RIJEKA – Crni oblak koji se nadvio nad Jadrolinijom nakon tragedije s brodom Lastovo ali i brojnih problema koji su pronađeni ‘ispod tepiha’, rezultirao je smjenom stare i imenovanjem nove Uprave državnog brodara koja je dobila nimalo lagan zadatak – stabilizirati tvrtku, obnoviti flotu ali i vratiti narušeno povjerenje.
Tako je prema prijedlogu premijera Andreja Plenkovića za novog šefa Uprave imenovan Robert Blažinović.
Tko je novi šef Uprave Jadrolinije?
Blažinović je sveučilišni specijalist kontrolinga iz Dugog Sela. Prije dolaska na mjesto predsjednika Uprave Jadrolinije u veljači 2025., radio je prvo kao ravnatelj Uprave za industriju, poduzetništvo i obrt a potom kao ravnatelj Uprave za poduzetništvo i obrt u Ministarstvu gospodarstva. Od 2016. do 2022. godine bio je načelnik Sektora za industrijsku politiku u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
Imao je također nekoliko drugih dužnosti, uključujući dužnost predsjednika nadzornog odbora u Narodnim novinama d.d., državnoj tvrtki Hrvatska brodogradnja Jadranbrod d.d., a bio je i na pozicijama u nadzornim odborima tvrtki 3. Maj Rijeka, 3. Maj Brodogradilište d.d., Đuro Đaković d.d., Riz-odašiljači d.d., Petrokemija d.d. i Agenciji Alan d.o.o. Uz to, bio je zamjenik Povjerenstva za osiguranje izvoza u HBOR-u. Njegov rad prije Jadrolinije bio je usmjeren na kreiranje industrijske politike i poduzetništva kao i na restrukturiranje državnih poduzeća.
Naslijediti ovakve probleme nije bilo nimalo lako, kako se misli nositi s njima, odgovara ekskluzivno za Morski HR:
– Ne bih ovo nazvao problemima nego izazovima. Jadroliniju kao kompaniju je jako obilježila smrt naših pomoraca 11. kolovoza 2024. godine. Svu svoju energiju nakon toga usmjerili smo na turističku sezonu i povećanje razine sigurnosti, pa smo tako u veljači imali 13 brodova koji su prošli remont a morali smo to učiniti s još 39 njih, kako bismo mogli dobiti pripadajuće svjedodžbe od strane Hrvatskog registra brodova. To je bio jedan od velikih izazova za nas. Taj lavovski posao koji možda nije bio vidljiv javno sad je iza nas, na čemu se zahvaljujem svojim kolegama – pojašnjava.
“Odmah smo izmijenili časnika za sigurnost”
– Drugi izazov bio je u kontekstu unutarnje sigurnosti plovidbe. Imali smo preporuke, odnosno obveze koje moramo implementirati u razumnom roku od strane Agencije za istraživanje nesreća, što smo u potpunosti ispoštovali, odnosno odradili.
Jedna od prvih odluka nove Uprave je da se ojačamo kadrovski, odnosno da promijenimo časnika za sigurnost. Gospodin koji obavlja tu dužnost ima iskustvo u međunarodnim dugim plovidbama i on je donio jedno osvježenje u kompaniju, što se vidi u svakodnevnoj komunikaciji prema zapovjednicima brodova.
Treća odluka nove Uprave je da idemo u reviziju sustava. Sve međunarodne konvencije moramo poštivati. Trenutno radimo na GAP analizi kompanije (op.a. = usporedba trenutnog stanja s željenim ciljevima) i očekujemo da ćemo od iduće godine ići u implementaciju.
Brodovi Jadrolinije su ispod europskog prosjeka starosti trajekata: “Neće se moći dogoditi da primjerice, kupimo brod koji ne odgovara zahtjevima linije!”
