Nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio kako je odobrio novu strategiju o ukrajinskoj pomorskoj sigurnosti, koja uključuje izgradnju pomorskih snaga i osiguranje stalne prisutnosti snaga NATO saveza u Crnom moru, reagirala je Moskva.
Reakciju na spomenutu vijest obrambenog karaktera iz Kijeva obznanio je u četvrtak, 18. srpnja, na medijskoj konferenciji glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov, kazavši kako isto predstavlja dodatnu prijetnju Ruskoj Federaciji, zbog čega će biti poduzete potrebne mjere odgovora.
“Koncentrirana prisutnost brodova NATO-a – uzimamo u obzir i Bugarsku i Rumunjsku kao obalne države koje su članice saveza – naravno, predstavlja dodatnu prijetnju Ruskoj Federaciji, posebno uzimajući u obzir izravnu uključenost NATO država u sukobu oko Ukrajine.” – rekao je Peskov.
Podsjetio je da je režim prisutnosti ratnih brodova necrnomorskih zemalja u vodama Crnog mora reguliran Konvencijom iz Montreuxa, što Turska, koja kontrolira tjesnace, “prilično jasno” poštuje. “Rusija će poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurala vlastitu sigurnost”, – naglasio je Peskov. Koje će mjere pritom Moskva poduzeti Peskov nije precizirao, što, uostalom, i nije njegova domena.
Kaos i teški ukrajinski gubici pri povlačenju s mostobrana na lijevoj obali Dnjepra
Što se tiče ukrajinskog rata iz Kijeva je danas stigla još jedna vijest. Ona o povlačenju ukrajinskih snaga iz mostobrana kraj Krinokija, na lijevoj obali rijeke Dnjepra, u Hersonskoj regiji. Njega su ukrajinske snage uspostavile i držale još od prošlogodišnje velike ljetne protuofenzive, a od tada je ono okruženo ruskim snagama, a svi pokušaji proširenja mostobrana od strane ukrajinskih snaga završavali bi neuspješno i uz velike gubitke, zbog čega su ruski vojni analitičari često upozoravali na potpunu vojnu besmislenost tog mostobrana koji samo producira velike ukrajinske gubitke i kojeg je nemoguće proširiti zbog velikog broja ruskih snaga razmještenih oko njega.
To danas na neki način potvrđuje i ukrajinski medij Strana, koji piše kako je počelo ukrajinsko povlačenje s lijeve obale !i posljednjih preostalih boraca“ i da se „odvijalo uz velike gubitke“. Dana 17. lipnja pet je ljudi poginulo od udara na zemunicu. Šest drugih vojnih osoba povuklo se na obližnji otok – samo je jedan od njih preživio, ali je i s njim izgubljen vizualni kontakt. Općenito, evakuacija iz Krinokija rezultirala je „velikim gubicima“.
Lokalne bitke se nastavljaju na otocima susjednim Krinokiju, ali problem je značajna koncentracija ruskog ljudstva – piše dalje ukrajinski medij, navodeći kako će Rusi „s vremenom zauzeti većinu otoka ili dio koji je manje izložen vatri, a moguće je i „da će Rusi pokušati napraviti mostobran na desnoj obali rijeke“.
Prema navodima ponekih ukrajinskih medija na koije se Strana poziva, borbe su se sada preselile s lijeve obale na otoke Dnjepra. “Investigation Info” je također napisao da su svaki dan u Krinokiju u prosjeku poginula četiri ukrajinska vojnika.
Do danas su Oružane snage Ukrajine službeno izjavile da se Krynoki još uvijek drži. Tamo je za ukrajinske borce “vladao pakao”, piše medij “Slidstvo info” kojeg citira Strana. Većina odgovornih za evakuaciju kaže da je obrana Krinoka u početku bila “izuzetno težak zadatak s ograničenim resursima”. A od kraja zime držanje ovih pozicija za mnoge je postalo “jednosmjerna cesta”.
Čamci često nisu mogli pokupiti ranjenike, a događalo se da vojnici po deset dana leže na brzinu odsječenih udova čekajući evakuaciju. Tijekom evakuacijskih letova broj mrtvih brojio se u desecima.
“Mnogi čamci nisu dolazili, događalo se da su momci ležali s odsječenim udovima po 10 dana, a čamci nisu mogli doći do nas…”, kaže jedan od vojnika. U međuvremenu, stotine Ukrajinaca koriste društvene mreže u potrazi za svojim rođacima koji su se borili u Krinkama.
Prema pričama ovih ljudi, zapovjednici ukrajinskih oružanih snaga rekli su im da je njihov sin ili suprug nestao, a njihova tijela nisu pronađena. Prema riječima rodbine, njihovi kolege su ih vidjeli mrtve, ali nisu uspjeli odnijeti tijela s lijeve obale.
Usprkos ovim dokazima, mnogi od nestalih u Krinkiju nikada nisu službeno priznati kao mrtvi – piše ukrajinski medij i podsjeća kako je „prema policijskim podacima, od početka neprijateljstava na ovom području nestalo 788 vojnih osoba, a 262 su proglašena mrtvima.
Ukrajina: Oko 42 000 nestalih vojnika i civila
