Neformalna grupa građana (NGG) “Očuvajmo duvanjski kraj” iz Tomislavgrada, u suradnji s Aarhus centrom u BiH, apelira na nadležne institucije i međunarodne organizacije da hitno poduzmu mjere zaštite jedinstvenog krškog područja zapadne Bosne i Hercegovine, koje obuhvaća općine Tomislavgrad, Livno i Kupres, s obzirom na to da se ovo područje suočava s ozbiljnom prijetnjom zbog planirane izgradnje više od 500 vjetroelektrana i solarnih elektrana.
Naime, zahvati se planiraju na najvišim i hidrološki najaktivnijim dijelovima Dinarskog krša – prostoru od iznimne važnosti za regionalnu opskrbu vodom, osobito u okviru Jadranskog i djelomično Crnomorskog sliva. Planinski masivi tog područja djeluju kao ključne zone infiltracije, prirodne recharge zone, kroz koje se oborinske vode akumuliraju i pune podzemne vodonosnike koji pitkom vodom opskrbljuju brojne zajednice u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Ovi sustavi čine međusobno povezanu hidrogeološku cjelinu s jasnim prekograničnim utjecajem.
U ovom hidrološki osjetljivom području svaki građevinski zahvat – od miniranja i kopanja temelja, do betoniranja i uklanjanja vegetacije – preoblikuje prirodnu strukturu krškog tla, remeti sustav pukotina i smanjuje kapacitet za infiltraciju oborinskih voda. Takve intervencije izravno ugrožavaju punjenje vodonosnika, stabilnost tla i kvalitetu pitke vode – što potvrđuju brojna znanstvena istraživanja. Zbog toga nijedan projekt ne bi smio biti promatran izolirano, već u kontekstu kumulativnog i prekograničnog utjecaja.
„Ovo područje je srce Dinarskog krša i dom nekim od najvažnijih izvora pitke vode za Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku. Upravo ovdje, u ovom krhkom i dragocjenom prostoru, planira se izgradnja više od 500 vjetroelektrana i solarnih elektrana, zajedno s kilometrima dalekovoda, pristupnih cesta i trafostanica, bez odgovarajuće procjene kumulativnog utjecaja na okoliš i hidrološke resurse“, poručila je Nina Kreševljaković, pravnica Aarhus centra u BiH.
Unatoč velikoj važnosti ovog područja, nijedan od postojećih i planiranih projekata nije bio podvrgnut kumulativnim hidrološkim analizama, niti je provedena prekogranična procjena utjecaja. Također, nedostaju podaci o terenskim istraživanjima koja bi omogućila pouzdano razumijevanje dinamike podzemnih voda, osobito u zonama punjenja vodonosnika.
„Smatramo da su nužna nova, neovisna istraživanja kako bi se procijenio utjecaj ovih zahvata na hidrološke i ekološke sustave te dugoročne posljedice za lokalnu zajednicu i zdravlje ljudi. Posebno upozoravamo da se planinski masivi ovog područja pogrešno doživljavaju kao ‘prazan prostor’, iako imaju ključnu hidrološku, ekološku i društvenu ulogu u regionalnoj stabilnosti vodnih i prirodnih sustava“, istaknula je Anica Krstanović iz Neformalne grupe građana „Očuvajmo duvanjski kraj“.
U skladu s ciljevima projekta DIKTAS II i UNESCO-ova IHP programa, Aarhus centar u BiH zajedno s NGG „Očuvajmo duvanjski kraj“ zahtijevaju hitnu zaštitu ovog područja kroz njegovo uvrštavanje među prioritetne pilot-lokacije te dodjelu statusa „Transboundary hotspot zone“.
Te mjere uključuju: izradu službenog izvješća o ranjivosti u suradnji s domaćim i međunarodnim stručnjacima; uvođenje moratorija na sve nove koncesije i projekte u izgradnji dok se ne provedu temeljite, neovisne hidrološke studije; provođenje međunarodnog hidrogeološkog uvida u stanje podzemnih voda; uključivanje lokalnog stanovništva i organizacija civilnog društva u sve faze odlučivanja i provedbe.
Ovaj apel ima za cilj zaštitu prirodnih resursa – ponajprije podzemnih voda, biološke raznolikosti i krajobraza – koji su od ključne važnosti ne samo za lokalne zajednice, već i za očuvanje funkcionalne i hidrološke ravnoteže u spomenutom prekograničnom području.
DIKTAS II predstavlja ključni mehanizam za zaštitu krških vodonosnika u regiji – alat koji može omogućiti odgovorno i znanstveno utemeljeno upravljanje ugroženim područjima zapadne Bosne i Hercegovine. Samo pristup zasnovan na znanstvenim činjenicama, uz uključivanje lokalnih zajednica, može osigurati dugoročnu zaštitu voda, krajobraza i života koji o njima ovise.
Ovom apelu pridružilo se i dvanaest organizacija i neformalnih građanskih inicijativa iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine, koje dijele zabrinutost zbog ugroženosti krških vodonosnika i pružaju podršku nastojanjima za njihovu hitnu zaštitu.
