Tržište nekretnina u Hrvatskoj u prvoj polovici ove godine godine bilježi pad broja kupoprodajnih transakcija od 15 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, unatoč stabilnom makroekonomskom okruženju i rastu kreditne aktivnosti, pokazuju podaci iz biltena Operete. Ukupno je u prvom polugodištu ostvareno 57.095 transakcija.
Najveći pad kod kuća
U tom razdoblju stambeni objekti (kuće) bilježe pad broja transakcija od 26 posto. Stanovi i apartmani ostvarili su ukupno 11.322 transakcija, što je pad od 15 posto u odnosu na isto razdoblje 2024. godine. Građevinsko zemljište zabilježilo je pad od 17 posto. Ukupni pad transakcija u kategoriji garaža, parkirnih mjesta i garažno-parkirnih prostora iznosi 12 posto
Kupci postaju sve oprezniji, a regulatorne promjene, rast cijena i nedostatak ponude dodatno oblikuju tržišnu dinamiku.
U čak 16 županija zabilježen je pad prodaje, u rasponu od tri do 32 posto. Tako je, primjerice, u Splitsko-dalmatinskoj županiji broj kupoprodaja pao za 31 posto, u Primorsko-goranskoj za 27 posto, a u Istarskoj za 20 posto. Iz Operete napominju kako te županije imaju dobru ponudu nekretnina, no njihove visoke cijene nadilaze mogućnosti domaćih kupaca.
Grad Zagreb bilježi pad broja transakcija od 20 posto, no razlog nije slabija potražnja, već ograničena ponuda. Slična je situacija i u Šibensko-kninskoj županiji, gdje je ponuda također ograničena, a pad broja transakcija iznosi 26 posto. Unatoč manjoj aktivnosti, prosječna cijena stana u Zagrebu porasla je za 16 posto – s 2720 na 3166 eura po četvornome metru (starogradnja).
Najtraženiji kvartovi su Trešnjevka sjever, Trešnjevka jug, Novi Zagreb – istok, Centar i Trnje. Stroži uvjeti kreditiranja koje je HNB uveo 1. srpnja (maksimalni DSTI omjer 45 posto, LTV do 90 posto) potaknuli su kupce na bržu odluku. U Zagrebu se sada 56 posto kupnji financira kreditima, nasuprot prošlogodišnjoj dominaciji vlastitih sredstava.
Kupci u dobi od 30 do 40 godina dali su posebnu dinamiku tržištu – njihov je udio porastao za devet postotnih bodova, što se pripisuje mjerama povrata PDV-a i poreza na promet nekretnina za mlade. Najveći udjel stranih državljana na tržištu nekretnina, prema državi stjecatelja, imali su državljani Slovenije u 30 posto udjela, slijede Nijemci s 21 posto te Austrijanci s deset posto udjela.
U potrazi za ravnotežom
Ukupno gledano, tržište nekretnina u prvoj polovici 2025. pokazuje znakove usporavanja, ne zbog manjka interesa, već zbog sve izraženije dileme kod kupaca. Kupci sve promišljenije donose odluke, ali interes za kvalitetnim nekretninama i dalje postoji, što upućuje na to da tržište ne stagnira, već traži novu ravnotežu između cijene, ponude i stvarnih potreba.
Iz Operete zaključuju da tržište nekretnina više nije jednostavno pitanje cijene po kvadratu već dinamični sustav koji sve više ovisi o kombinaciji regulative, financijske dostupnosti i demografskih prioriteta. “Kupci razmišljaju sporije, ali odlučnije, a tržište, unatoč korekcijama, pokazuje otpornost i kapacitet za prilagodbu”, zaključuju.