Na naš članak „POMORSKO (NE)DOBRO Istražili smo sve zakonske mogućnosti ograničenja broja turista na Ošljaku i – nemamo dobre vijesti za Valčiće…“, reagirali su mještani Ošljaka, koji su nam preko Mihovila Valčića, uputili svoj komentar.
“Činjenica je da je čl. 36., st. 2. ZPDML-a Općina Preko postala ovlaštenik upravljanja pomorskim dobrom u značajnom krajobrazu i građevinskom području unutar naselja, no isto je činjenica da je pomorsko dobro i dalje u zaštićenom području te da za to područje vrijede ista pravila kao i kad je ovlaštenik upravljanja bila JU Natura Jadera. S druge strane, faktična nadležnost JU Natura Jadera još uvijek postoji u pogledu stručnog osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara, nadzora provođenja uvjeta i mjera zaštite prirode na području kojim upravljaju i nadziru te sudjeluju u prikupljanju podataka u svrhu praćenja stanja očuvanosti prirode (monitoring) iz čl. 131. st. 1. ZOZP-a, jer se čl. 39. ZPDML-a spominje samo riječ upravljanje pomorskim dobrom u značajnom krajobrazu. A, Ministarstvo prometa, mora i infrastrukture ima, sukladno čl. 40. točka 7., obvezu nadzora planova upravljanja pomorskim dobrom jedinica područne (regionalne) samouprave i dostavljene objedinjene planove upravljanja pomorskim dobrom jedinica lokalne samouprave, kao i planove upravljanja pomorskim dobrom unutar zakonom zaštićenih dijelova prirode te, sukladno točkama 11. i 12. istog članka, obvezu provođenja upravnog i inspekcijskog nadzora.
Drugim riječima, očito da Ministarstvo nije izvršilo svoje zakonske obveze, jer je Općina Preko donijela Plan upravljanja pomorskim dobrom u veljači 2024. godine, tj. osam mjeseci nakon donošenja novog ZPDML-a, no u njega nije unijela obveze sukladno čl. 36. st. 2. Zakona. Dakle, što se tiče značajnog krajobraza otoka Ošljaka Plan upravljanja nije donesen, ali je zato, u ovom slučaju Općina Preko, nezakonito planirala davanje dozvola, koje je i izdala, za obavljanje gospodarske djelatnosti na Ošljaku. Isti je takav slučaj s Odlukom o redu na pomorskom dobru, jer također nije u nju uključila činjenicu da je Ošljak zaštićeno područje te nije primijenila odredbe ZOZP-a o zabranjenim radnjama u zaštićenim područjima.
Obveze JU Natura Jadera prema značajnom krajobrazu otoka Ošljaka nisu se promijenile, bez obzira što je samo upravljanje pomorskim dobrom prešlo u nadležnost Općine Preko. Jer, zaštićeno područje je zaštićeno područje, jedina je razlika u podvojenim nadležnostima upravljanja njegovim pojedinim dijelovima, što zapravo pred ovlaštenike upravljanja stavlja nove zahtjeve. Prije svega, svako od tih područja traži zapošljavanje redara, jednog, sukladno čl. 149. do 154., za nadzor pomorskog dobra – pomorski redar, a drugog, sukladno čl. ZOZP-a, za nadzor ostalog dijela zaštićenog područja – zaštitar prirode. Dakle, zapošljavanje pomorskog redara i zaštitara prirode je zakonska obveza ovlaštenicima upravljanja.
Isto tako je i nadležna Županijska lučka uprava Zadar, prema čl. 168. ZPDML-a, dužna imati barem jednog lučkog redara u svakoj luci otvorenoj za javni promet županijskog značaja i luci u kojoj pristaje brod u sustavu javnog linijskog pomorskog prijevoza, što je slučaj Ošljaka. Upravo taj redar je onda u obvezi provoditi red u luci, nadzirati privezivanje brodica, ukrcaj i iskrcaj putnika i druge poslove sukladno ovlaštenjima, jer luke otvorene za javni promet su luke u kojima je svakom pod jednakim uvjetima omogućena upotreba operativnih obala, lukobrana, sidrišta i drugih objekata u luci u skladu s njihovom namjenom i u granicama raspoloživih kapaciteta, te u skladu s ovim Zakonom i općim aktima nadležne lučke uprave.
Jasno je da upravljanje zaštićenim područjem stvara troškove koje nadležna tijela moraju snositi, a zašto se ne naplaćuju lučke pristojbe, ulaznice u zaštićeno područje, kazne za nepoštivanje propisa, i sl., kako je i zakonom predviđeno, treba pitati Općinu Preko, JU Natura Jadera i Županijsku lučku upravu Zadar. Jer, Općina Sali, nakon preuzimanja upravljanja značajnim krajobrazom Sjeverozapadnog dijela Dugog otoka, umjesto dosadašnjeg ovlaštenika JU Natura Jadera, određuje broj dozvola sukladno Planu upravljanja značajnim krajobrazom (Veli rat) i ostvaruje prihode od izdanih dozvola, uz ostale propisane pristojbe.
Iz prethodnoga je više nego jasno da provođenjem zakonskih obveza svih prethodno navedenih sudionika, nadzora i kontrole nad njihovom primjenom te sankcioniranja kršitelja propisa, postoji jednostavno rješenje za problem sa stihijskim, bezobzirnim i nelegalnim prijevozom turista na Ošljak. Jedini nezadovoljni će biti brodari koji još uvijek ne žele prihvatiti činjenicu da u Hrvatskoj postoje zakoni koji reguliraju njihovo samovoljno ponašanje. Naravno, ukoliko tijela javne uprave odrade svoje zakonom propisane obveze.
I, rješenje ovog problema nikako nije presedan, jer već je učinjen u Puli, donošenjem zabrane posjećivanja i gospodarskih djelatnosti na Galebovim/Golubovim stijenama od strane Grada Pule, JU Natura Histrica i Lučke kapetanije Pula. Ili je to možda druga država? Također je i Općina Šolta donijela odluku o zapošljavanju pomorskih redara kako bi riješili svoj slični problem, a očekuju pomoć i lučke kapetanije i pomorske policije u održavanju reda na pomorskom dobru. Kod sprječavanja nelegalnog brodarenja na Ošljak to nije bio slučaj.”
Mještani otoka Ošljaka
