Na današnji dan, 8. listopada 1965., Folklorni ansambl Linđo imao je svoj prvi nastup i baš povodom toga u Linđovoj lađi u Lazaretima prigodno je predstavljen slavljenički program povodom 60. obljetnice djelovanja Ansambla. Uvodno je predstavnike sedme sile pozdravio Rikard Kužnin. Ravnatelj Vlaho Kljunak podsjetio je na važnost današnjeg dana za Ansambl.
– Glavnina programa je ispred nas, ali nešto smo imali i dosad. Sad idu najvažniji i najveći događaji. Naša obljetnička godina krenula je suradnjom s prijateljima, s poljskim ansamblom Mazowsze, imali smo zajedničke probe i nastupe. Jako smo zadovoljni što smo pokazali. Nakon toga smo imali uzvratni posjet ansambla iz Poljske, a u međuvremenu smo naš kalendar obogatili predavanjima. Koautori tog koncepta, ujedno i naše monografije u nastanku, su Ivica Kipre i Ivan Viđen. Izdvojio bih predavanje u sklopu programa 76. Dubrovačkih ljetnih igara. 1967. je Linđo imao priliku prvi put nastupiti na Igrama. Sad ulazimo u veliko finale. Pripremamo se za susret svih generacija 19. studenog u 19 sati u Gospinom polju u našoj Sportskoj dvorani. 20. studenog će u Kino Slobodi biti projekcija filma “Linđo u Domovinskom ratu” autora Rikarda Kužnina. Uslijedit će 21. studenog misa za sve pokojne članove Linđa, a 22. studenog u 11 sati svečana je sjednica FA Linđo u Kazalištu Marina Držića. U večernjim satima svečana je večera s prijateljima, sadašnjim i bivšim članovima, a poslije toga će biti još neki susreti. Kraj obilježavanja ćemo završiti u veljači, a to je gostovanje u HNK u Zagrebu.
– Imamo termin 8. veljače. Probe našeg veteranskog sastava počele su i odaziv je izniman, očekujemo kvalitetnu izvedbu. U samoj pripremi koncerta imat ćemo problem da sve odjenemo u nošnje, to su slatki izazovi, a i Sulejman Muratović Sule će biti s nama, dio je cijele ove priče… HRT neće snimati naš koncert, ali će biti s nama i snimiti kako ga pripremamo, nastat će dokumentarni film. Spomenuo bih još jednu ugrozu koja nam se nedavno dogodila – koronakriza. Prilika je ovo da zahvalim Gradu Dubrovniku, našem osnivaču. Ta smo vremena preživjeli i opstali zahvaljujući tolikoj podršci i logistici. Jer, biti dvije godine blokiran teško da bi tko preživio. Linđov duh, tradicija, svijest naših ljudi za plesanje je presudila da danas imamo brojke kakve imamo. Obljetnica je super, ali koristim priliku da najavim audiciju za D-sastav, za više razrede osnovne škole u nedjelju u 10 sati, krećemo sve ispočetka, najavio je Kljunak.
Umjetnički ravnatelj Andrija Ivančan naveo je kako je program koji će biti izveden u Gospinom polju djelomično program koji je izveden u sklopu 76. Dubrovačkih ljetnih igara kad je obilježeno 60. obljetnica Ansambla ispred Katedrale.
– Nastupat će dječje i veteranske skupine, cijela Linđova obitelj će izaći na binu i pokazati obljetnički program. Zato se već debelo pripremamo. Sâm program koji ćemo izvesti tu, koji smo izveli ispred Katedrale i koji ćemo izvesti u HNK, to je program koji je osmišljen kad sam preuzeo Linđo. To je bilo postkoronarno doba kad je bila velika smjena generacija u Linđu, došli su neki novi klinci, trebalo je osmisliti program kroz ove četiri godine kako bi u obljetničkoj godini bili potpuni spremni za sve te izazove. Našim radnim tempom smo ga već realizirali ove godine, bili smo lani na američkoj turneji, imali smo sjajne koncerte… Otad radimo i uvježbavamo ovaj naš program. Na našim redovnim nastupima izvodimo četiri različita programa, a veselimo se da ćemo to izvesti u HNK u Zagrebu. U tom vikendu kad ćemo biti u Zagrebu na HRT-u ćemo održati vokalno-instrumentalni nastup pod ravnanjem Siniše Leopolda, a ujedno ćemo snimiti live CD i to ćemo nominirati za Porin. U umjetničkom smislu smo spremni. Radimo obnovu dva plesa, jedan iz Mokošice, drugi iz Grada i to ćemo snimati na različitim lokacijama u Gradu u okviru same proslave, to će biti snimljeno. Zadovoljni smo da će nas popratiti nacionalna televizija. Prema našim podacima, možemo reći da, uz naše zaposlenike i profesionalce, imamo rekordan broj amatera u ovom trenutku, to je 96 amatera koji primaju hranarine. To je postao ‘mega-ansambl‘. Imamo svake godine odljev naših maturanata na studij u Zagreb, Split, Osijek, ali stabilni smo i dočekujemo obljetnicu spremni, s jakim programom i jakim ansamblom, podcrtao je Ivančan.
