Pisana izjava direktora “SE Trebinje 1” Milutina Mastinovića bila je dovoljan dokaz Komisiji za koncesije RS da utvrdi kako ovo tek osnovano poduzeće s tri radnika i 800 KM prihoda , ima uvjete da realizira koncesiju za projekt izgradnje solarne elektrane vrijedan 100 milijuna KM, piše Transparentno.ba.
To je evidentno iz dokumentacije koju je Transparency international u BiH nakon dugotrajne pravne borbe dobio od ove Komisije, koja je trebala odobriti prijenos koncesije s Elektroprivrede RS na “SE Trebinje 1”, u kojem je većinski udio preuzeo mađarski investitor LUGOS Renewables (LREN). Bio je to očigledno način da se zaobiđe obveza raspisivanja javnog poziva jer je iskorištena zakonska mogućnost da se koncesija dodjeli Elektroprivredi RS kao strateškom javnom preduzeću. Ipak, to poduzeće nije imalo namjeru graditi ovaj projekat jer je samo desetak dana kasnije ERS na svojoj adresi osnovao poduzeće „SE Trebinje 1“ kojem je prvo ustupljena koncesija, a zatim je 70 posto tog poduzeća prepušteno mađarskoj kompaniji LREN.
Prije nego što je odobrila ovu kombinaciju, Komisija kao regulator morala je prema pravilniku koji regulira ovu oblast, ispitati financijsko stanje novog koncesionara „SE Trebinje 1“, kao i dokaze o njegovoj tehničkoj opremljenosti, ranije izvedenim radovima i dokaze da ima osiguran financijska sredstva.
Što su bili dokazi?
Komisija u prvi mah nije odobrila prenos koncesije i zatražila je da se prema “Pravilnik o postupku ustupanja ugovora o koncesiji” izvrši dopuna dokumentacije i dostavi dokaz o tehničkoj opremljenosti novog koncesionara koji u toj 2021. godini imao tri zaposlena i spomenuti prihod od 800 KM.
Nakon toga, direktor SE Trebinje 1 Milutina Mastilovića je u travnju 2021. godine dostavio izjavu, i u svega par rečenica naveo da ne posjeduje opremu za izgradnju solarne elektrane, ali da će u narednom razdoblju putem postupka javnih nabavki “osigurati svu neophodnu tehničku opremljenost”.
Nakon ove izjave, Komisija je smatrala da su ispunjeni svi uvjeti i 21. svibnja 2021. donosi rješenje o ustupanju prava na ovu koncesiju novoosnovanom poduzeću. U rješenju se kratko navodi da je izvršen uvid u svu dokumentaciju i bez bilo kakve argumentacije zaključuje da je razmotreno “financijsko stanje stjecatelja” koje raspolaže sa financijskim sredstvima. Ovakva odluka komisije je sporna jer nije ponuđen niti jedan dokaz da ERS iz opravdanih razloga ne može realizirati ovaj projekat, a novoosnovano poduzeće može. Isto tako izjava direktora da će u budućnosti izvršiti nabavku nije mogla biti uzeta kao dokaz na osnovu kojeg je odlučeno, jer u spomenutom pravilniku jasno stoji da stjecatelj koncesije mora “imati tehničke uvjete”, a ne da “će imati” u dogledno vrijeme.
Tko je Milutin Mastilović?
Poduzeće “SE Trebinje 1” od početka je dano na upravljanje mladim članovima trebinjskog SNSD-a. Za vršitelja dužnosti direktora imenovan je Milutin Mastilović, odbornik SNSD-a u skupštini grada Trebinje, koji se po zakonu nalazio u sukobu interesa, jer je u trenutku imenovanja to bilo javno poduzeće i kao odbornik nije mogao istovremeno obavljati obje funkcije. Mastilović je odbornik SNSD-a u trebinjskoj Skupštini od 2016. godine, a prema pisanju medija ušao je u posao sa solarnim elektranama i dobio od Regulatorne komisije za energetiku (RERS) Sertifikat za svoju prvu malu solarnu elektranu (MSE).
Na funkciju izvršnog direktora za financijsko-ekonomska i pravna pitanja SE Trebinje 1 postavljena je Maja Kolak, koja je prema pisanju medija bila tajnica gradskog izbornog stožera Gradskog odbora SNSD-a. Ovdje treba naglasiti da je u trenutku njenog imenovanja to bilo javno poduzeće i da Zakon o javnim preduzećima kaže da članovi izvršnih organa stranke ne mogu imati funkcije u javnim poduzećima. Međutim, ovaj zakon se već odavno otovreno krši, s obzirom na to da je na čelu samog ERS-a generalni tajnik SNSD-a Luka Petrović.
Studija slučaja
Projekt izgradnje solarne elektrane u Trebinju od samog početka prate brojne kontroverze, a TI BiH je već ukazivao na to da je mađarski investitor uveden u posao zaobilaženjem zakona i javnog nadmetanja. Pored spomenutog spora s Komisijom za koncesije RS, treba reći da TI BiH nije mogao dobiti ni informacije od Elektroprivreda RS koja krije uvjete pod kojima je prepušteno većinsko vlasništvo nad SE Trebinje 1 mađarskom investitoru.
U Mađarskoj se pojavili problemi u poslovanju biznismena koji treba graditi solarnu elektranu
U međuvremenu, pojavili su se problemi u poslovanju tvrtki u vlasništvu biznismena Rolanda Lugosa. U Mađarskoj je naložena likvidacija njegove tvrtke Optimim solar ZRT koja je bila jedna od najvećih igrača na tržištu solarne energije, a otvorilo se i pitanja naplate državnih obveznica koje su ulagane u ovu kompaniju. Njegova tvrtka LUGOS Renewables koja je ušla u posao izgradnje solarne elekrane u Trebinju je znatno manja od Optimum solar ZRT, zabilježila je u 2022. godini gubitak od oko 2,3 milijuna eura dok je broj zaposlenih sa 22 smanjen je na svega 3 radnika.
TI BiH je objavio studiju ovog slučaja koja ukazuje na postojanje šireg problema u oblasti koncesija, gdje uvođenje stranog investitora pod netransparentnim uvjetima često ima negativne posljedice po javni interes.
Na primjer, u slučaju Hidroelektrane Bistrica koncesija je takođe dodijeljena ERS-u, pod istim izgovorom da se radi o strateškom projektu javnog preduzeća. Potom je koncesija prenesena na novoosnovano poduzeće, koje je prodano kontroverznoj kompaniji Kaldera company iz Laktaša. Sve je urađeno za 6,8 milijuna, a ista koncesija je na kraju ponovo otkupljena za 10,6 milijuna KM. Pored toga, kroz netransparentne javne ugovore s potencijalnim investitorima, Republika Srpska je već pretrpjela značajnu štetu koja se ogleda u stotinama milijuna KM koje danas plaćaju porezni obveznici.
Poduzeće SE Trebinje 1 danas je u većinskom vlasništvu mađarskog Lugos Renewables (LREN), a spomenuta solarna elektrana još uvijek nije izgrađena, iako je prvobitni rok iz koncesijskog ugovora istekao u listopadu 2022. godine. Posljednja objavljena informacija jest da je mađarski investitor podnio zahtjev da se odobri povećanje snage elektrane. Krajem prosinca 2024. godine Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS predan je zahtjev za prethodnu procjenu utjecaja na životnu sredinu.