Većinu ljudi zanima kvaliteta brodova i održivih linija na otocima. Budimo realni, brodovi su stari, a otočani se nerijetko žale da brodovi ne mogu pristati u određenim meteorološkim uvjetima u kojima su prije navikli da je bilo moguće. Nabavljaju se novi brodovi, a hoće li oni prema onoj ustaljenoj proceduri biti polovni u nabavi ili ćemo ići ipak na novije brodove i kakvi su to tipovi brodova koje možemo očekivati u narednom razdoblju?
– Prosječna starost naših brodova je 27 godina, pa ako usporedimo s nekim europskim zemljama, naši brodovi su ispod prosjeka (op.a. = prosječna starost europskih trajekata je 32 godine). Ali ono što je sigurno, kad smo ušli u sustav i pogledali analize, Uprava je, što se nabavke brodova tiče, donijela odluku oko procedure kandidiranja projekta. Nadležni izvršni direktor i stručne službe koje kandidiraju odnosni projekt bit će odgovorni za isti, ne u smislu štednje, nego da potroše ta sredstva koja će kandidirati. I neće se smjeti dogoditi situacija da kupimo brod, a da ne odgovara potrebama linije.
Što se tiče nabave polovnih ili gradnje novih brodova, u ovom trenutku ne mogu biti neozbiljan pa govoriti o detaljima, ali moramo uzeti kontekst hrvatskih brodogradilišta. Naime, odrađeni su veliki napori Vlade republike Hrvatske da se određena brodogradilišta održe, jer tu još uvijek postoji kritičko znanje i konkurentnost, a nama je i interes da se gradnja brodova održi i ugovori u Republici Hrvatskoj.
Uskoro kreće gradnja brodova sa smanjenim CO2 otiskom
Što kažu analize; polovni ili novi brodovi?
– Mi ćemo sigurno u nekom prijelaznom razdoblju morati uzeti nekoliko polovnih brodova kako bi održavali linije koje smo dobili ugovorom, ali isto tako ćemo izaći s javnim natječajem za gradnju novih brodova. Plan je do kraja ove godine izaći s natječajem za jedan putnički brod kojeg ćemo graditi vlastitim sredstvima, a trenutno smo u ozbiljnim pregovorima s međunarodnim financijskim institucijama, glede obnove flote, o čemu smo u utorak i izvijestili javnost.
U suštini idemo u nabavku većinom double-ender brodova sa smanjenjem zelenog otiska. Kroz te pregovore će se odrediti koje linije će biti uključene u proces, da li ove profitabilne ili i one subvencionirane. Važno je da ćemo do kraja ove godine imati finalnu odluku za ovu priču.
Uz ove brodove, krećemo s nabavkom putničkih brodova, kapaciteta do 300 putnika, koji također trebaju imati zelenu komponentu, najvjerojatnije će to biti električni brodovi. Ovo sve je početak nečega za što su mnogi govorili da je trebalo biti ranije – kaže Blažinović.
U ovoj priči je bitno da neće biti zaustavljanja postupka nabavke brodova zbog proceduralnih i administrativnih razloga koji se najčešće događaju u postupcima javne nabave, jer međunarodne financijske institucije, s kojima pregovaramo imaju svoju vlastitu proceduru, pa što god da se dogodi, pa čak i da netko uloži žalbu, ista ne bi zaustavljala izvršenje postupka.
– S natječajima za nabavku prvih brodova bi se trebalo krenuti već iduće, 2026. godine – potvrdio nam je šef Jadrolinije.
Prioriteti: Zamjena starih brodova i pokretanje novih brzobrodskih veza
Razmišljate li u smjeru konkurentnosti na tržištu kruzing turizma? Nekad je, primjerice, Jadrolinija imala dužobalnu jadransku liniju od sjevera do juga Jadrana.
