Šest mjeseci nakon što je poništio odluku kojom je britanskoj tvrtki “Adriatic Metals” omogućeno krčenje državne šume za potrebe rudnika u središnjoj Bosni, Ustavni sud Bosne i Hercegovine tvrdi da odluka nije provedena, jer radovi nisu zaustavljeni.
“Općepoznata je činjenica, koje je svjestan i Ustavni sud, da su radovi na ovom području i dalje u tijeku”, potvrđeno je iz Ustavnog suda za Radio Slobodna Europa (RSE).
Ulažući stotine milijuna eura, britanska tvrtka “Adriatic Metals BiH” započela je u ožujku prošle godine u Varešu, pedeset kilometara sjeverno od Sarajeva, eksploataciju cinka, barita i olova, a dodatnim istraživanjima otkrivene su značajne količine srebra, zlata i bakra.
Početkom siječnja prošle godine Vlada Federacije BiH dodijelila je britanskoj tvrtki na privremeno korištenje više od 72.000 četvornih metara državnog šumskog zemljišta na području Vareša.
To je omogućila Odluka o prenamjeni šumskog zemljišta i njegovom privremenom korištenju, koju je Vlada usvojila krajem 2023. godine.
Ustavni sud BiH poništio je tu odluku 11. srpnja prošle godine i naložio entitetskoj Vladi da poništi sve aktivnosti koje su na njoj utemeljene. Sud je naveo da se radi o državnoj imovini koja je pod zabranom raspolaganja i kojom entiteti nemaju pravo upravljati.
Tri mjeseca kasnije, Sud je analizirao slučaj i utvrdio da odluka nije provedena, potvrđeno je za Radio Slobodna Europa (RSE).
Iz Suda navode da je Vlada Federacije BiH od kolovoza do listopada 2024. nekoliko puta dostavljala informacije o tome da su poništene sve odluke koje se odnose na dodjelu zemljišta investitoru u Varešu.
“Iz navedenih obavijesti Sud nije mogao zaključiti da su u konačnici obustavljene sve aktivnosti investitora, s ciljem privođenja dodijeljenog zemljišta namjeni. Takvu informaciju Vlada Federacije BiH nije opovrgnula obavijestima koje je dostavila Ustavnom sudu”, rečeno je u Ustavnom sudu BiH.
Investitor i vlast tvrde da poštuju sudsku odluku
Dok najviša pravosudna instanca u zemlji tvrdi da odluka u slučaju rudnika u Varešu do danas nije provedena, britanski investitori i Vlada Federacije BiH uvjeravaju u suprotno, inzistirajući na tome da su je u potpunosti ispoštovali.
U tvrtki “Adriatic Metals BiH” za RSE kažu da odluka Ustavnog suda ne utječe na njihove “trenutne operacije”, s obzirom na to da su “sve aktivnosti usklađene s važećim zakonima i propisima”.
Tvrde i da su, odmah nakon odluke Suda, poduzeli konkretne korake putem korespondencije s Vladom Federacije BiH, nadležnim ministarstvima i inspekcijama, kako bi osigurali usklađenost sa zakonskim zahtjevima.
“Kao rudarska tvrtka koja posjeduje sve potrebne dozvole i odobrenja iz područja rudarstva i zaštite okoliša, ‘Adriatic Metals’ ostaje posvećen odgovornom poslovanju i punom poštivanju svih važećih propisa”, naveli su za RSE.
Državno zemljište je britanskoj tvrtki dodijeljeno na privremeno korištenje na temelju rješenja koje je u siječnju 2024. potpisao Kemal Hrnjić, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH.
Za Hrnjića je iznenađujući stav Ustavnog suda BiH da odluka u vezi s rudarenjem u Varešu nije provedena, s obzirom na to da je, kako tvrdi, Ministarstvo po njoj postupilo i poništilo sva rješenja.
Na pitanje jesu li investitori obustavili radove na spornom zemljištu u Varešu, rekao je da mu “to nije poznato”.
“To ne znam, ali imate na internetskoj stranici Vlade da je poništeno i da smo stavili van snage ta rješenja. Podnesite prijavu inspekciji, neka oni idu to provjeravati”, kazao je Hrnjić.
Rješenje o privremenom korištenju šumskog zemljišta u Varešu podrazumijevalo je da investitor uplati naknadu od oko 230.000 maraka (oko 115.000 eura) u proračune Federacije BiH i Zeničko-dobojskog kantona.
