odluče i sami otvoriti ovdje poslovanje”, kazao je.
Što u idućih trideset godina. “Želimo aktivirati zonu Kuršanec Istok, u postupku je dodjela zemljišta i čim se to riješi krećemo u akciju, to će biti generator rasta. Želimo aktivaciju Poduzetničkog inkubatora, stvarati visokotehnološke tvrtke s mladim poduzetnicima. Moramo pratiti razvoj koji se događa u svijetu i biti spremni kao i do sada”, kaže Ilečić. Kalisar ističe da je Grad pokazao da može i zna. “Trebamo nastaviti raditi, pratiti potrebe naših sugrađana i klijenata, firmi koje jesu u gradu i koje će u narednim godinama doći, te osluškivati, širiti zone i zadovoljavati sve njihove potrebe. Svaki kotačić mora odraditi svoj posao”, kazala je.
“U vrijeme kada dronovi i borbeni zrakoplovi lete nebom, teko je predvidjeti budućnost. Dok se ne izumi teleportacija, logistika će biti potrebna. Osobno bih ovom gradu želio da, koliko god rasla, ostane da svi znaju tko je svećenik, liječnik i poštar te se susjedi pozdravljaju i znaju međusobno svoje brige, a ne kao u velikim gradovima gdje se živi zid do zida, a ne zna se ni ime”, kazao je Radić.
Prahir na isto pitanje kaže kako treba pratiti trendove i educirati se. “Vremena su užurbana, ključno je biti educiran. Imamo planove graditi novu poslovnu zgradu u Meridijanu 16. Uključujemo nove generacije u posao”, zaključio je.
10:25 ‘Snovi postaju konkretni planovi’
Konferenciju je pozdravnim govorom otvorila direktorica Motus Media grupe Marija Dekanić. “Poštovane gospođe i gospodo, dragi panelisti, uzvanici i partneri, iznimna mi je čast i zadovoljstvo pozdraviti vas u velikoj, obljetničkoj godini u kojoj grad Velika Gorica slavi svojih prvih trideset godina. Drago mi je što smo se danas okupili kako bismo zajedno razgovarali o onome što tek stoji pred gradom bogate turopoljske baštine koji je nedavno proglašen i najprivlačnijim gradom za život u Hrvatskoj. Ako tih 30 godina preselimo u život jedne osobe, većina nas će se prisjetiti kako je to vrijeme kada su temelji već postavljeni, u svakom koraku se osjeća iskustvo, a snovi više nisu apstraktni, nego postaju konkretni planovi. To je doba kada znamo tko smo, ali još uvijek s uzbuđenjem otkrivamo tko sve možemo postati.
Tako je i s Velikom Goricom, gradom koji je u protekla tri desetljeća izgradio prepoznatljiv identitet, stvorio prostor za rast i privukao ljude koji ovdje grade svoj dom i budućnost. I baš poput tridesetog rođendana jedne osobe, ovaj jubilej je trenutak za slavlje, ali i za nova, hrabra pitanja: Što nas čeka dalje? U kojem smjeru se želimo razvijati? I kako ćemo postati još bolji?
Upravo je Velika Gorica prepoznata kao grad po mjeri čovjeka i ima sve predispozicije da u desetljećima koja dolaze to postane još izraženije. Zato smo danas ovdje. Danas želimo otvoriti prostor za raspravu o budućnosti, o tome kakva Gorica može i treba biti u desetljećima pred nama. Kroz tri panela – o gospodarstvu, obrazovanju i identitetu – razgovarat ćemo s ljudima koji grade Goricu iznutra i gledaju je očima vizije, ali i onima koji je vide izvana. Hvala vam što ste dio toga.
Zahvaljujem Gradu Velikoj Gorici na povjerenju, svim partnerima i govornicima na suradnji, i želim vam inspirativan i konstruktivan dan koji će nam svima, sigurna sam, dati novi pogled u budućnost”, kazala je Dekanić. Skupu se prigodnim riječima obratio i Ivan Rakocija, državni tajnik pri Ministarstvu gospodarstva.
“Veliko je zadovoljstvo danas biti u grad koji s ponosom obilježava 30 godina razvoja i s razlogom je proglašen za najprivlačniji grad za život. Danas slavimo ideje koje su Veliku Goricu učinile snažnom i ambicioznom zajednicom. Ovo je susret uprave, gospodarstva, lokalnih institucija i građana, skup koji promišlja kako da grad raste, a ostane po mjeri čovjeka. Vjerujem da se nacionalne politike ostvaruju na lokalnim razinama. Istraživanje, razvoj i inovacije u središtu je naših politika, za što smo osigurali više od 800 milijuna eura, što se izravno usmjerava lokalnim samoupravama. Stvaramo prilike za gradove s razvijenom infrastrukturom i logistikom. Ulažemo u proizvodnu tehnologiju, internacionalizaciju…
Time ojačavamo tvrtke koje stvaraju dodanu vrijednost. Prioritet su nam inovacija, digitalna infrastrukturna transformacija, a naši instrumenti prilagođeni su lokalnim poduzetnicima jer bez njih nema snažnog nacionalnog gospodarstva. Pri kraju je izrada Nacionalnog kružnog plana razvoja, njegova snaga leži u gradovima. Uspjeh zahtijeva partnerstvo i sklad uloga, država osigurava okvir, poticaje i regulatornu sigurnost, a lokalna zajednica stvara preduvjete za razvoj. Gospodarstvo investira i inovira, a akademska inovacija također je važan stup razvoja. U digitalnom dobu važni su nam sigurnost i povjerenje građana, želimo da se svi osjećaju sigurno u novim tehnologijama. Naša je vizija moderna i konkurentna Hrvatska, a ona se gradi u gradovima poput Velike Gorice koji razvijaju identitet i kvalitetu života”, kazao je Rakocija rekavši da će Ministarstvo uvijek biti partner u dobrim zamislima.
Pozdravne govore zaključio je gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar. “Šesti smo grad po veličini u RH, lider po svim pokazateljima, grad koji puni proračun Županije s 28 posto. Imamo više od 61.000 stanovnika, a prebivalište ima više od 70.000 sugrađana. Grad smo tradicije i bogatog društvenog života, ponosimo se mirnim stilom života. Koliko god smo se širili, zadržali smo ljudskost i intimu zbog čega smo privlačni svima koji dolaze živjeti ovdje iz svih krajeva Hrvatske. Dobili smo iz ruku premijera Andreja Plenkovića titulu najprivlačnijeg grada za život. Imamo naselje Buševec s nultom stopom kriminala, jedni smo od najsigurnijih gradova u Hrvatskoj. Kada ovdje bude stajalo VG40 ili 50, bit će mi zadovoljstvo vidjeti da smo neke stvari već ovdje predvidjeli, na ovoj konferenciji”, kazao je gradonačelnik Ačkar.
U panelima sudjeluju Krešimir Ačkar (gradonačelnik Velike Gorice), prof. dr. sc. Božo Skoko, (Millenium promocija & Sveučilište Algebra Bernays), Mateja Kalisar (ravnateljica Razvojne agencije Grada Velike Gorice – VE-GO-RA), Ivana Alilović (direktorica TZ Zagrebačke županije) te brojni drugi.
Konferenciju organizira medijska kuća Motus Media, a domaćin događanja je Grad Velika Gorica.
