“Postoji endemski problem, a to je da su – prema analizama otpadnih voda – Bruxelles i Antwerpen među pet najvećih europskih zemalja po konzumaciji droga. A ako se uhvatimo u koštac s trgovinom bez postavljanja pitanja o razlozima konzumaciji kokaina ili sintetičkih droga, nećemo dobiti ovu borbu“, rekao je.
Jeftini i lako dostupni narkotici, posebno ogromne količine kokaina koje stižu kroz luku Antwerpen, čine Belgiju središtem za distribuciju droge u Europi. Nije riječ o milijunima, već o milijardama eura. Samo ove godine u Bruxellesu se dogodilo najmanje 60 pucnjava, jer ilegalna trgovina drogom potiče procvat nasilnog kriminala. Prema službenim podacima, 2024. godine u 92 pucnjavama je poginulo devet osoba.
Kako bi se riješio problem, belgijska vlada u srpnju je odobrila spajanje šest policijskih zona u Bruxellesu u jednu jedinicu, koje bi trebalo stupiti na snagu početkom 2027. Trenutno svaka policijska zona ima svoje propise, a policajci mogu djelovati samo unutar svoje specifične nadležnosti, što kriminalne bande iskorištavaju krećući se između zona kako bi izbjegle provedbu zakona.
Val nasilja u Belgiji zbog obračuna kokainskih bandi je strukturalni društveni problem