Također, obvezan je na pošumljavanje šest mjeseci nakon isteka koncesijskog ugovora.
Hrnjić nije dao konkretan odgovor na pitanje što će biti s uplaćenim naknadama, a na isto pitanje nisu odgovorili ni iz Vlade ZDK.
Što kaže inspekcija?
Federalni šumarski inspektori nisu kontrolirali situaciju na državnim parcelama u Varešu, odgovoreno je iz entitetske Uprave za inspekcijske poslove na upit RSE o tome prate li provedbu odluke Ustavnog suda BiH.
U Upravi za inspekcijske poslove Zeničko-dobojskog kantona tvrde, pak, da im je tvrtka “Adriatic Metals” početkom rujna prošle godine dostavila dokaze da je završila prenamjenu šumskog zemljišta na parceli koja joj je dodijeljena.
Na tim lokacijama su izgrađena rudna postrojenja i objekti koji su u upotrebi, za koje tvrtka tvrdi da ima važeće uporabne dozvole, naveli su iz kantonalne inspekcijske uprave za RSE.
Iz kantonalne šumarske inspekcije također kažu da taj dio više nije u njihovoj nadležnosti, imajući u vidu da se na parceli površine 72,49 hektara nalaze postrojenja koja su sastavni dio rudnika.
Pravobraniteljstvo BiH, koje je nadležno za zaštitu državne imovine, nije odgovorilo na upit RSE imaju li otvoren predmet u vezi s krčenjem državne šume u Varešu za potrebe rudnika i što su konkretno poduzeli.
Nove dozvole
Za rudnik u blizini Vareša, kantonalna vlast u Zenici dala je koncesiju 2013. godine. Britanska tvrtka potom je dobivala i dozvole od drugih razina vlasti.
Eksploatacija rude planirana je za narednih 25 godina, a rudnik se sastoji od površinskih kopova Veovače i Rupice.
Veći dio državnog šumskog zemljišta Borovica dodijeljen je na privremeno korištenje tvrtki “Adriatic Metals” za daljnju eksploataciju rude.
Manji dio, površine oko 1.134 četvorna metra, namijenjen je za deponij na lokaciji Crvene stijene, za skladištenje jalovine iz obližnjeg rudnika.
Ta šumska parcela smještena je između dviju većih, koje su u privatnom vlasništvu, a satelitske snimke tvrtke “Planet Labs” prikazuju nestanak šume s tog područja proteklih godina.
Nakon odluke Ustavnog suda BiH, tvrtka “Adriatic Metals” zatražila je krajem kolovoza prošle godine od Ministarstva okoliša i turizma Federacije BiH izmjenu okolišne dozvole.
Time je zatražena nova lokacija za odlaganje jalovine, na površinskom kopu Veovača.
Nije odgovoreno na upit RSE je li tvrtka premjestila deponij i jesu li obustavljeni radovi na ostatku državnog šumskog zemljišta.
Aktivistica Hajrija Čobo kaže za RSE da se situacija na terenu nije promijenila nakon odluke Ustavnog suda BiH.
Ističe da radovi nisu zaustavljeni na državnom zemljištu, čije je korištenje zabranio Ustavni sud BiH.
“Rudnik funkcionira i sve što im treba – posijeku. Bez obzira na to što imamo zabranu raspolaganja državnom imovinom, oni rade. Manipulira se presudom, tvrdeći da se ona odnosi samo na zemljište za deponij. Državna imovina i šumsko zemljište odnose se, uglavnom, na rudnik na Rupicama, gdje je opustošena šuma i napravljen rudnik”, ističe ona.
U kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove ZDK potvrdili su za RSE da su u svibnju 2023. kontrolirali područje Crvene stijene, kada je utvrđeno da je na državnom šumskom zemljištu, bez dozvola, tvrtka “Adriatic Metals” proširila šumski put do deponija.
Anes Podić iz Udruge Eko akcija kaže da se postavlja pitanje na koji će način biti ispoštovana odluka Ustavnog suda BiH.
“To je velika količina zemljišta, a ne samo deponij. Krčili su šumske puteve, proširivali rudnik na Rupicama, gdje je bila gusta državna šuma. Sad je to ogoljeno”, kaže on.
