U Kožinu je sinoć predstavljena znanstvena monografija “Kožino – temeljne odrednice mjesnog identiteta: prostor, prošlost i jezična baština”, urednika Josipa Faričića i Zdenka Dundovića.
Kožino posljednjih desetljeća obilježava sveobuhvatna socio-ekonomska i s njom povezana prostorna preobrazba pa se mijenja identitet tog naselja koji se gradio stoljećima na rubu zadarskoga urbanog sustava. Autori su istražujući arhivsku građu i druge izvore podataka te na temelju terenskih istraživanja došli do spoznaja kojima je umnogome uspješno rekonstruirani povijesni razvoj Kožina i na taj način omogućili budućim istraživačima temelje za proučavanje različitih drugih motrišta razvoja toga naselja.
Jedan od urednika, rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, zahvalio je svima koji su izravno ili neizravno sudjelovali u nastanku ove monografije, autorima radova, fotografima, ranijim piscima, posebno T. M. Bilosniću koji je o Kožinu napisao esejističko djelo s vrijednim informacijama, a najviše mještanima koji su pokazali interes za proučavanje njihovog mjesta pa su se rado odazvali anketnim ispitivanjima, razgovorima te su i na druge načine pridonijeli oblikovanju monografije.
– Zbog svoje atraktivnosti i poželjnog mjesta za gradnju, Kožino postupno gubi nekadašnji identitet koji su oblikovali nekadašnji kožinski dvori, od kojih su, srećom, još uvijek sačuvani neki elementi koji doista imaju pravo biti razmatrani kao značajno kulturno dobro. Trebalo bi sada zastati i vidjeti kakva je budućnost Kožina u odnosu na dosadašnji razvoj – rekao je Faričić, apelirajući na smanjenje intenziteta pa i potpuno zaustavljanje izgradnje kojom se u nepovrat gube dragocjeni dijelovi obale i ruralnog prostora s maslinicima te šumama autohtone i alohtone vegetacije.
Stanovnici Kožina oduvijek su bili vezani uz sv. Petra i sv. Bartula, crkve koje su danas u Diklu i Petrčanima, između kojih je obala bez prirodnih zaklona i stoga s deficitom prikladnih mjesta za izgradnju pristaništa. To je možda i razlog zašto se stanovnici Kožina u prošlosti nisu bavili pomorstvom, nego su bili orijentirani više na poljoprivredu.
– Danas se sve više stanovnika i posjetitelja otvara moru i mislim da će kvalitetno uređena lučica, s komunalnim i javnim sadržajima, riješiti problem raznih improvizacija. Ali nakon nužne betonizacije za javnu infrastrukturu, trebalo bi se zaustaviti i uživati u krajoliku koji umnogome obogaćuje sredozemno raslinje. Očuvajte dragocjene masline, nemojte ih prenamjenjivati u turističke, mješovite ili stambene zone. Ne možemo idealizirati prošlost, neće se vratiti ono što je bilo prije 100 ili 50 godina, ali osnovne stvari trebale bi ostati sačuvane. I ova knjiga je jedan od takvih spomenika – vašim precima, ali i vama, sadašnjim stanovnicima. Neka vam bude obiteljska osobna iskaznica koju ćete s ponosom pokazivati drugima – istaknuo je Faričić.
Foto: Sveučilište u Zadru
Samostalna župa od kraja 16. stoljeća
Zdenko Dundović piše da je Kožino do 1570. pripadalo župi u Blatu, koja je imala crkvu sv. Tome. To do sada nije bilo poznato u historiografiji. U sukobima Mlečana i Osmanlija 1570-ih Blato je opustjelo, a crkva sv. Tome porušena. Tada se u Kožinu gradi župna crkva sv. Mihovila, pa Kožino postaje samostalna župa.
Na njegov rad nadovezuje se rad Grozdane Franov Živković, koja je detaljno istražila glagoljske matične knjige od 1666. do prve polovice 19. stoljeća. Ondje se nalaze dragocjeni podaci o krštenima, vjenčanima i umrlima, pa će mnogi prepoznati svoje pretke.
Oduševljenje monografijom na kraju je istaknuo i kožinski župnik don Franciszek Kowal. Na oltaru u crkvi piše u kamenu: “Ovaj oltar podignut je za vrijeme župnika Tome Medića 1793.”
Postavljala su se pitanja o crkvi – od kada ona postoji, kakva joj je povijest. To nas je potaknulo da nešto učinimo. Nekada su ljudi u kamen zapisivali ono što je važno, a sada to imamo i u knjizi, sa zanimljivim tekstovima, slikama u boji, a među njima i onima snimljenim iz zraka. Za našu malu zajednicu to je nešto fantastično. Kamen ostaje zauvijek, ali ova knjiga ostat će također kao svjedočanstvo. Bit će na ponos svima nama, na čemu zahvaljujemo posebno Sveučilištu u Zadru i našoj udruzi Zmajević, rekao je Kowal. Monografija “Kožino – temeljne odrednice mjesnog identiteta: prostor, prošlost i jezična baština” može se, kao i sva izdanja Sveučilišta u Zadru, nabaviti u Sveučilišnoj knjižari Citadela, na adresi Mihovila Pavlinovića 1.
J.T.