Predsjednik Upravnog vijeća FA Linđo, Luko Brailo, rekao je kako je u Linđu jako dugo.
– Šezdeset godina je Linđa, a ja sam tu više od 40 godina, 22 godine proveo sam na pozornici. Ono što me veseli i što mogu s ponosom reći, da sam pripadnik i član takozvane ‘zlatne generacije‘ iz 1973. koja je Linđu donijela Zlatnu medalju za ples i Zlatnu ploču za glazbu s Međunarodnog festivala u Dijonu. Onda je u francuskom Dijonu bio najjači festival folklorne umjetnosti. Najveća vrijednost Linđa su ljudi. Nevjerojatno je da u ovako maloj sredini, 50 do 100 mladih ljudi se prijavi tu, da vježba da bi za godinu dana izašli na pozornicu – to je rijedak fenomen. Imao sam sreću i bio sam sa sadašnjom generacijom u Poljskoj, tamošnji profesionalci nisu mogli vjerovati da dubrovačka djeca, lijepi mladići i djevojke sa Straduna, mogu biti ukorak u svemu onome što rade profesionalci iz Poljske. Osobito me veseli susret s ljudima iz prve generacije – iz 1965. To smo u pravilu radili na današnji dan. Ali, bez gospara Suleta bilo bi loše… To očekujemo s velikim veseljem, a film koji je radio Riki ima snažnu poruku, to je bio trenutak u povijesti Linđa gdje je Linđo zaista visio o niti. Rat je trajao od jeseni 1991. do proljeća 1996., kad se vojska povukla, bilo je pitanje hoće li Linđo opstati, ali opstao je. Ja kao stari linđovac beskrajno sam ponosan na njih kad istupe na pozornicu i kad pokažu ono što su vježbali. Mi veterani na našim probama znamo koliko možemo, glava bi htjela više ali tijelo ne može… Vidjet ćemo koliko će tijelo izdržati, gdje budemo ‘tanki‘, mladi će nam uskočiti! O tom nastupu u dvorani će se pričati kao i onom nastupu prije 10 godina.
– Zahvalio bih mamama, tatama, babama, djedovima, nonama i svima koji su svih ovih 60 godina imali strpljenja i povjerenja te puštali svoju djecu po lijepom vremenu, teškim vremenima kad je bio rat i opsada Dubrovnika, da ta djeca dolaze ovdje i da su ti roditelji, tate mame i ostali znali da ih tu vode stručni ljudi, pedagozi koji će od njih nastojati napraviti dobre i uzorne ljude, a uz to dobre i uzorne izvođače na pozornici, rekao je Brailo.
Film je već odrađen, a Kužnin je naveo kako je inicijativu dao Grad Dubrovnik.
– To nije film o Domovinskom ratu ili o braniteljima, branitelji su omogućili civilima da vode koliko toliko normalan život. Linđovci su donijeli odluku da ni granate ni rat neće zaustaviti da se bave plesom i da održe sve ono što su prethodnih godina stvorili. Volio bih da pogledate film, kako je izgledalo dolaziti na probe, moji sugovornici su rekli da to danas svojoj djeci ne bi dozvolili, a oni su to radili! Bili su izloženi neprijateljima, snajperima, skrivali su se iza ovih zidina, neki su direktno s položaja dolazili na probe, skidali bi uniforme… Dogodila se turneja u Zagrebu gdje je ranjeni Dubrovnik odradio koncert u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog kojeg je nazvao “Od srca dar”. Iz današnje perspektive, teško je uopće shvatiti što znači takav Dubrovnik, da u takvom stanju poklanja humanitarni koncert. Hvala svima koji su sudjelovali jer su mi poklonili svoje srce i svoju emociju, a i svima koji su vjerovali da mogu to napraviti. Film pokazuje koliko su Dubrovčani u vrijeme rata odlučiti biti otporni. Srce veterana je isto onoliko kao tih 90-ih, kad krene pumpati – ne staje, usporedio je Kužnin.
