Osnivač WikiLeaksa Julian Assange i američka vlada postigli su dogovor koji mu omogućuje povratak u svoju domovinu – Australiju, izvješćuju u utorak brojni svjetski mediji.
Očekuje se da će Assange, čija je navedena web stranica otkrila američke tajne o ratu u Iraku i koji je kasnije objavio sramotne e-poruke o Demokratskoj stranci tijekom izbora 2016., priznati krivnju za kazneno djelo zavjere za širenje povjerljivih podataka – piše POLITICO.
Prema paktu navedenom u sudskim podnescima objavljenim u ponedjeljak navečer, on bi bio osuđen na nešto više od pet godina zatvora – ali bi imao pravo na trenutačno puštanje jer je otprilike toliko dugo bio u zatvoru u Velikoj Britaniji dok se borio protiv izručenja SAD-u.
Slučaj je bio diplomatska glavobolja za Bidenovu administraciju, koja se suočila s pritiskom Australije, ključnog saveznika u nacionalnoj sigurnosti, da okonča Assangeove godine u pravnom limbu.
O vijesti je izvijestio i WikiLeaks, navodeći kako je njegov osnivač Julian Assange pušten iz britanskog zatvora Belmarsh, u kojem je bio zatvoren od 2019., te da je Ujedinjeno Kraljevstvo napustio zrakoplovom.
“On (Assange) je napustio maksimalno osigurani zatvor Belmarsh ujutro 24. lipnja, nakon 1901 dana unutar njegovih zidina. Visoki sud u Londonu pustio ga je uz jamčevinu, a poslijepodne je pušten u zračnu luku Stansted, gdje se ukrcao na zrakoplov i odletio iz Ujedinjenog Kraljevstva”, pojašnjava WikiLeaksova poruka na društvenoj mreži X.
Australija zatražila zatvaranje slučaja Juliana Assangea
Priznao krivnju po jednoj točki
O svemu su izvijestili i ključni američki mediji. Tako su Washington Post i CNN, pozivajući se na sudske dokumente, izvijestili da je Assange postigao preliminarni dogovor da se izjasni krivim po jednoj točki od 18 optužbi i da će u zamjenu biti pušten na slobodu.
Očekuje se da će 26. lipnja sud na Sjevernom Marijanskom otočju (američki teritorij u istočnom Tihom oceanu, u blizini Filipina) odlučiti o zatvorskoj kazni od 62 mjeseca (pet godina i dva mjeseca), koliko je i on već proveo iza rešetaka u Londonu.
Izvori su za CNN rekli da su se predstavnici američkog Ministarstva pravosuđa i FBI-a protivili bilo kakvom dogovoru u kojem Assange ne bi morao priznati krivnju.
Neobično mjesto odražava Assangeovu nespremnost da se dobrovoljno vrati u kontinentalni SAD, navodi se u pismu koje su tužitelji Ministarstva pravosuđa objavili u sudskom spisu. Radikalni aktivist za transparentnost gaji duboko nepovjerenje prema američkoj vladi. On i njegovi saveznici optužili su američke dužnosnike da su planirali da ga ubiju dronom – piše POLITICO.
Smrtonosni američki zračni napadi u Afganistanu i Iraku
Saga koja je dovela do Assangeova kaznenog progona datira iz 2010., kada je vojna obavještajna analitičarka, redova Chelsea Manning, WikiLeaksu procurila golema količina podataka, uključujući videozapise smrtonosnih američkih vojnih zračnih napada, stotine tisuća diplomatskih depeša i dnevnike američkih vojnih aktivnosti u Afganistanu i Iraku.
Među otkrićima objavljenim na internetu bila je snimka napada američkih snaga helikopterom Apache 2007. na Bagdad u kojem je poginulo 11 ljudi, uključujući dva novinara Reutersa.
Demokrati ga mrze
Dok je curenje vojnih podataka i zapisa State Departmenta Assangea učinilo kontroverznom osobom u SAD-u i herojem za mnoge antiratne aktiviste, slika je postala složenija 2016. kada je njegova web stranica objavila velike količine e-mailova Demokratskog nacionalnog vijeća – DNC, i osobni Gmail račun Johna Podeste, tada voditelja predsjedničke kampanje Hillary Clinton. Među ostalim otkrićima, ukradeni e-mailovi pokazali su znakove da je DNC pogodovao Hillary Clinton tijekom njezinih predizbora protiv Bernieja Sandersa.
Mnogi demokrati optužili su Assangea da surađuje s ruskim obavještajcima kako bi potkopao kampanju Clinton. Assange je odbacio tu tvrdnju.
U SAD-u Assangea optužuju za špijunažu zbog objave američkih službenih dokumenata o ratovima u Afganistanu i Iraku te diplomatskih depeša 2010.-2011. Za te optužbe prijeti mu do 175 godina zatvora; nije priznao krivnju.
Od 2012. do 2019. osnivač WikiLeaksa bio je u ekvadorskom veleposlanstvu u Londonu. Kada je Ekvador ukinuo Assangeu pravo na politički azil, uhitila ga je britanska policija i poslala u zatvor u Velikoj Britaniji. Lokalni sud dopustio je njegovo izručenje Sjedinjenim Državama u travnju 2022., no obrana je uložila žalbu.
Prošlog ožujka Visoki sud u Londonu presudio je da Assange neće biti odmah izručen Sjedinjenim Državama. Ove godine nastavljena su saslušanja o tome može li se osnivač WikiLeaksa žaliti na odluku žalbe, a Visoki sud je u svibnju stao na njegovu stranu. Prijavljeno je da se Assangeovo zdravlje pogoršalo dok je bio u zatvoru.
Wall Street Journal je ranije objavio da bi se osnivač WikiLeaksa mogao nagoditi s tužiteljstvom. Prema njezinim riječima, radilo se o tome da je on mogao priznati krivnju na daljinu – bez izručenja iz Velike Britanije, a pet godina zatvora koje je već odslužio uzelo bi se u obzir prilikom izricanja kazne na sudu u Sjedinjenim Državama.
Ekskluzivni razgovor s ocem J. Assangea: Neke bi vlade željele vidjeti mog sina mrtvog