– Dapače. Ali idemo to podijeliti na tri segmenta. Prvi su potrebe jedinica lokalne samouprave za brzim brodovima. Što se međunarodnih linija tiče, Vi znate da smo ove godine zbog objektivnih okolnosti imali određena iskakanja, odnosno prekid, jer smo morali održavati lokalni prijevoz. Međutim, tržišni izazovi nam pokazuju potencijal međunarodne plovidbe i Društvo će morati donijeti odluku o kupovini jednog broda za te linije. Nabavili smo Dalmaciju koja se pokazala kao pun pogodak, a o kruzerima, moram priznati još nismo razmišljali, jer moramo razmišljati o prioritetima, a to je najprije zamjena starih brodova – kaže Blažinović i dodaje da tržište pokazuje interes za brzobrodska povezivanja sa susjednom Italijom, kao i međusobne veze s jadranskim otocima.
Ljudi se zapravo najčešće žale na nemogućnost povezivanja otoka s drugim otocima
– To je upravo naša komercijalna linija iz Dubrovnika prema Splitu, preko najatraktivnijih turističkih odredišta na otocima; u jednom danu od Dubrovnika do Splita i nazad. Ono što nam ostane nakon pokrivanja državnih linija nastojimo povezati ove atraktivne linije koje su na komercijalnoj osnovi.
Vidimo i svoju konkurenciju
Kako gledate na konkurenciju?
– Mi smo veći sustav i zbog prilagodbi tržištu kod nas to ide malo sporije. Vidimo napredak naših konkurenata, ali tu vidimo prostor za sve i uvođenje novih ruta koje mogu biti odobrene. No Jadrolinija kao “linija života” je itekako bitna za otočane i otočko gospodarstvo i to ćemo svakako i dalje ostati te ispunjavati viziju Vlade RH i našeg vlasnika. Naravno da cijeli taj sustav zahtijeva unaprjeđenja, no sedam mjeseci je prekratak period da bi se veliki pomaci nove Uprave vidjeli.
Evo onda prilike da kažete kako Vi vidite Jadroliniju u sljedećih par godina?
– Osobno ću biti vrlo zahvalan i zadovoljan kada Društvo krene ugovarati i da novi brodovi počnu izlaziti iz brodogradilišta i ulaziti u našu flotu, da se u tom smislu smanji pritisak na postojeću flotu odnosno prijevoz vozila prije svega te da na najnižu razinu svedemo “iskakanje” iz sustava. Očekujem dakle, da se pokrene investicijski ciklus i da se naša posada, koja je posebno u ljetnim mjesecima iscrpljena, u većoj mjeri oslobodi tolikog pritiska te da Jadrolinija u idućih pet godina bude suvremena kompanija koja na najvišim razinama primjenjuje korporativna pravila koja vrijede u međunarodnim kompanijama s kojima se možemo usporediti.
Za kraj, kad možemo očekivati prve brodove i koji su to brodovi?
– Putnički brodovi, a ako ne bude problema s natječajima, već 2028. godine – zaključuje Blažinović
Jurica Gašpar
PROČITAJTE JOŠ:
Jadrolinija i Međunarodna financijska korporacija potpisali Pismo namjere o pripremi ulaganja za financiranje obnove flote
Jadrolinija je potpisala Pismo namjere o pripremi ulaganja s Međunarodnom financijskom korporacijom (IFC), članicom Grupacije Svjetske banke, s ciljem potpore razvoju i olakšavanja pristupa komercijalnom kapitalu za financiranje obnove flote nacionalnog brodara. Potpisivanje je uslijedilo nakon višemjesečne intenzivne suradnje s predstavnicima IFC-a i Svjetske banke, tijekom koje su
Bili smo u Europskom centru za sigurnost pomorstva u Lisabonu: „Prosječna starost europskih putničkih brodova je zabrinjavajuća, trajekti su prosječno stari 32 godine!“
Europska komisija u Hrvatskoj organizirala je za urednike medija koji pokrivaju pomorske teme studijski posjet Europskoj agenciji za pomorsku sigurnost u Lisabonu European Maritime Safety Agency (EMSA). Među pozvanima bio je i Morski HR, pa smo iskoristili priliku da razgovaramo i s izvršnom direktoricom Majom Markovčić Kostelac koja nas je
