Na društvenim mrežama danas se razvila rasprava o opsegu Trumpovih carina. Nedoumicu je izazvala njegova izjava o “carinama na sve”, što bi moglo sugerirati da 20-postotne carine namijenjene članicama EU-a obuhvaćaju cjelokupan izvoz roba i usluga u SAD. Dio o uslugama iznimno je bitan, primjerice, za IT sektor i tvrtke koje izvoze svoje usluge u SAD. Za pojašnjenje smo kontaktirali profesora Kristijana Kotarskog sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti.
“Koliko je vidljivo iz predstavljenih mjera, usluge nisu pokrivene,” objašnjava Kotarski. “Jedan od ključnih razloga je što SAD ima suficit u trgovini uslugama s ostatkom svijeta na razini od 280 milijardi dolara. Uvođenje restrikcija na trgovinu uslugama direktno bi štetilo tehnološkom i financijskom sektoru Sjedinjenih Država.”
Prema Kotarskom, Trumpova strategija je jasna: “Odlučio je brutalnim pritiskom na ključne trgovinske partnere dobiti niz ustupaka. Njegova je procjena da ima polugu u odnosu na njih u obliku mogućnosti uskrate sigurnosnih garancija i/ili povlačenja američke vojske. Očito se, za sada, kladi na to da se trgovinski partneri neće usuditi ići na odmazdu u obliku restrikcija na trgovinu uslugama, poput, primjerice, raspravljanog digitalnog poreze EU ili suspenziju zaštite intelektualnog vlasništva američkih korporacija u EU.”
Profesor naglašava osjetljivu poziciju EU: “Unija jednostavno ne može trenutačno rješavati pitanje rusko-ukrajinskog rata bez američkog vojnog ‘mišića’.”
Govoreći o potencijalnoj odmazdi EU, Kotarski procjenjuje da bi se ona mogla usmjeriti na “proizvode poput traperica, Harley Davidsona i whiskeyja”, slično kao što je već i odgovarala na američki pritistak. Usto, dodaje: “Mislim da se EU neće usuditi ni odlučiti na eskalaciju sukoba po pitanju usluga. Osim toga, EU u kratkom roku ne može ponuditi alternative kompanijama poput Vise, Mastercarda, Mete, Alphabeta, Applea i sličnih.”
Što se tiče sustava provjera i ravnoteža (checks-and-balances), Kotarski upozorava: “Jasno je da on erodira. Ustav SAD-a je jasan – Kongres ima ovlasti uvoditi nove namete, odnosno carine. No, postoji zakon iz 1970-ih, International Emergency Economic Powers Act, koji predsjedniku omogućava uvođenje carina izvršnim uredbama ukoliko postoji izvanredno stanje i ugrožena je nacionalna sigurnost.”
“To mu je prolazilo u prvom mandatu kada je u pitanju bila trgovina čelikom i aluminijem, što jesu strateške industrije. No, pitanje je kako će to opravdati kada je riječ o trgovini laptopima i automobilima. Svjedočimo rastezanju ustavnih ograničenja do granica izdržljivosti i mislim da uskoro slijedi puknuće, pogotovo ako se krene s pričom o trećem mandatu.”
