Vrijeme je da cijeli kontinent izdvoji više novca za obranu, rekao je u ponedjeljak litvanski ministar vanjskih poslova Kęstutis Budrys, u očitoj poruci rasipničkim zemljama južne Europe. O tome u ponedjeljak piše POLITICO.
Budrys je rekao da “sada imamo instrumente i trebamo političku volju za povećanje potrošnje za obranu”, misleći na plan Europske komisije da pošalje zajmove do 150 milijardi eura nacionalnim vladama kako bi im pomogla povećati vojnu potrošnju.
“Vidimo to kao korisne alate, ne samo za dio Europske unije, nego za cijelu Uniju”, dodao je također. Ako će “samo Nordijci, Baltici ili drugi dijelovi … povećati svoju obranu, to neće uspjeti”, rekao je novinarima prije sastanka ministara vanjskih poslova u Bruxellesu.
Španjolski premijer ne može progurati ni plan od 2% BDP-a za vojsku do 2029.
Nije sve tako lako
Europa se trudi povećati svoju sposobnost odvraćanja Rusije, dok administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa signalizira povlačenje iz transatlantskog saveza koji je podupirao europsku sigurnost od Drugog svjetskog rata.
Litva, koja graniči sa saveznicom Kremlja Bjelorusijom i ruskom eksklavom Kalinjingrad, obvezala se izdvajati između 5 posto i 6 posto svog BDP-a za obranu od sljedeće godine do 2030. Susjedna Poljska potrošit će 4,7 posto BDP-a na obranu ove godine — najviše u NATO-u. Ostale baltičke i sjeverne zemlje također su se obvezale na izdvajanja za obranu iznad trenutnog cilja NATO-a od 2 posto BDP-a.
Međutim, na jugu će Italija potrošiti 1,57 posto BDP-a na obranu 2025 , a Španjolska 1,28 posto ; Madrid se trenutačno zalaže za širu definiciju potrošnje za obranu koja bi uključivala kibernetičku sigurnost, borbu protiv terorizma i napore u borbi protiv klimatskih promjena.
‘Zbogom’ Europo kakvu smo poznavali: Političari ‘neopterećeni potrebnim znanjima’