Rješenje vidi u tome da “državni aparat”, a posebno inspekcije, odrade svoj dio posla, što se ne događa.
Prijave za ‘pustošenje šume’
Područje koje je pod koncesijom za rudnik u Varešu dio je područja koje je Prostornim planom ZDK predviđeno za stavljanje pod najviši stupanj zaštite prašume Trstionica kao specijalnog rezervata prirode.
Zbog sječe državne šume protiv tvrtke “Adriatic Metals” podneseno je nekoliko kaznenih prijava.
Dvije je u listopadu 2023. kantonalnom Tužiteljstvu u Zenici podnijela Uprava za šumarstvo ZDK, zbog sječe više od 100 stabala tijekom nekoliko dana u srpnju i kolovozu 2023.
Šuma je posječena unutar kruga tvrtke na lokaciji Rupice, smještenoj dijelom i na državnom šumskom zemljištu Borovice.
U prijavi, u koju je RSE imao uvid, navedeno je da je državna šuma posječena prije nego što je investitor dobio rješenje o privremenom korištenju, i to bez oznaka i odobrenja šumarije.
Međutim, kantonalno Tužiteljstvo je u srpnju 2024. prijave odbacilo uz obrazloženje da nema elemenata kaznenog djela “pustošenje šuma”.
U obrazloženju je navedeno da je “Adriatic Metals” imao ugovor o koncesiji i ostale dozvole za to područje te da je još 2021. odobrena prenamjena šumskog zemljišta u građevinsko za objekte za podzemnu eksploataciju.
Za sječu 450 stabala sredinom rujna 2023., Uprava je kaznenu prijavu preinačila u prekršajnu i uputila ju godinu kasnije Općinskom sudu u Visokom.
Ravnateljica Uprave za šumarstvo ZDK Nevzeta Elezović kaže za RSE da je inzistirala na prekršajnim prijavama, ne kako bi pogodovala investitoru, već znajući “da nema elemenata za kazneno djelo pustošenje šuma”.
“Postojala je prekršajna odgovornost, jer je do sječe došlo prije izdavanja dozvole za privremeno korištenje zemljišta i bez prethodnog odabira i odobrenja za sječu”, kaže ona.
Istaknula je da je britanska tvrtka godinama dobivala dozvole i da “nije samoinicijativno počela sjeći šumu”.
“Neko im je obilježio eksploatacijsko i koncesijsko polje, dao dozvolu za rudarenje. Ako je netko napravio kazneno djelo, to je netko iz države. Onaj tko je rekao da ovdje više neće biti šume, već rudarsko zemljište”, kaže ona.
Elezović ističe i da, nakon odluke Ustavnog suda BiH, Upravu nitko nije kontaktirao u vezi s daljnjim statusom šumskog zemljišta koje je oduzeto tvrtki “Adriatic Metals”.
“Čekamo da vidimo što će učiniti oni koji su dali zemljište i hoće li nam ga vratiti. Apsurdno je govoriti o ‘privremenom korištenju’ i da će se nešto vratiti u prvobitno stanje”, navela je.
Zahtjev za uvid u koncesijski ugovor
Zaklada “Atelje za društvene promjene – AKT” tužila je krajem studenog prošle godine Ministarstvo gospodarstva ZDK zbog odbijanja javnog objavljivanja koncesijskog ugovora.
Ravnateljica Zaklade Lejla Kusturica smatra da se u svemu “pogoduje jednoj tvrtki na štetu interesa javnosti i građana”.
Naglašava da koncesijski ugovor nije nikakav argument investitoru, jer on ne dopušta kršenje domaćih propisa.
“Izgleda da, ako pitate našu vlast, može doći tko hoće, ako ima novca, i raditi što hoće s našom zemljom, šumom i vodom”, ističe ona.
Odluke o prenamjeni šumskog zemljišta
Kada je krajem 2023. usvojila Odluku o promjeni namjene šumskog zemljišta i njegovom privremenom korištenju, Vlada Federacije BiH poručila je da je cilj zaštititi državnu imovinu. Također, premijer Nermin Nikšić rekao je da je odluka donesena nakon konzultacija s Uredom visokog predstavnika (OHR).
Poništavajući Odluku u srpnju prošle godine, Ustavni sud BiH ocijenio je da nije usklađena s Ustavom BiH.
